Herman Dalmatin - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 14:52, 15. svibanj 2026.

2026-05-15T14:52:59Z

←Starija inačica		Inačica od 15. svibanj 2026. u 14:52
Redak 1:		Redak 1:
	'''Herman Dalmatin''' (oko [[1110.]] godine, u [[Istra\|Istri]], tada dijelu [[Koruška\|Koruške]] ili Carinthije - oko [[1160.]]) - [[Hrvatska\|hrvatski]] filozof i znanstvenik, te pionir europskog latinskog aristotelizma iz [[12. stoljeće\|12. stoljeća]]		'''Herman Dalmatin''' (oko [[1110.]] godine, u [[Istra\|Istri]], tada dijelu [[Koruška\|Koruške]] ili Carinthije - oko [[1160.]]) - [[Hrvatska\|hrvatski]] filozof i znanstvenik, te pionir europskog latinskog aristotelizma iz [[12. stoljeće\|12. stoljeća]]

	Herman Dalmatin je pionir europskog latinskog aristotelizma 12. stoljeća. Potpisivao se kao ''Hermannus Secundus''. Kao Herman Dalmatin se spominje u pismu [[Petar Časni\|Petra Časnog]] u kojem piše, da je povjerio prevođenje [[Kuran]]a, Hermanu Dalmatinu. Školovan je u nekom [[Benediktinci\|benediktinskom]] [[samostan]]u u Istri, gdje je učio [[gramatika\|gramatiku]], [[retorika\|retoriku]] i [[logika\|logiku]] (trivijum). ~~Kvadrivijum~~ studira u [[Chartes]]u. Studira i u [[Pariz]]u, te nakon toga putuje s [[Englezi\|engleskim]] prijateljem u [[Bliski istok\|bliskoistočn]]e zemlje, da bi naučio [[arapski jezik\|arapski]] i bio u mogućnosti istraživati arapske spise. Proučavaju astrologiju. Prevodi, po narudžbi zbirku legendi, jedan dijalog, te na kraju i sam Kuran.		== Opći podatci ==
			Herman Dalmatin je pionir europskog latinskog [[aristotelizam\|aristotelizma]] 12. stoljeća. Potpisivao se kao ''Hermannus Secundus''. Kao Herman Dalmatin se spominje u pismu [[Petar Časni\|Petra Časnog]] u kojem piše, da je povjerio prevođenje [[Kuran]]a, Hermanu Dalmatinu. Školovan je u nekom [[Benediktinci\|benediktinskom]] [[samostan]]u u Istri, gdje je učio [[gramatika\|gramatiku]], [[retorika\|retoriku]] i [[logika\|logiku]] (trivijum). [[Kvadrivij]] studira u [[Chartes]]u. Studira i u [[Pariz]]u, te nakon toga putuje s [[Englezi\|engleskim]] prijateljem u [[Bliski istok\|bliskoistočn]]e zemlje, da bi naučio [[arapski jezik\|arapski]] i bio u mogućnosti istraživati arapske spise. Proučavaju astrologiju. Prevodi, po narudžbi zbirku legendi, jedan dijalog, te na kraju i sam Kuran.

	Herman zauzima neoplatonističko-[[kršćanstvo\|kršćanski]] stav. Njegov [[filozofija\|filozofsko]]-[[znanost\|znanstveni]] interes je usavršavanje višeg, kvadrivijskog sustava znanja i mudrosti; prevesti i razumjeti temeljna djela starogrčke i arapske [[matematika\|matematike]], astronomije i astrologije, što on i njegovi suvremenici percipiraju kao „novu“ znanost koja dolazi od [[Arapi\|Arapa]]; priopćiti nove spoznaje jednim temeljnim i sustavnim djelom.		Herman zauzima [[neoplatonizam\|neoplatonističko]]-[[kršćanstvo\|kršćanski]] stav. Njegov [[filozofija\|filozofsko]]-[[znanost\|znanstveni]] interes je usavršavanje višeg, kvadrivijskog sustava znanja i mudrosti; prevesti i razumjeti temeljna djela starogrčke i arapske [[matematika\|matematike]], astronomije i astrologije, što on i njegovi suvremenici percipiraju kao „novu“ znanost koja dolazi od [[Arapi\|Arapa]]; priopćiti nove spoznaje jednim temeljnim i sustavnim djelom.
	Prevodi šestu [[knjiga\|knjigu]] [[Astronomija\|astronomskog]] djela arapskog znanstvenika iz [[9. stoljeće\|9. stoljeća]], [[Sahl ibn Bishr]]a, čiji je sadržaj predviđanje globalnih događaja, pa je to Hermanovo djelo poznato kao ''Prognostica''. U vlastitom Hermanovom uvodu iznosi prosudbe o sustavu [[svemir]]skih sila i njihovih utjecaja na svekolika zbivanja ([[Sunce\|Suncu]] pripada središnje mjesto, postoje zli i dobri [[planet]]i itd.). Potom prevodi ''Veliki uvod u astronomiju'', Abu Ma'shara iz<ref name="WDL">{{Citiranje weba \|url = http://www.wdl.org/en/item/2998/ \|title = Introduction to Astronomy, Containing the Eight Divided Books of Abu Ma'shar Abalachus \|website = [[World Digital Library]] \|date = 1506. \|accessdate = 15. srpnja 2013.}}</ref> [[10. stoljeće\|10. stoljeća]] i [[Euklid]]ove ''Elemente''.		Prevodi šestu [[knjiga\|knjigu]] [[Astronomija\|astronomskog]] djela arapskog znanstvenika iz [[9. stoljeće\|9. stoljeća]], [[Sahl ibn Bishr]]a, čiji je sadržaj predviđanje globalnih događaja, pa je to Hermanovo djelo poznato kao ''Prognostica''. U vlastitom Hermanovom uvodu iznosi prosudbe o sustavu [[svemir]]skih sila i njihovih utjecaja na svekolika zbivanja ([[Sunce\|Suncu]] pripada središnje mjesto, postoje zli i dobri [[planet]]i itd.). Potom prevodi ''Veliki uvod u astronomiju'', Abu Ma'shara iz<ref name="WDL">{{Citiranje weba \|url = http://www.wdl.org/en/item/2998/ \|title = Introduction to Astronomy, Containing the Eight Divided Books of Abu Ma'shar Abalachus \|website = [[World Digital Library]] \|date = 1506. \|accessdate = 15. srpnja 2013.}}</ref> [[10. stoljeće\|10. stoljeća]] i [[Euklid]]ove ''Elemente''.

	Herman temeljnije dijeli [[znanost]] od one kvadrivijske. Sva znanost višeg svijeta dijeli se na znanost nebeskih gibanja (matematika) i na znanost učinaka gibanja ([[fizika]], tj. prirodna ~~spekulacija~~). Dakle, on dijeli teorijsku znanost na matematiku (ili astronomiju) i fiziku (ili astrologiju).		Herman temeljnije dijeli [[znanost]] od one kvadrivijske. Sva znanost višeg svijeta dijeli se na znanost nebeskih gibanja (matematika) i na znanost učinaka gibanja ([[fizika]], tj. prirodna špekulacija). Dakle, on dijeli teorijsku znanost na matematiku (ili astronomiju) i fiziku (ili astrologiju).

	== Djela ==		== Djela ==

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T04:37:30Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 04:37
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Herman Dalmatin'''-->~~'''Herman Dalmatin''' (oko [[1110.]] godine, u [[Istra\|Istri]], tada dijelu [[Koruška\|Koruške]] ili Carinthije - oko [[1160.]]) - [[Hrvatska\|hrvatski]] filozof i znanstvenik, te pionir europskog latinskog aristotelizma iz [[12. stoljeće\|12. stoljeća]]		'''Herman Dalmatin''' (oko [[1110.]] godine, u [[Istra\|Istri]], tada dijelu [[Koruška\|Koruške]] ili Carinthije - oko [[1160.]]) - [[Hrvatska\|hrvatski]] filozof i znanstvenik, te pionir europskog latinskog aristotelizma iz [[12. stoljeće\|12. stoljeća]]

	Herman Dalmatin je pionir europskog latinskog aristotelizma 12. stoljeća. Potpisivao se kao ''Hermannus Secundus''. Kao Herman Dalmatin se spominje u pismu [[Petar Časni\|Petra Časnog]] u kojem piše, da je povjerio prevođenje [[Kuran]]a, Hermanu Dalmatinu. Školovan je u nekom [[Benediktinci\|benediktinskom]] [[samostan]]u u Istri, gdje je učio [[gramatika\|gramatiku]], [[retorika\|retoriku]] i [[logika\|logiku]] (trivijum). Kvadrivijum studira u [[Chartes]]u. Studira i u [[Pariz]]u, te nakon toga putuje s [[Englezi\|engleskim]] prijateljem u [[Bliski istok\|bliskoistočn]]e zemlje, da bi naučio [[arapski jezik\|arapski]] i bio u mogućnosti istraživati arapske spise. Proučavaju astrologiju. Prevodi, po narudžbi zbirku legendi, jedan dijalog, te na kraju i sam Kuran.		Herman Dalmatin je pionir europskog latinskog aristotelizma 12. stoljeća. Potpisivao se kao ''Hermannus Secundus''. Kao Herman Dalmatin se spominje u pismu [[Petar Časni\|Petra Časnog]] u kojem piše, da je povjerio prevođenje [[Kuran]]a, Hermanu Dalmatinu. Školovan je u nekom [[Benediktinci\|benediktinskom]] [[samostan]]u u Istri, gdje je učio [[gramatika\|gramatiku]], [[retorika\|retoriku]] i [[logika\|logiku]] (trivijum). Kvadrivijum studira u [[Chartes]]u. Studira i u [[Pariz]]u, te nakon toga putuje s [[Englezi\|engleskim]] prijateljem u [[Bliski istok\|bliskoistočn]]e zemlje, da bi naučio [[arapski jezik\|arapski]] i bio u mogućnosti istraživati arapske spise. Proučavaju astrologiju. Prevodi, po narudžbi zbirku legendi, jedan dijalog, te na kraju i sam Kuran.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T03:25:33Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 03:25
Redak 4:		Redak 4:

	Herman zauzima neoplatonističko-[[kršćanstvo\|kršćanski]] stav. Njegov [[filozofija\|filozofsko]]-[[znanost\|znanstveni]] interes je usavršavanje višeg, kvadrivijskog sustava znanja i mudrosti; prevesti i razumjeti temeljna djela starogrčke i arapske [[matematika\|matematike]], astronomije i astrologije, što on i njegovi suvremenici percipiraju kao „novu“ znanost koja dolazi od [[Arapi\|Arapa]]; priopćiti nove spoznaje jednim temeljnim i sustavnim djelom.		Herman zauzima neoplatonističko-[[kršćanstvo\|kršćanski]] stav. Njegov [[filozofija\|filozofsko]]-[[znanost\|znanstveni]] interes je usavršavanje višeg, kvadrivijskog sustava znanja i mudrosti; prevesti i razumjeti temeljna djela starogrčke i arapske [[matematika\|matematike]], astronomije i astrologije, što on i njegovi suvremenici percipiraju kao „novu“ znanost koja dolazi od [[Arapi\|Arapa]]; priopćiti nove spoznaje jednim temeljnim i sustavnim djelom.
	Prevodi šestu [[knjiga\|knjigu]] [[Astronomija\|astronomskog]] djela arapskog znanstvenika iz [[9. stoljeće\|9. stoljeća]], [[Sahl ibn Bishr]]a, čiji je sadržaj predviđanje globalnih događaja, pa je to Hermanovo djelo poznato kao ''Prognostica''. U vlastitom Hermanovom uvodu iznosi prosudbe o sustavu [[svemir]]skih sila i njihovih utjecaja na svekolika zbivanja ([[Sunce\|Suncu]] pripada središnje mjesto, postoje zli i dobri [[planet]]i itd.). Potom prevodi ''Veliki uvod u astronomiju'', Abu Ma'shara iz<ref name="WDL">{{~~cite web~~ \|url = http://www.wdl.org/en/item/2998/ \|title = Introduction to Astronomy, Containing the Eight Divided Books of Abu Ma'shar Abalachus \|website = [[World Digital Library]] \|date = 1506. \|accessdate = 15. srpnja 2013.}}</ref> [[10. stoljeće\|10. stoljeća]] i [[Euklid]]ove ''Elemente''.		Prevodi šestu [[knjiga\|knjigu]] [[Astronomija\|astronomskog]] djela arapskog znanstvenika iz [[9. stoljeće\|9. stoljeća]], [[Sahl ibn Bishr]]a, čiji je sadržaj predviđanje globalnih događaja, pa je to Hermanovo djelo poznato kao ''Prognostica''. U vlastitom Hermanovom uvodu iznosi prosudbe o sustavu [[svemir]]skih sila i njihovih utjecaja na svekolika zbivanja ([[Sunce\|Suncu]] pripada središnje mjesto, postoje zli i dobri [[planet]]i itd.). Potom prevodi ''Veliki uvod u astronomiju'', Abu Ma'shara iz<ref name="WDL">{{Citiranje weba \|url = http://www.wdl.org/en/item/2998/ \|title = Introduction to Astronomy, Containing the Eight Divided Books of Abu Ma'shar Abalachus \|website = [[World Digital Library]] \|date = 1506. \|accessdate = 15. srpnja 2013.}}</ref> [[10. stoljeće\|10. stoljeća]] i [[Euklid]]ove ''Elemente''.

	Herman temeljnije dijeli [[znanost]] od one kvadrivijske. Sva znanost višeg svijeta dijeli se na znanost nebeskih gibanja (matematika) i na znanost učinaka gibanja ([[fizika]], tj. prirodna spekulacija). Dakle, on dijeli teorijsku znanost na matematiku (ili astronomiju) i fiziku (ili astrologiju).		Herman temeljnije dijeli [[znanost]] od one kvadrivijske. Sva znanost višeg svijeta dijeli se na znanost nebeskih gibanja (matematika) i na znanost učinaka gibanja ([[fizika]], tj. prirodna spekulacija). Dakle, on dijeli teorijsku znanost na matematiku (ili astronomiju) i fiziku (ili astrologiju).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T09:57:04Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Herman Dalmatin''' (oko [[1110.]] godine, u [[Istra|Istri]], tada dijelu [[Koruška|Koruške]] ili Carinthije - oko [[1160.]]) - [[Hrvatska|hrvatski]] filozof i znanstvenik, te pionir europskog latinskog aristotelizma iz [[12. stoljeće|12. stoljeća]]

Herman Dalmatin je pionir europskog latinskog aristotelizma 12. stoljeća. Potpisivao se kao ''Hermannus Secundus''. Kao Herman Dalmatin se spominje u pismu [[Petar Časni|Petra Časnog]] u kojem piše, da je povjerio prevođenje [[Kuran]]a, Hermanu Dalmatinu. Školovan je u nekom [[Benediktinci|benediktinskom]] [[samostan]]u u Istri, gdje je učio [[gramatika|gramatiku]], [[retorika|retoriku]] i [[logika|logiku]] (trivijum). Kvadrivijum studira u [[Chartes]]u. Studira i u [[Pariz]]u, te nakon toga putuje s [[Englezi|engleskim]] prijateljem u [[Bliski istok|bliskoistočn]]e zemlje, da bi naučio [[arapski jezik|arapski]] i bio u mogućnosti istraživati arapske spise. Proučavaju astrologiju. Prevodi, po narudžbi zbirku legendi, jedan dijalog, te na kraju i sam Kuran.

Herman zauzima neoplatonističko-[[kršćanstvo|kršćanski]] stav. Njegov [[filozofija|filozofsko]]-[[znanost|znanstveni]] interes je usavršavanje višeg, kvadrivijskog sustava znanja i mudrosti; prevesti i razumjeti temeljna djela starogrčke i arapske [[matematika|matematike]], astronomije i astrologije, što on i njegovi suvremenici percipiraju kao „novu“ znanost koja dolazi od [[Arapi|Arapa]]; priopćiti nove spoznaje jednim temeljnim i sustavnim djelom.
Prevodi šestu [[knjiga|knjigu]] [[Astronomija|astronomskog]] djela arapskog znanstvenika iz [[9. stoljeće|9. stoljeća]], [[Sahl ibn Bishr]]a, čiji je sadržaj predviđanje globalnih događaja, pa je to Hermanovo djelo poznato kao ''Prognostica''. U vlastitom Hermanovom uvodu iznosi prosudbe o sustavu [[svemir]]skih sila i njihovih utjecaja na svekolika zbivanja ([[Sunce|Suncu]] pripada središnje mjesto, postoje zli i dobri [[planet]]i itd.). Potom prevodi ''Veliki uvod u astronomiju'', Abu Ma'shara iz<ref name="WDL">{{cite web |url = http://www.wdl.org/en/item/2998/ |title = Introduction to Astronomy, Containing the Eight Divided Books of Abu Ma'shar Abalachus |website = [[World Digital Library]] |date = 1506. |accessdate = 15. srpnja 2013.}}</ref> [[10. stoljeće|10. stoljeća]] i [[Euklid]]ove ''Elemente''.

Herman temeljnije dijeli [[znanost]] od one kvadrivijske. Sva znanost višeg svijeta dijeli se na znanost nebeskih gibanja (matematika) i na znanost učinaka gibanja ([[fizika]], tj. prirodna spekulacija). Dakle, on dijeli teorijsku znanost na matematiku (ili astronomiju) i fiziku (ili astrologiju).

== Djela ==
* ''De essentiis'' ([[1143.]]) (O bitima)
* ''Liber de circulis''
* ''Astronomia''
* ''prijevod Abu Ma'sharovog djela „Kitab al-madkhal ila ilm ahkam al nujum”'' [[1140.]] (Uvod u astronomiju)
* ''prijevod [[Klaudije Ptolomej|Ptolomej]]eva djela „Planispherae”''
* ''prijevod Euklidove „Elemente”''

== Literatura ==
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=254974 Marin Buovac: Prikaz i značaj knjige u svijetu filatelije, Artos : časopis za znanost, umjetnost i kulturu, br. 5 - 2016.]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
*[[Stipe Kutleša]], [http://hrcak.srce.hr/file/456 Hrvatski filozofi I: Herman Dalmatin, Prolegomena 3 (1) 2004.]

[[Kategorija:Hrvatski filozofi]]
[[Kategorija:Astrolozi]]