Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:33:41Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:33
Redak 1:		Redak 1:
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Heraion i Pitagoreion na Samosu		\|ime mjesta = Heraion i Pitagoreion na Samosu
	\|slika = GR Samos Heraion 05 asb 16-08-2002.jpg		\|slika = GR Samos Heraion 05 asb 16-08-2002.jpg

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T04:08:22Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 04:08
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Heraion'''-->~~{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO-svjetska baština
	\|ime mjesta = Heraion i Pitagoreion na Samosu		\|ime mjesta = Heraion i Pitagoreion na Samosu
	\|slika = GR Samos Heraion 05 asb 16-08-2002.jpg		\|slika = GR Samos Heraion 05 asb 16-08-2002.jpg

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T01:30:31Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 01:30
Redak 39:		Redak 39:

	==Bilješke==		==Bilješke==
	~~{{commonscat\|Heraion of Samos}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T21:00:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Heraion i Pitagoreion na Samosu
|slika = GR Samos Heraion 05 asb 16-08-2002.jpg
|godina = [[1992.]](16. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/595
|država = {{ZD+X/G|GRČ}}
 
{{Lokacijska karta|Grčka|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Heraion|position=left
|lat_deg=37|lat_min=40|lat_sec=19|lat_dir=N
|lon_deg=26|lon_min=53|lon_sec=08|lon_dir=E
}}Lokacija Heraiona u Grčkoj
}}
'''Heraion''' je bilo veliko [[Stara Grčka|starogrčko]] svetište Samijanske [[Hera|Here]] na južnom dijelu otoka [[Samos]]a, 6 km jugozapadno od starog grada, u niskom i močvarnom porječju blizu mora. Kanoarhajski Heraion na Samosu je bio najveći hram božice Here u grčkom svijetu, koje datira u 8. stoljeće pr. Kr.<ref>Gerhard Schmidt, ''Kyprische Bildwerke aus dem Heraion von Samos, (Samos, vol. VII),'' 1968.</ref>, ali i mjesto prvih [[jonski red|jonskih hramova]]. Ova dva drevna mjesta na otoku Samosu upisana su na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 1992. godine.

==Odlike i povijest==
[[Slika:ACMA 1333 Samian decree 1.JPG|mini|lijevo|<center>Samijanski dekret o prijateljstvu Atene i Samijanaca sa Samosa. Reljef prikazuje rukovanje božica Atene i Here. Muzej Akropole u Ateni.]]
Prema lokalnom vjerovanju, [[Hera]] se rodila na ovom mjestu ispod "drveta neporočnosti" (grčki: ''lygos'', latinski: ''[[Vitex agnus-castus]]''). Tijekom Samijanskog anualnog festivala (''Toneia''), kultna skulptura božice Here je bivala vezana granama ove biljke. Biljka se nalazila na [[Stari Rim|rimskim]] kovanicama s otoka Samosa.

Postoji više faza izgradnje hram Heraiona koje se prepoznaju prema ostacima [[crijep]]ova. Prva faza je bila u 8. stoljeću pr. Kr. kada je izgrađen ''Hekatompedos'', 30 m dug i uzak [[grčki hram]] koji je imao tri zida i središnji niz [[stup]]ova koji je nosio krovnu gredu.

Kasnije su, oko 570.-550. pr. Kr., [[arhitekt]]i Rhoikos i Theodoros izgradili veći hram nasuprot herinog [[oltar]]a u ograđenom prostoru (''temenos''). On je bio peripteralni dipteros (dvostruki red stupova oko cijelog hrama) od 8 x 21 stup, s četvrtastim predulazom (''pronaos'') ispred zatvorenog svetišta (''cella''). I pronaos i cella su bili podijeljeni na tri jednaka dijela s dva reda stupova. Stupovi su stajali na bazi (''torus'') koja je bila ukrašena horizontalnim urezima, a [[kapitel]]i su imali karakterističan oblik voluta [[jonski stup|jonskog stupa]]. ''Rhoikosov hram'' je imao velikog utjecaja na razvoj monumentalne jonske arhitekture<ref>Helmut Kyrieleis, ''"The Heraion at Samos" in Greek Sanctuaries: New Approaches, Nanno Marinatos and Robin Hägg'', eds. 1993., str. 125.-) str. 133.</ref>. Nažalost, ovaj hram je stajao samo desetak godina do kada je uništen u potresu.

Nakon toga je, 40tak metara od Rhoikosovog hrama, izgrađen novi i još veći Herin hram, tzv. ''[[Polikrat]]ov hram'', nazvan prema [[tiranin]]u sa Samosa. On je tada bio najveći hram grčkog svijeta i njegova izgradnja je potrajala sve do rimskog osvajanja. Nikada nije bio do kraja dovršen, a jedna njegova monumentalna skulptura Here nalazi se u Arheološkom muzeju u Samosu. Herin kult se održavao u manjoj obližnjoj zgradi sve do [[Teodozije I. Veliki|Teodozijevog]] [[edikt]]a o zabrani paganskih vjerovanja 491. godine. Na ovoj lokaciji izgrađena je kršćanska crkva, a izgrađena je kamenom s rimskog ''Heraeuma'', kako su ga tada zvali. Tijekom bizantskih vremena Heraion je služio kao kamenolom za srednjovjekovne građevine i samo je jedan usamljeni stup ostao od nekada slavnog hrama.

Skoro da nema antičkih pomena ovoga hrama, a prvi zapadnjak koji ga je posjetio bio je Joseph Pitton de Tournefort na svom putovanju za francuskog kralja [[Luj XIV.|Luja XIV]], i ponovno 1704. godine kada je objavio crteže njegovih ruševina. Velike naslage šljunka, trnovitog grmlja i močvarno tlo, su štitile ovaj lokalitet kroz 18. i 19. stoljeće. Prva arheološka iskapanja izveli su atenski arheolozi P. Kawadias i TH. Sophoulis 1890.-92. godine. Prvi značajni nalazi objavljeni su nakon istraživanja Theodora Wieganda od 1910.-14. godine. Njemačko arheološko drštvo iz Atene je ponovno započelo iskapanja 1925., koja su potrajala sve do Drugog svjetskog rata, a nastavljena tek 1951. godine. Helmut Kyrieleis i Hermann J. Kienast su preuzeli iskapanja 1976. godine, do danas.

<gallery>
Slika:Heraion antika bitar, Samos Grekland.JPG|<center>Heraion na Samosu
Slika:Heraion i samos.jpg|<center>Usamljeni stup Heraiona
Slika:Samos ruins.jpg|<center>Arhajske skulpture na ruševinama hrama
Slika:Heraion antika fötter, Samos, Grekland.JPG|<center>Hram danas
Slika:Heraion, Samos, Grekland antikt mönster.JPG|<center>Ukrašena greda hrama
</gallery>

==Bilješke==
{{commonscat|Heraion of Samos}}
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==

* [http://odysseus.culture.gr/h/3/eh351.jsp?obj_id=2366 Spomenici na stranicama grčkog ministarstva kulture]

{{Svjetska baština u Grčkoj}}
{{coord|37|40|19|N|26|53|08|E|region:TR_type:city|display=title}}

[[Kategorija:Starogrčka svetišta]]
[[Kategorija:Starogrčki arheološki lokaliteti u Grčkoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Grčkoj]]

Heraion - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica