WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T04:07:22Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 04:07
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Heraclea Lyncestis'''-->~~[[datoteka:Heraclea.jpg\|300px\|mini\|Mozaik iz bazilike]]		[[datoteka:Heraclea.jpg\|300px\|mini\|Mozaik iz bazilike]]
	'''Heraclea Lyncestis''', ([[Makedonski jezik\|makedonski]]: Хераклеја Линкестис, [[Grčki jezik\|grčki]]: Ἡράκλεια Λυγκηστίς) je [[Antika\|antički]] grad<ref>Michael Avi Yonab, Israel Shatzman (1976), ''Illustrated Encyclopaedia of the Classical World'', Jerusalem: The Jerusalem Publishing House Ltd. SNB 562 000372 Page 230</ref>, osnovan za [[Filip II. Makedonski\|Filipa II. Makedonskog]], polovicom [[4. stoljeće pr. Kr.\|IV. st. pr. Kr.]] na sjeverozapadu tadašnjeg [[Makedonija (kraljevstvo)\|Makedonskog kraljevstva]] (pored današnje [[Bitolj\|Bitole]] u [[Makedonija\|Makedoniji]]).		'''Heraclea Lyncestis''', ([[Makedonski jezik\|makedonski]]: Хераклеја Линкестис, [[Grčki jezik\|grčki]]: Ἡράκλεια Λυγκηστίς) je [[Antika\|antički]] grad<ref>Michael Avi Yonab, Israel Shatzman (1976), ''Illustrated Encyclopaedia of the Classical World'', Jerusalem: The Jerusalem Publishing House Ltd. SNB 562 000372 Page 230</ref>, osnovan za [[Filip II. Makedonski\|Filipa II. Makedonskog]], polovicom [[4. stoljeće pr. Kr.\|IV. st. pr. Kr.]] na sjeverozapadu tadašnjeg [[Makedonija (kraljevstvo)\|Makedonskog kraljevstva]] (pored današnje [[Bitolj\|Bitole]] u [[Makedonija\|Makedoniji]]).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-08T09:28:00Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Heraclea.jpg|300px|mini|Mozaik iz bazilike]]
'''Heraclea Lyncestis''', ([[Makedonski jezik|makedonski]]: Хераклеја Линкестис, [[Grčki jezik|grčki]]: Ἡράκλεια Λυγκηστίς) je [[Antika|antički]] grad<ref>Michael Avi Yonab, Israel Shatzman (1976), ''Illustrated Encyclopaedia of the Classical World'', Jerusalem: The Jerusalem Publishing House Ltd. SNB 562 000372 Page 230</ref>, osnovan za [[Filip II. Makedonski|Filipa II. Makedonskog]], polovicom [[4. stoljeće pr. Kr.|IV. st. pr. Kr.]] na sjeverozapadu tadašnjeg [[Makedonija (kraljevstvo)|Makedonskog kraljevstva]] (pored današnje [[Bitolj|Bitole]] u [[Makedonija|Makedoniji]]).

Grad je dobio ime po [[Grčka mitologija|grčkom mitološkom]] junaku [[Heraklo|Heraklu]]. Pridjev ''Lyncestis'' koji je dodan imenu grada, u grčkom jeziku znači ''zemlja risova'', dakle to bi bilo ''Heraklov grad iz zemlje risova''. Od nekadašnje Herakleje ostale su ruševine, pored makedonskeg grada [[Bitolj|Bitole]]<ref>Hammond, NGL, (1972), ''A History of Macedonia, Volume I: Historical geography and prehistory'', Oxford:At the Clarendon Press, Oxford Univerisity Press, pg. 59</ref>. [[Arheologija|Arheološko]] nalazište Heraclea ima više slojeva, koji su građeni jedan nad drugim. Najstarije naselje je iz kasnog [[Brončano doba|brončanog]] odnosno [[Željezno doba|starijeg željeznog doba]], nad njim se nalazi sloj iz [[Helenizam|helenističnog]] razdoblja, nad njim je [[Rimsko Carstvo|rimski]] sloj te potom sloj najmlađeg [[Bizant|bizantskog]] naselje Herakleja.

==Rimska Herakleja==

U vrijeme helenizama Herakleja je bila na izuzetno važnom strateškom položaju, na granici [[Makedonija (regija)|Makedonije]] i [[Epir|Epira]], dakle na granici grčkog i barbarskog (negrčkog) svijeta. Tako je bilo sve do [[2. stoljeće pr. Kr.|II. st. pr. Kr.]], tada su [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] osvojili Makedoniju i uništili njenu moć.
Nakon toga Makedonija je podjeljena na četiri dijela, Herakleja je pripala četvrtoj regiji. Pored Herakleje izgrađena je glavna rimska cesta [[Via Egnatia]], pa se grad razvio u središte pokrajine. Objekti izgrađeni za [[Rimsko Carstvo|Rima]] bili su: vjerski hramovi, [[portik]], [[terme|terme (kupke)]], [[amfiteatar]] i gradski zidovi.

==Amfiteatar==

[[Amfiteatar]] u Herakleji izgrađen je za [[Rimsko Carstvo|Rimskog]] cara [[Hadrijan|Hadrijana]], u centru mjesta u podnožju brda. Prvi dokaz o njegovom postojanju iskopan je [[1931.]] godine, to je bila mala koštana ulaznica. Postojanje amfiteatra
je dokazano [[1968.]] godine, kada je u cjelosti iskopan. Imao je tri kaveza za zvijeri i tunel u zapadnom dijelu, kojim su životinje dovođene do borilišta. Amfiteatar je djelovao od I. st do sredine IV. st. kada su gladijatorske borbe zabranjene.

==Herakleja iz pozne antike i bizanta==

Gotovo od samog priznanja kršćanstva, dakle od ranog bizanta (4. - 6. stoljeće) Herakleja je važno [[Episkop (pravoslavlje)|episkopsko]] sjedište. Episkopi iz Herakleje sudjeluju na crkvenim koncilima, tako iz koncilskih dokumenata znamo da je episkop Evagrius iz Herakleje sudjelovao u radu Koncila [[Sofija|iz Sardice]] [[343.]] godine. Iz tog razdoblja su: Mala
bazilika, Velika bazilika (episkopalna crkva), Episkopska palača i Bazilika kod groblja. Podovi sva tri crkvena broda iz Velike bazilike su pokriti mozaicima bogatim floralnim i figurativnim motivima ranokršćanske [[Ikonografija|ikonografije]].
Herakleja je razorena od strane združene vojske [[Istočni Goti|Ostrogota]] i [[Zapadni Goti|Vizigota]] pod vodstvom [[Teodorik Veliki|Teodorika Velikog]] [[472.]] godine, te unatoč bogatom daru koji mu je uručio gradski [[Episkop (pravoslavlje)|biskup]], ponovno [[479.]] godine. Grad je obnovljen pred kraj V. st. - početkom VI. st.

==Mozaici iz Herakleje==

'''Mala bazilika''' je pronađena za [[Arheologija|arheoloških]] iskopanja pred [[Drugi svjetski rat|drugi svjetski rat]] [[1936.]]-[[1938.]] Isprva se predpostavljalo da je otkrivena [[Antika|antikna]] palača, međutim je kasnijim iskapanjima [[1960.]]-[[1964.]] postalo jasno, da se radi o [[Ranokršćanstvo|ranokršćanskoj]] bazilici. U njoj je iskopan podni mozaik, izrađen u tehnici ''opus sectile'', a otkriveno je i više prostorija. Prva prostorija upotrebljavana je kao krstionica, a u drugoj je podni mozaik rađen u tehnici ''opus tessellatum''. Nakon izgradnje Velike bazilike, prostorije u Maloj bazilici promjenile su namjenu.

'''Velika bazilika''' je monumentalna građevina s velikim otvorenim trijemom s kolonadama, egzonarteksom, narteksom, dvije sjeverne prostorije, i tri prostorije dograđene na jugu. Podovi ovih prostorija imaju mozaike s geometrijskim i biljnim motivima. Podni mozaik u narteksu je iz [[Bizantska umjetnost|rano bizantske umjetnosti]], velikih dimenzija - 100 m. Na njemu su prikazani; ptice, drveće, grmlje, crveni pas, simbolički prikaz zemaljskog raja. Mozaik je datiran na kraj 6. stoljeća. Velika bazilika izgrađena je nad starijim objektom izgrađenim između [[4. stoljeće pr. Kr.|4.]] - [[6. stoljeće pr. Kr.|6. st.]]

'''Episkopska palača''' iskopana je između [[1970.]]-[[1975.]] godine. Zapadni dio palače iskopan je prvi, južna strana palače ležala je uz gradski zid. Reprezentativne prostorije nalazile su se u istočnom dijelu palače, 2, 3 i 4 soba imaju podne mozaike. Između 3 i 4 prostorije nalazio se prolaz koji je vodio do istočnog ulaza u palaču. Ulaz u palaču podignut je između 4. i 6. stoljeća.

===Herakleja po dolasku Slavena ===

Od kasnog [[4. stoljeće|VI. st.]] Herakleja je stala trpjeti stalne napade [[Slaveni|slavenskih]] plemena na grad. Na mjestu napuštenog amfiteatra izgrađeno je nekoliko kuća između [[6. stoljeće|VI. st.]] - [[7. stoljeće|VII. st.]] u vrijeme doseljavanja Slavena u grad.

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.chlt.org/sandbox/perseus/pecs/page.1966.a.php The Perseus Digital Library: The Princetonova enciklopedija klasičnih gradova, 1976] {{eng oznaka}}
*[http://www.bitolatourist.info/things/virtual/Heraclea_04_cesma.swf Virtualna šetnja Heraklejom]
*[http://www.bitolatourist.info/things/heracleam.html O Herakleji na stranicama Bitolaturista]
*[http://www.soros.org.mk/konkurs/076/angver/herakleja.html Herakleja na Soroševim stranicama]

[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Sjevernoj Makedoniji]]
[[Kategorija:Antička Makedonija]]

Heraclea Lyncestis - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica