WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T04:07:02Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 04:07
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hera'''-->~~{{Infookvir božanstvo		{{Infookvir božanstvo
	\| ime = Hera		\| ime = Hera
	\| mitologija = ~~<!-- pripadnost određenoj mitologiji -->~~		\| mitologija =
	\| božanstvo = ~~<!-- opis: npr. "Bog mora", "Božica pobjede"... -->~~		\| božanstvo =
	\| skupina = ~~<!-- pripadnost skupini božanstava -->~~		\| skupina =
	\| slika =Hera - Meyers.jpg		\| slika =Hera - Meyers.jpg
	\| veličina = ~~<!-- širina slike; prazno: 200px -->~~		\| veličina =
	\| opis = Hera		\| opis = Hera
	\| druga_imena = ~~<!-- druga imena božanstva, ako ih ima -->~~		\| druga_imena =
	\| boravište = ~~<!-- mjesto obitavanja; npr. "[[Olimp]]" -->~~		\| boravište =
	\| simbol = ~~<!-- simbol ili oružje; npr. "mač" -->~~		\| simbol =
	\| kult = ~~<!-- centar kulta, npr. "[[Kapitolij]]" -->~~		\| kult =
	\| suprug = [[Zeus]]		\| suprug = [[Zeus]]
	\| roditelji = [[Kron]] i [[Rea]]		\| roditelji = [[Kron]] i [[Rea]]
	\| braća_i_sestre = [[Hestija]], [[Had (bog)\|Had]], [[Zeus]] <small>(također suprug)</small>, [[Posejdon]], [[Demetra]]		\| braća_i_sestre = [[Hestija]], [[Had (bog)\|Had]], [[Zeus]] <small>(također suprug)</small>, [[Posejdon]], [[Demetra]]
	\| djeca =[[Ares]], [[Enyo]], [[Erida]], [[Heba]], [[Hefest]], [[Ilitija]]		\| djeca =[[Ares]], [[Enyo]], [[Erida]], [[Heba]], [[Hefest]], [[Ilitija]]
	\| svetkovine = ~~<!-- npr. "svetkovina (datum)" -->~~		\| svetkovine =
	\| ekvivalent = [[Junona]]		\| ekvivalent = [[Junona]]
	}}		}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T09:42:21Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 09:42
Redak 118:		Redak 118:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{Commonscat\|Hera}}~~

	* [http://www.theoi.com/Olympios/Hera.html Hera u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}		* [http://www.theoi.com/Olympios/Hera.html Hera u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T02:18:48Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir božanstvo
| ime = Hera
| mitologija = 
| božanstvo = 
| skupina = 
| slika =Hera - Meyers.jpg
| veličina = 
| opis = Hera
| druga_imena = 
| boravište = 
| simbol = 
| kult = 
| suprug = [[Zeus]]
| roditelji = [[Kron]] i [[Rea]]
| braća_i_sestre = [[Hestija]], [[Had (bog)|Had]], [[Zeus]] (također suprug), [[Posejdon]], [[Demetra]]
| djeca =[[Ares]], [[Enyo]], [[Erida]], [[Heba]], [[Hefest]], [[Ilitija]]
| svetkovine = 
| ekvivalent = [[Junona]]
}}

'''Hera''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Ἥρα}}''', ''Hêra''; '''{{polytonic|Ἥρη}}''', ''Hêrê'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] vrhovna je [[Stara Grčka|starogrčka]] [[bog|boginja]], [[Zeus]]ova žena i sestra; boginja braka. Herin je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] '''[[Junona]]''' = "volooka".

== Karakteristike ==

Hera je prikazivana veličanstvenom, često na prijestolju okrunjena ''polos''om, visokom cilindričnom krunom koju su nosile neke velike božice, a na licu je nosila veo. U ruci je često nosila [[šipak]], simbol plodne [[krv]]i i [[smrt]]i.

Prikazivali su da su njezinu kočiju vukli [[paun]]ovi, [[životinja]] koju su [[Stara Grčka|Grci]] upoznali nakon osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Paun je u [[renesansa|renesansi]] postao njezinim simbolom. Poslije je s Herom bila povezivana [[ptice|ptica]] [[kukavica]]. Također je bila božica [[krava|goveda]], a zvana je i [[vol]]ookom (''boôpis'', [[Homer]]ov [[epitet]]) Herom, zbog krupnih, tamnih očiju.

== Kult ==

[[Datoteka:Temple of Hera - Agrigento - Italy 2015.JPG|mini|Herin hram u Agrigentu na [[Sicilija|Siciliji]]]]

Hera je često bila štovana, pogotovo u [[Arg (grad)|Argu]] kao argijska Hera (''Hera Argeia''), a svetište joj je bilo između Arga i [[Mikena|Mikene]] gdje su se održavale svečanosti ''Heraia''. U [[Homer]]ovoj ''[[Ilijada|Ilijadi]]'' Hera je izrekla da su njezina tri omiljena grada [[Arg (grad)|Arg]], [[Sparta]] i [[Mikena]]. Njezino je drugo svetište bilo na [[Sam (otok)|Samu]], a hramovi su se nalazili u [[Olimpija|Olimpiji]], [[Korint]]u, [[Tirin]]u, [[Perahora|Perahori]] i otoku [[Del]]u.

U [[Eubeja|Eubeji]] slavile su se svečanosti Velike Dadedale, posvećene Heri, svakih šest godina. Taj je prostor bio bogat [[krava]]ma, koje su ujedno predstavljale božicu Heru.

== Mitologija ==

=== Rođenje ===

[[Datoteka:Carracci Jupiter et Junon.jpg|mini|[[Agostino Carracci]]: Jupiter i Junona ([[Zeus]] i Hera)]]
Herin otac bio je [[Titan (mitologija)|Titan]] [[Kron]]. Kron je svoju djecu doživljavao kao potencijalnu prijetnju svojoj vlasti te ih je sve, pa tako i Heru, progutao. Hera je bila božica što znači da je bila besmrtna te je nastavila živjeti u njegovom [[želudac|želucu]]. [[Zeus]] je bio najmlađi Kronov sin. Izbjegao je sudbinu svoje braće tako što ga je majka [[Reja (mitologija)|Reja]] sakrila od oca. Zeus je spasio svoju braću i natjerao Krona da povrati svu progutanu djecu. Premda mu je bila sestra, Hera mu se svidjela. Poveo ju je na [[Olimp]] i oženio se njome.

=== Potomstvo Zeusa i Here ===

[[Datoteka:James Barry 001.jpg|mini|[[James Barry]]: Jupiter i Junona (Zeus i Hera), [[1790.]] – [[1799.]]]]

Hera je sa [[Zeus]]om imala [[Ares]]a, [[Heba|Hebu]], [[Erida|Eridu]] i [[Ilitija|Ilitiju]]. Hera je bila potom ljubomorna na Zeusa zato što je rodio [[Atena (mitologija)|Atenu]] bez nje te je rodila [[Hefest]]a bez njega. Potom su Zeus i Hera ili samo jedno od njih bili zgađeni Hefestovom ružnoćom te su ga bacili s [[Olimp]]a. Hefest se poslije osvetio Heri učinivši da se ne može maknuti sa svoga prijestolja kad na nj sjedne. Ostali su ga bogovi preklinjali da je pusti, ali odbio je. [[Dioniz]] ga je potom napio i odnio natrag na Olimp na [[mula|mulinim]] leđima. Potom je oslobodio svoju majku nakon što mu je [[Afrodita]] dana za ženu.

=== Heraklo ===

Hera je bila [[Heraklo]]va pomajka i njegov neprijatelj. [[Zeus]] je oplodio [[Alkmenu|Alkmenu]], smrtnicu, u obličju njezina muža Amfitriona. Iste se noći vratio i njezin muž te su također spavali zajedno. Stoga je Alkmena zanijela dva dječaka. Hera je natjerala Zeusa da se zakune da će dječak koji se rodi te noći članu [[Perzej (mitologija)|Perzej]]eve kuće biti veliki kralj. Kad je Alkmena bila trudna s Heraklom, Hera je pokušala spriječiti porođaj zavezavši Alkmenine noge u čvor da bi usporila porod. A potom je ubrzala [[Euristej]]evo rođenje. Heru je prevarila Galantida, Alkmenina sluškinja, rekavši da je Alkmena već rodila dijete. Hera je Galantidu pretvorila u [[lasica|lasicu]]. Alkmena je potom rodila poluboga Herakla i smrtnika Ifikla. Herakla je nazvala Alkid, a poslije je nazvan [[Heraklo]], u prijevodu "Herina slava", da bi ublažili Herin gnjev.

Dok je Heraklo bio dijete, Hera je poslala dvije [[zmija|zmije]] da ga ubiju dok je ležao u kolijevci. Heraklo je zadavio svaku zmiju jednom rukom, a potom ga je njegova dadilja pronašla da se igra njima kao da su igračke.

Jedna priča govori da je [[Zeus]] prevario Heru da doji Herakla. Kad je ona otkrila tko je dijete, bacila ga je sa svojih [[grudi]], a [[mlijeko]] se prosulo [[nebo]]m i stvorilo [[Mliječna staza|Mliječnu stazu]].

Također, dok je izvršavao svojih dvanaest zadataka, Hera mu je pokušavala što više otežati. Jedna inačica mita govori i da su se Hera i Heraklo sprijateljili jer ju je on spasio od [[div]]a koji ju je pokušao silovati. Čak mu je potom dala svoju kćer [[Heba|Hebu]] za ženu.

=== Herina ljubomora ===

==== Eho ====

[[Nimfa]] [[Eho]] imala je posao odvraćanja Herine pažnje dok ju je [[Zeus]] varao, hvaleći je i laskajući joj. Sumnjičava je Hera jednom prekinula Eho i sišla s [[Olimp]]a i pronašla [[Zeus]]a, u obličju [[patka|patke]], kako s nimfama vodi [[ljubav]] u polju. Kad je Hera otkrila prijevaru, proklela je Eho da može govoriti samo riječi drugih. Otud i [[sinonim]] za jeku = eho.

[[Ovidije]]va inačica mita govori da je [[Zeus]] zaposlio [[Eho]] da zabavlja Heru dok on nastavlja s preljubima. Hera je razotrkila prijevaru te ju je kaznila tako da može ponavljati samo posljednje [[riječ]]i [[rečenica]] drugih [[ljudi]], a sama nije mogla govoriti te je tako lišena onog što je najviše voljela - svoga [[glas]]a.

Druga pak inačica mita govori da je [[Eho]] voljela ogovarati te se Hera razljutila zato što joj je stalno govorila o [[Zeus]]ovim prijevarama te ju je kaznila.

==== Leta i njezina djeca ====

Kad je božica Hera saznala da [[Leta]] nosi djecu njena muža [[Zeus]]a, bila je bijesna i ljubomorna te se odlučila osvetiti tako što nije dopustila Leti da ostane na čvrstoj zemlji (kopnu ili otoku) i Leta je bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok ju je gonila [[zmija]] [[Piton (mitologija)|Piton]] s glavom [[zmaj]]a koju je na nj poslala Hera, Leta je naišla na novostvoreni [[otok]] [[Del]] koji je plutao na [[voda|vodi]] i nije bio ni kopno niti otok, a bješe okružen [[labud]]ovima. Kad je kročila na nj, dvije su [[stijena|stijene]] izronile iz morskih dubina; jedna je zaustavila kretanje otoka, a druga stala zmiji na put. Zatim je Leta na gori Kintu rodila blizance - sina [[Apolon]]a i kćer [[Artemida|Artemidu]]. Poslije je Zeus prikovao Del za dno [[ocean]]a da više ne pluta, a otok je postao posvećen Apolonu.

Hera je otela [[Ilitija|Ilitiju]], boginju rađanja, da bi spriječila Letu od porođaja. Ostali su bogovi prevarili Heru tako što su joj ponudili ogrlicu od [[jantar]]a dugačku 8 metara, a boginja je uspjela pobjeći. Legenda kaže da je [[Artemida]] rođena prva, a potom je pomogla majci da porodi njezina brata [[Apolon]]a te je tako postala boginja porođaja.

==== Kalisto i Arkad ====

[[Kalisto (mitologija)|Kalisto]] je bila [[Artemida|Artemidina]] sljedbenica i zavjetovala se ostati djevicom. Ali u nju se zaljubio [[Zeus]] te su vodili [[ljubav]] dok je on bio prerušen u [[Apolon]]a (za razliku od ove [[Heziod]]ove, [[Ovidije]]va inačica mita donosi da se Zeus prerušio u samu Artemidu). Kad se kupala s Artemidinim [[nimfa]]ma, otkriveno je da je trudna te ju je božica pretvorila u [[medvjed]]a, a u tom je obličju rodila i svoga sina Arkada. Druga inačica priče govori da ju je Hera pretvorila Kalisto u medvjeda da bi se osvetila zbog muževe prijevare.

Mit govori da ju je njezin sin [[Arkad]] gotovo ubio u lovu kopljem, ali [[Zeus]] je to spriječio i oboje ih postavio kao [[zviježđe|zviježđa]] [[Veliki medvjed]] i [[Mali medvjed]] na nebu. Druga inačica mita govori da su lovci uhvatili i nju i njezina sina te ih doveli Kalistinu ocu Likonu, a Zeus ih je potom pretvorio u zviježđa.

Heri se to nije svidjelo te je tražila [[Tetija (mitologija)|Tetiju]] da joj pomogne. Tetija ih je proklela da zauvijek kruže nebom i da nikad ne zađu ispod obzora (zato su cirkumpolarni).

==== Dioniz ====

[[Dioniz]] je bio sin [[Zeus]]a i smrtnice. Ljubomorna je Hera opet pokušala ubiti dijete poslavši [[Titan (mitologija)|Titane]] da razderu Dioniza na komadiće namamivši ga igračkama. Premda je Zeus otjerao Titane svojim munjama, oni su pojeli cijelo Dionizovo tijelo osim njegova [[srce|srca]] koje je spašeno. Zeus je iskoristio srce da bi ga ponovno stvorio te ga je postavio u [[Semela|Semelinu]] maternicu. Zato je on dvaput rođen.

Druga verzija priče kaže da se Hera (saznavši za [[Semela|Semelinu]] trudnoću) prerušila u staricu te ju nagovorila da zatraži od svog ljubavnika da joj se prikaže u svom pravom liku. [[Zeus]] je nakon dosta moljakanja pristao, ali munje koje ga prate ubile su jadnu Semelu pa je Zeus uzeo plod iz njezine utrobe i stavio ga u sebe gdje je Dioniz bio dok se nije potpuno razvio.

==== Ija ====

[[Datoteka:Juno Receiving the Fead of Argos WGA.jpg|mini|[[Jacopo Amigoni]]: Heri donose [[Arg (div)|Argovu]] glavu, [[18. stoljeće]]]]

Hera je skoro uhvatila [[Zeus]]a s ljubavnicom [[Ija (mitologija)|Ijom]]. Zeus ju je pretvorio u prekrasnu junicu. No, Hera nije bila potpuno prevarena te je zahtijevala da joj Zeus poda junicu kao dar. Hera ju je potom dala [[Arg (div)|Argu]] da bi je razdvojila od Zeusa. Zeus je potom zapovjedio [[Hermes]]u da ubije Arga, a to je on i učinio tako da je uspavao svih njegovij stotinu [[oči]]ju. Ija je puštena na slobodu.

Hera je poslala obada da ubode i muči Iju koja je lutala zemljom. Ija je s vremenom prešla preko prolaza koji je po njoj nazvan [[Bospor]] ("juničin prolaz"), a ondje se susrela i s [[Prometej (mitologija)|Prometejem]]. Na posljetku je Ija stigla do tadašnjeg "kraja svijeta" [[Egipat|Egipta]] gdje su je Egipćani obožavali kao božicu, a [[Zeus]] joj je vratio ljudsko obličje. Ovdje je rodila njegova sina Epafa, a vjenčala se s egipatskim kraljem Telegonom.

==== Lamija ====

[[Lamija]] je bila kraljica [[Libija|Libije]] koju je volio [[Zeus]]. Hera ju je pretvorila u čudovište i ubila njihovu djecu. Na Lamiju je bačena kletva - nije mogla zatvoriti [[oči]] tako da je uvijek bila opsjednuta prizorom svoje mrtve djece. Zeus joj je dao dar da može izvaditi svoje oči da bi se odmorila, a potom ih poslije vratiti. Lamija je bila ljubomorna na ostale majke te je pojela njihovu djecu.

==== Gerana ====

Gerana je bila kraljica [[Pigmej]]aca koji su se hvalili da je ljepša od Here. Bijesna božica pretvorila ju je u [[ždral]]a i izrekla da će te [[ptica|ptice]] uvijek voditi vječan rat protiv pigmejskog naroda.

== Literatura ==

* [[Homer]]: ''[[Ilijada]]''
* [[Homerske himne]]: ''Hera''
* [[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]''
* [[Walter Burkert|Burkert, Walter]]: ''Greek Religion'', Harvard University Press, Cambridge, 1985.
* [[Robert Graves|Graves, Robert]]: ''Grčki mitovi'', CID, Zagreb, 2003.
* [[Károly Kerényi|Kerényi, Károly]]: ''The Gods of the Greeks'', Thames & Hudson, New York/London, 1951.

== Vidi još ==
* [[Herine igre]]

== Vanjske poveznice ==

{{Commonscat|Hera}}

* [http://www.theoi.com/Olympios/Hera.html Hera u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}
* [http://www.maicar.com/GML/Hera.html Hera u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20070301081324/http://hellas.teipir.gr/Thesis/Samos/english/tdk158.html Ostaci Herina hrama na Samu] {{eng oznaka}}

{{Olimp}}

[[Kategorija: Olimpski bogovi]]

Hera - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica