WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T03:58:52Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 03:58
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Henry Way Kendall'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = Henry Way Kendall		\| ime = Henry Way Kendall
	\| slika = Henry Kendall by Tom Frost crop.jpg		\| slika = Henry Kendall by Tom Frost crop.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-25T03:43:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Henry Way Kendall
| slika = Henry Kendall by Tom Frost crop.jpg
| slika_širina =
| naslov =
| datum_rođenja = [[9. prosinca]] [[1926.]]
| mjesto_rođenja = [[Boston, Massachusetts]], [[SAD]]
| datum_smrti = [[15. veljače]] [[1999.]]
| mjesto_smrti = [[Wakulla Springs State Park]], [[Florida]], [[SAD]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = [[MIT|Massachusettski tehnološki institut u Cambridgeu]] [[Sveučilište Stanford]]
| alma_mater = [[MIT|Massachusettski tehnološki institut u Cambridgeu]]
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = Dokaz postojanja [[kvark]]ova [[pokus]]ima
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1990.)
| religija =
| fusnote =
}}

'''Henry Way Kendall''' ([[Boston]], 9. prosinca 1926. – [[Wakulla Springs State Park]], [[Florida]], 15. veljače 1999.), američki [[fizičar]]. [[Doktor]]irao (1955.) na [[MIT|Massachusettskom tehnološkom institutu u Cambridgeu]] gdje je i radio od 1967. Na [[Sveučilište Stanford|Sveučilištu Stanford]] (od 1962. do 1967.) proučavao je građu [[proton]]a i [[neutron]]a s pomoću sveučilišnoga elektronskoga linearnoga [[Ubrzivač čestica|ubrzivača čestica]]. Za [[eksperiment]]alnu potvrdu [[kvark]]ovskoga modela [[hadroni|hadrona]] s pomoću [[raspršenje|raspršenja]] [[elektron]]a na protonima i neutronima s [[Jerome Isaac Friedman|Jeromeom Isaacom Friedmanom]] i [[Richard Edward Taylor|R. E. Taylorom]] dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] (1990). Bio je član [[Američka akademija umjetnosti i znanosti|Američke akademije umjetnosti i znanosti]] (od 1982.). <ref> '''Kendall, Henry Way''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=31191] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref>

== Kvark ==
{{glavni|Kvark}}

'''Kvark''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''quark'', naziv što ga je uveo američki fizičar [[Murray Gell-Mann]] po riječi iz [[James Joyce|Joyceova]] romana ''Bdjenje nad Finneganom'') je [[elementarna čestica]], sastavnica [[Hadroni|hadrona]], [[električni naboj|električnoga naboja]] ±e/3 ili ±2e/3, podložna [[Jaka nuklearna sila|jakom međudjelovanju]]. Sve do otkrića Ω– [[čestica|čestice]] kvarkovima se pridjeljivalo čisto [[matematika|matematičko]] značenje. Prve naznake njihove fizikalne stvarnosti (realnosti) pojavile su se u [[pokus]]ima duboko neelastičnoga [[Raspršenje|raspršenja]] [[elektron]]a na [[proton]]ima, na [[Sveučilište Stanford|Stanfordskome]] [[ubrzivač čestica|linearnom ubrzivaču čestica]] 1962. Opažanje raspršenja pod velikim [[kut]]ovima (kakva su prije opažena u [[Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem|Rutherfordovim pokusima raspršenja alfa-čestica na listićima zlata]]) upućivalo je na postojanje tvrdih točkastih "jezgri" unutar protona. Slični pokusi provedeni potom [[neutrino|neutrinskim]] snopovima na [[CERN]]-u nedvojbeno su potvrdili da je riječ o česticama trećinskog električnog naboja i polucijeloga [[spin]]a. Za istraživanja putem duboko neelastičnih raspršenja kojima su ustanovljeni kvarkovi dodijeljena je [[Nobelova nagrada za fiziku]] 1990. [[Jerome Isaac Friedman|J. I. Friedmanu]], H. W. Kendallu i [[Richard Edward Taylor|R. E. Tayloru]].

Godine 1974. otkriven je c-kvark (Nobelova nagrada 1976. [[Burton Richter|B. Richteru]] i [[Samuel Chao Chung Ting|S. C. C. Tingu]] za otkriće [[J/ψ mezon]]a). Slijedilo je i otkriće b-kvarka (1977.) i t-kvarka (1994.). Time je bio zaokružen skup kvarkova koji s [[lepton]]ima čine temeljne građevne blokove opažene tvari ([[fizika elementarnih čestica]]). Riječ je o česticama [[spin]]a 1/2, koje se pojavljuju u različitim vrstama, okusima, svrstanima u obitelji ili naraštaje. Tvari koje nas okružuju građene su od gornjega i donjega kvarka (u i d, od engl. ''up'' i ''down'') prvog naraštaja. Takav uzorak s donjim kvarkom električnoga naboja (–1/3)e i gornjim kvarkom naboja (+2/3)e ponavlja se u drugome naraštaju s kvarkovima stranog i čarobnog okusa (s i c, od engl. ''strange'' i ''charm'') te kvarkom ljepote i istine (b i t, od engl. ''beauty'' i ''truth'') trećega naraštaja. Svaki se od navedenih kvarkova pojavljuje u tri boje. Te se boje shvaćaju kao naboji na koje se vežu [[gluon]]i, prijenosnici [[Jaka nuklearna sila|jakoga međudjelovanja]] opisanoga [[Kvantna kromodinamika|kvantnom kromodinamikom]].

Na maloj međusobnoj udaljenosti (manjoj od 10–15 [[metar]]a) kvarkovi se gibaju kao slobodne čestice, a na većim udaljenostima djeluju iznimno velikim privlačnim [[sila]]ma te se zbog toga ne mogu izdvojiti iz [[Hadroni|hadrona]] kao zasebne čestice ([[asimptotska sloboda]]).

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Kendall, Henry Way}}
[[Kategorija: Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Henry Way Kendall - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica