Hematoksilin-eozin bojilo - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

2026-03-05T03:30:49Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 03:30
Redak 36:		Redak 36:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|Category:H&E stain}}~~


	[[Kategorija:Boje]]		[[Kategorija:Boje]]
	[[Kategorija:Organski spojevi]]		[[Kategorija:Organski spojevi]]

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T03:13:33Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 03:13
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hematoksilin-eozin bojilo'''-->~~[[datoteka:Retina -- high mag.jpg\|300px\|mini\|desno\|[[Mrežnica (oko)\|Mrežnica (dio oka)]] obojena hematoksilinom i eozinom, stanične jezgre obojene plavo-ljubičastom, a izvanstanični materijal ružičastim.]]		[[datoteka:Retina -- high mag.jpg\|300px\|mini\|desno\|[[Mrežnica (oko)\|Mrežnica (dio oka)]] obojena hematoksilinom i eozinom, stanične jezgre obojene plavo-ljubičastom, a izvanstanični materijal ružičastim.]]

	'''Hematoksilin-eozin bojilo''' ili '''HE bojilo''' je najčešće primjenjivana metoda bojenja u [[histologija\|histologiji]]. [[Hematoksilin]] je bazično [[bojilo]] koja daje plavoljubičasto obojenje kiselim komponentama [[stanica\|stanice]], dok je [[eozin]] kiselo bojilo koja daje crveno-ružičasto obojenje bazičnim komponentama. Razlog zbog čega je baš ova metoda vodeća metoda bojenja već dugi niz godina je taj što se kombinacijom ovih bojila može obojiti cijela stanica i svi njezini dijelovi. Također, hematoksilin i eozin će dati takva obojenja koja se mogu lako razlikovati jedna od drugih što može uvelike pomoći u analizi i dijagnostici (McCann, 2015.). <ref> "Upotreba digitalnih mikroskopskih slika u histološkim i histokemijskim procesima", [https://repozitorij.pmf.unizg.hr/islandora/object/pmf%3A1853/datastream/PDF/view], seminarski rad, Prirodoslovno - matematički fakultet Zagreb, www.repozitorij.pmf.unizg.hr, pristupljeno 30. 11. 2020. </ref>		'''Hematoksilin-eozin bojilo''' ili '''HE bojilo''' je najčešće primjenjivana metoda bojenja u [[histologija\|histologiji]]. [[Hematoksilin]] je bazično [[bojilo]] koja daje plavoljubičasto obojenje kiselim komponentama [[stanica\|stanice]], dok je [[eozin]] kiselo bojilo koja daje crveno-ružičasto obojenje bazičnim komponentama. Razlog zbog čega je baš ova metoda vodeća metoda bojenja već dugi niz godina je taj što se kombinacijom ovih bojila može obojiti cijela stanica i svi njezini dijelovi. Također, hematoksilin i eozin će dati takva obojenja koja se mogu lako razlikovati jedna od drugih što može uvelike pomoći u analizi i dijagnostici (McCann, 2015.). <ref> "Upotreba digitalnih mikroskopskih slika u histološkim i histokemijskim procesima", [https://repozitorij.pmf.unizg.hr/islandora/object/pmf%3A1853/datastream/PDF/view], seminarski rad, Prirodoslovno - matematički fakultet Zagreb, www.repozitorij.pmf.unizg.hr, pristupljeno 30. 11. 2020. </ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T11:06:34Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 11:06
Redak 11:		Redak 11:
	{{glavni\|Eozin}}		{{glavni\|Eozin}}

	'''Eozin''' (prema [[Grčki jezik\|grč]]. ''ἕως'': zora, jutarnja rumen) je sjajnocrveno [[ksanten]]sko [[bojilo]], prvi put pripravljeno 1874. Eozin je [[kalij]]eva ili [[natrij]]eva [[sol]] tetrabromfluoresceina koji se dobiva adiranjem (dodavanjem) [[brom]]a na [[fluorescein]] [[Suspenzija (kemija)\|suspendiran]] u [[alkoholi\|alkoholu]]. Mnogo se upotrebljavao u [[tekstil]]noj industriji za [[boja\|bojenje]] [[svila\|svile]] i [[vuna\|vune]], a danas se koristi u [[fotografija\|fotografiji]] i [[kozmetika\|kozmetici]], za bojenje [[mikroskop]]skih preparata (zajedno s [[hematoksilin]]om), pripravu crvene [[tinta\|tinte]] i drugo. <ref> '''eozin''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18070] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015., pristupljeno 28. 11. 2020 </ref> Eozin je ustvari naziv nekoliko [[Fluorescencija\|fluorescentnih]] kiselih [[kemijski spoj\|kemijskih spojeva]] koji se vežu i tvore [[soli]] s osnovnim, odnosno eozinofilnim spojevima poput [[bjelančevina]] koji sadrže [[Aminokiselina\|aminokiselinske]] ostatke poput [[arginin]]a i [[lizin]]a, a boji ih tamnocrvenom ili ružičastom bojom kao rezultat djelovanja broma na fluorescein. Uz bojenje bjelančevina u [[Citoplazma\|citoplazmi]], može se koristiti za bojenje [[kolagen]]a i [[Mišićno vlakance\|mišićnih vlakana]] za ispitivanje pod [[mikroskop]]om. Strukture koje se lako boje eozinom nazivaju se eozinofilnima. U području [[histologija\|histologije]], [[eozin Y]] je oblik eozina koji se najčešće koristi kao histološko [[bojilo]]. <ref name="Bancroft and Stevens, 1982">{{~~cite book~~ \|editor1-last=Bancroft \|editor1-first=John \|editor2-last=Stevens \|editor2-first=Alan \|title=The Theory and Practice of Histological Techniques \|date=1982 \|publisher=Longman Group Limited \|edition=2nd }}</ref> <ref name="Lillie, 1977">{{~~cite book~~ \|last1=Lillie \|first1=Ralph Dougall \|title=H. J. Conn's Biological stains \|date=1977 \|publisher=Williams & Wilkins \|location=Baltimore \|pages=692p \|edition=9th}}</ref>		'''Eozin''' (prema [[Grčki jezik\|grč]]. ''ἕως'': zora, jutarnja rumen) je sjajnocrveno [[ksanten]]sko [[bojilo]], prvi put pripravljeno 1874. Eozin je [[kalij]]eva ili [[natrij]]eva [[sol]] tetrabromfluoresceina koji se dobiva adiranjem (dodavanjem) [[brom]]a na [[fluorescein]] [[Suspenzija (kemija)\|suspendiran]] u [[alkoholi\|alkoholu]]. Mnogo se upotrebljavao u [[tekstil]]noj industriji za [[boja\|bojenje]] [[svila\|svile]] i [[vuna\|vune]], a danas se koristi u [[fotografija\|fotografiji]] i [[kozmetika\|kozmetici]], za bojenje [[mikroskop]]skih preparata (zajedno s [[hematoksilin]]om), pripravu crvene [[tinta\|tinte]] i drugo. <ref> '''eozin''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18070] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015., pristupljeno 28. 11. 2020 </ref> Eozin je ustvari naziv nekoliko [[Fluorescencija\|fluorescentnih]] kiselih [[kemijski spoj\|kemijskih spojeva]] koji se vežu i tvore [[soli]] s osnovnim, odnosno eozinofilnim spojevima poput [[bjelančevina]] koji sadrže [[Aminokiselina\|aminokiselinske]] ostatke poput [[arginin]]a i [[lizin]]a, a boji ih tamnocrvenom ili ružičastom bojom kao rezultat djelovanja broma na fluorescein. Uz bojenje bjelančevina u [[Citoplazma\|citoplazmi]], može se koristiti za bojenje [[kolagen]]a i [[Mišićno vlakance\|mišićnih vlakana]] za ispitivanje pod [[mikroskop]]om. Strukture koje se lako boje eozinom nazivaju se eozinofilnima. U području [[histologija\|histologije]], [[eozin Y]] je oblik eozina koji se najčešće koristi kao histološko [[bojilo]]. <ref name="Bancroft and Stevens, 1982">{{Citiranje knjige \|editor1-last=Bancroft \|editor1-first=John \|editor2-last=Stevens \|editor2-first=Alan \|title=The Theory and Practice of Histological Techniques \|date=1982 \|publisher=Longman Group Limited \|edition=2nd }}</ref> <ref name="Lillie, 1977">{{Citiranje knjige \|last1=Lillie \|first1=Ralph Dougall \|title=H. J. Conn's Biological stains \|date=1977 \|publisher=Williams & Wilkins \|location=Baltimore \|pages=692p \|edition=9th}}</ref>

	== Slike ==		== Slike ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T04:26:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Retina -- high mag.jpg|300px|mini|desno|[[Mrežnica (oko)|Mrežnica (dio oka)]] obojena hematoksilinom i eozinom, stanične jezgre obojene plavo-ljubičastom, a izvanstanični materijal ružičastim.]]

'''Hematoksilin-eozin bojilo''' ili '''HE bojilo''' je najčešće primjenjivana metoda bojenja u [[histologija|histologiji]]. [[Hematoksilin]] je bazično [[bojilo]] koja daje plavoljubičasto obojenje kiselim komponentama [[stanica|stanice]], dok je [[eozin]] kiselo bojilo koja daje crveno-ružičasto obojenje bazičnim komponentama. Razlog zbog čega je baš ova metoda vodeća metoda bojenja već dugi niz godina je taj što se kombinacijom ovih bojila može obojiti cijela stanica i svi njezini dijelovi. Također, hematoksilin i eozin će dati takva obojenja koja se mogu lako razlikovati jedna od drugih što može uvelike pomoći u analizi i dijagnostici (McCann, 2015.). <ref> "Upotreba digitalnih mikroskopskih slika u histološkim i histokemijskim procesima", [https://repozitorij.pmf.unizg.hr/islandora/object/pmf%3A1853/datastream/PDF/view], seminarski rad, Prirodoslovno - matematički fakultet Zagreb, www.repozitorij.pmf.unizg.hr, pristupljeno 30. 11. 2020. </ref>

== Hematoksilin ==
{{glavni|Hematoksilin}}

'''Hematoksilin''' je [[Organska kemija|organsko]] [[prirodna bojila|prirodno bojilo]] koje u [[biologija|biologiji]] i [[medicina|medicini]] ima osobitu važnost za bojenje [[preparat]]a jer [[boja|boji]] samo određene dijelove [[stanica]]. <ref> '''mikroskopija''', [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=40776] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 17. 8. 2020. </ref> Hematoksilin se nalazi u plavom [[drvo|drvetu]] [[kampeče-drvo|kampečevini]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''Lignum campechianum'', ''L. haematoxyli''). Upotrebljava se za bojenje i tiskanje [[pamuk]]a, [[svila|svile]], [[Poliamidi|poliamida]], [[vuna|vune]], [[krzno|krzna]] i [[Koža (materijal)|kože]]. Dobiva se vrlo postojana plavocrna [[boja]], te kao [[pigment]] za izradu crne [[tinta|tinte]], [[Tiskarstvo|tiskarskih]] i [[slikarstvo|slikarskih]] [[Uljene boje|uljenih boja]]. Hematoksilinski preparati mogu se upotrebljavati kao [[Antioksidansi|antioksidacijska]] sredstva za nezasićene [[masne kiseline]], kao [[reagens]] za dokazivanje [[razgradnja|truljenja]] [[hrana|hrane]], te za bojenje [[histologija|histoloških preparata]]. [[Oksidacija|Oksidacijom]] hematoksilina na zraku nastaje [[hematein]]. Hematein je prirodno bojilo, C16H1206 (C.I. 75290), tvori crvene iglice koje se raspadaju na [[temperatura|temperaturi]] višoj od 200 °C. Malo je topljiv u [[etanol]]u i [[eteri|eteru]] (žuta boja), te u [[voda|vodi]] (crvena boja). Dobro je topljiv u [[alkalije|alkalijama]] (modroljubičasta boja) i mineralnim [[kiseline|kiselinama]] ([[crvena]] [[boja]]). Hematein čini sa [[sol]]ima teških metala složene spojeve, i to od modroljubičastih s [[Bakar (element)|bakrenim]] i [[kositar|kositrenim]] solima do crnih sa [[željezo|željeznim]] solima. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Prirodna bojila'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Eozin ==
{{glavni|Eozin}}

'''Eozin''' (prema [[Grčki jezik|grč]]. ''ἕως'': zora, jutarnja rumen) je sjajnocrveno [[ksanten]]sko [[bojilo]], prvi put pripravljeno 1874. Eozin je [[kalij]]eva ili [[natrij]]eva [[sol]] tetrabromfluoresceina koji se dobiva adiranjem (dodavanjem) [[brom]]a na [[fluorescein]] [[Suspenzija (kemija)|suspendiran]] u [[alkoholi|alkoholu]]. Mnogo se upotrebljavao u [[tekstil]]noj industriji za [[boja|bojenje]] [[svila|svile]] i [[vuna|vune]], a danas se koristi u [[fotografija|fotografiji]] i [[kozmetika|kozmetici]], za bojenje [[mikroskop]]skih preparata (zajedno s [[hematoksilin]]om), pripravu crvene [[tinta|tinte]] i drugo. <ref> '''eozin''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18070] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015., pristupljeno 28. 11. 2020 </ref> Eozin je ustvari naziv nekoliko [[Fluorescencija|fluorescentnih]] kiselih [[kemijski spoj|kemijskih spojeva]] koji se vežu i tvore [[soli]] s osnovnim, odnosno eozinofilnim spojevima poput [[bjelančevina]] koji sadrže [[Aminokiselina|aminokiselinske]] ostatke poput [[arginin]]a i [[lizin]]a, a boji ih tamnocrvenom ili ružičastom bojom kao rezultat djelovanja broma na fluorescein. Uz bojenje bjelančevina u [[Citoplazma|citoplazmi]], može se koristiti za bojenje [[kolagen]]a i [[Mišićno vlakance|mišićnih vlakana]] za ispitivanje pod [[mikroskop]]om. Strukture koje se lako boje eozinom nazivaju se eozinofilnima. U području [[histologija|histologije]], [[eozin Y]] je oblik eozina koji se najčešće koristi kao histološko [[bojilo]]. <ref name="Bancroft and Stevens, 1982">{{cite book |editor1-last=Bancroft |editor1-first=John |editor2-last=Stevens |editor2-first=Alan |title=The Theory and Practice of Histological Techniques |date=1982 |publisher=Longman Group Limited |edition=2nd }}</ref> <ref name="Lillie, 1977">{{cite book |last1=Lillie |first1=Ralph Dougall |title=H. J. Conn's Biological stains |date=1977 |publisher=Williams & Wilkins |location=Baltimore |pages=692p |edition=9th}}</ref>

== Slike ==

{| cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;"
|-
|
{| cellspacing=3 cellpadding=3 style="background:#fff;"
|-
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Cartilage.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Breast DCIS histopathology (1).jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Emphysema H and E.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Musc est long 400.JPG|x180px|border]]
|-
|align=center|Hrskavica: stanične jezgre (plavoljubičaste), izvanstanični materijal (ružičast).
|align=center|Neinvanzivni tumor u tkivu dojke manji od 1 mm, stanične jezgre (plavoljubičaste), izvanstanični materijal (ružičast).
|align=center|Plućno tkivo uzeto bolesniku s emfizemom (kronična opstruktivna plućna bolest). Jezgre stanica (plavoljubičasto), crvene krvne stanice (jarko crvene), ostala stanična tijela i izvanstanični materijal (ružičasti) i zračni prostori (bijeli).
|align=center|[[Mišićno tkivo]]: stanične jezgre (plavoljubičasto), citoplazma i izvanstanični materijal (ružičasto).
|}
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Category:H&E stain}}

[[Kategorija:Boje]]
[[Kategorija:Organski spojevi]]