WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T02:33:17Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 02:33
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Helanik'''-->~~{{Infookvir životopis		{{Infookvir životopis
	\| ime = Helanik		\| ime = Helanik
	\| rodno_ime = Hellánikos		\| rodno_ime = Hellánikos

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T09:48:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir životopis
| ime = Helanik
| rodno_ime = Hellánikos
| pseudonim = Helanik iz Mitilene<br>Helanik s Lezbosa
| rođenje = oko 480. g. pr. Kr.
| smrt = oko 400/395. g. pr. Kr.
| nacionalnost = Lezbljanin
| etnicitet = [[Stari Grci|Grk]] [[Eolija|Eoljanin]]
| državljantvo = mitilensko
| poznat_po = Trojanskoj povjesnici<br>[[Helanik#Spisak djela|i nizu drugih djela]]
| zanimanje = prozni historiografski pisac ([[logograf]])
| vjera = paganska, helenska
}}
{{slično|starogrčkom povjesničaru|druga značenja|Helanik (razdvojba)}}
'''Helanik iz Mitilene'''<ref name="Lesky">A. Lesky, ''Povijest grčke književnosti'', Golden marketing, Zagreb 2001, 329. {{ISBN|9789532120455}}</ref> ([[Starogrčki jezik|ant. grč.]]: ''Ἑλλάνικος'' / ''Hellánikos''), poznat i kao '''Helanik s Lezba'''<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/260263/Hellanicus-of-Lesbos Članak na web stranici ''Encyclopædia Britannica'']</ref> ([[Mitilene]], [[Lezbos]], oko [[480. pr. Kr.]] — Perperenij, [[Mizija]], oko [[400. pr. Kr.|400.]]<ref name="one20">''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka'' VIII, ur. A. Vujić, Pro leksis — Večernji list, Zagreb 2005, 190. {{ISBN|953-7224-08-2}}</ref> ili [[395. pr. Kr.]]<ref name="Who">''Who's Who in the Greek World'', ed. by J. Hazel, Routledge, London—New York 2013, 112.</ref>) je [[Antička Grčka|antički grčki]] [[Povijest|povjesničar]] iz poznog [[5. stoljeće pr. Kr.|V. stoljeća stare ere]] i općenito jedan od prvih svjetskih historiografa. On spada u mlađe predstavnike tzv. ''[[Logografi|logografa]]'', začetnika [[Starogrčka književnost#Historiografija|drevne grčke historiografije]], čiji je možda najplodniji izdanak, a smatra se i temeljem ''[[atidograf]]a''<ref>''Lesky'', 330, 610.</ref>. Često se ističe kao ''prvi grčki skriboman''.<ref name="Lesky"/> Autor je dvadesetak djela povijesnog, mitografskog, etnografskog, geografskog, kronološkog i drugog značaja.

== Život ==
Helanik je rođen u Mitileni, na jednom od većih grčkih [[Egejsko more|egejskih]] otoka Lezbosu, a pretpostavlja se da je i djelao u svom rodnom kraju; ne može se pouzdano reći kada je točno živio, ali okvirno izvori ukazuju na posljednju četvrt V. stoljeća prije nove ere. Ne može se izvršiti detaljnija konstrukcija njegova privatnoga života, već samo vremenski okviri i mjesto rođenja i smrti, na osnovu sačuvanih fragmenata Helanikovih i tuđih djela. Poznato je i da mu se otac zvao Skamon.<ref name="Đurić">M. Đurić, ''Istorija helenske književnosti'', Dereta, Beograd 2011, 437—440.</ref>

Nije poznato točno kada se Helanik rodio; zna se samo da je to bilo negdje u prvoj polovici V stoljeća stare ere, možda oko 480. godine<ref name="Who"/>. Helanikovo ime je moguće [[haplologija]] od '''''Hellanónikos''''' (''Ἑλλανόνικος''), što mu je otac Skamon mogao dati u čast [[Grčko-perzijski ratovi#Bitke kod Plateje i Mikale .28lipanj 479. pr. Kr..29|pobjede kod Mikale 479. god. prije Kr.]] iz vremena grčko—perzijskih ratova, kada su Lezbljani izvojevali svoje oslobođenje od [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|perzijske imperije]] boreći se na strani helenskoga saveza. Na osnovu toga neki su pretpostavljali da se upravo pomenuti događaj može smatrati kao ''[[terminus post quem]]'' Helanikova rođenja.<ref name="Đurić"/> No, mitilenski Helanik nije ujedno i prvi, jer takvo ime je zabilježeno još, makar u književno—mitološkom obliku, u [[Homer]]ovoj [[Odiseja|Odiseji]] — gdje je poznat i jedan od prosaca [[Odisej]]eve žene Penelope pod tim imenom. ''TPQ'' smrti jeste [[Bitka kod Arginuskih otoka]] 406/5. pr. Kr., posljednji događaj koji u svojim djelima navodi. Umro je u gradiću Perpereniju u maloazijskoj Miziji (dan. [[Turska]]) na koncu V st. stare ere (najčešće se smatra oko 400.<ref name="one20"/> ili 395.<ref name="Who"/> god. pr. Kr.), vrlo vjerojatno kao lezbljanski izbjeglica.<ref name="Đurić"/>

== Djelatnost ==
Zajedno s [[Ksanto]]m, Helanik spada u istaknutije predstavnike ''mlađih logografa'' — povjesničara koji pisali poslije [[Herodot]]a, koji se uobičajeno smatra historiografskim praocem; no, iako on smatra Herodota svojim uzorom, očevidno je djelo nastalo mahom na osnovu jednoga starijega logografa, [[Hekatej s Mileta|Hekateja s Mileta]]<ref name="Lesky"/>. Do Helanika, povijesna tradicija je bila ograničena na [[Jonija|jonski krug]] (kojemu pripadaju između ostalih i Hekatej i Herodot), što ga čini prvim [[Eolija|eolskim]]<ref>Antički Grci su se po porijeklu i dijalektu dijelili na više grana, a osnovna je podjela na tri „plemena” — jonsko, dorsko i eolsko; v. [[Stara Grčka]].</ref> povjesničarem; time je neposredno došlo i do širenja historiografske književnosti na druge krajeve.

Helanik iz Mitilene ostavio je iza sebe preko dvadeset djela, većinu kojih je podijelio na po dvije knjige<ref name="Lesky"/>. Ona se mogu po svojoj formi grupisati u tri kategorije<ref name="Lesky"/><ref name="Đurić"/>:

=== Genealoško—mitografski spisi ===
Može se reći da je Helanik utemeljio geneaološku i mitografsku monografiju, sintetički prikupljajući podatke od svojih logografskih prethodnika, kao i iz epskih izvora, te ih na racionalan način kritički obradio. Svoja djela je uveliko oslobodio fantastičnih čuda, rješavao proturječnosti i pravio konstrukcije u slučaju praznina, obogaćujući svoja djela raznim etimološkim i etnološkim pojašnjenjima. Primjerice, da bi postizao povijesnu realnost ubacivao je čak i imena u razne genealogije iz predanja kako bi ih učinio realnima.

U ovaj korpus spada pet poznatih Helanikovih djela; sva izuzev ''Atlantijade'' i ''Azopide'' su podijeljena po njegovom principu na po dvije [[Knjiga (antička)|knjige]]. ''Deukalioneja'' je u suštini povijest ljudskoga roda počev od [[Prometej (mitologija)|Prometejeva]] sina Deukaliona, osnivača kulta [[Olimpski bogovi|dvanaest bogova]]. ''Foronida'' prikazuje peloponesku genealogiju počev od Foroneja, prvoga Argoliđanina, preko protjerivanja [[Pelazgi|Pelazga]] do najzad njihova naseljivanja u [[Etrurija|Etruriji]] i raznim drugim zemljama, čime se Helanik optirao za pelazgijsko porijeklo [[Etrušćani|Etrušćana]]. Prije peloponeske genealogije se u ''Foronidi'' nalazi i uvodna kozmogonija.
[[Datoteka:Trojan horse Çanakkale.jpg|mini|150px|[[Trojanski konj]], po čemu je cijeli rat vrlo poznat.]]
Ovom korpusu pripada i jedna ''Trojanska povijest''. Ona je izvjesnom smislu nastavak Atlantijade, predstavljajući određeni most između ovoga književnog korpusa i povijesnih djela u užem smislu, o kojima će biti više riječi dalje. Helanikova trojanska povjesnica sadrži razvijenu genealogiju trojanskih kraljeva i junaka, koji vuku porijeklo od Dardana, sina Diva i Atlantove kći Elektre. Djelo je opisivalo samu [[Trojanski rat|trojansku vojnu]] uz detaljno navođenje navođenje vojnih odreda i njihovih vođa obiju zaraćenih strana; u antičko je vrijeme bilo glavna prozna knjiga i izvor podataka za trojansku legendu, sintetišući podatke iz cjelokupne homerske i posthomerske, ali i prethomerske, poezije o Trojanskom ratu.<ref name="Đurić"/>

=== Etnografsko—povijesne monografije o grčkom i ostalom svijetu ===

=== Korografski iliti kronološki spisi ===

== Popis poznatih djela ==
* Aigyptiaka (''Αἰγυπτίακα'')
* Aiolika (''Αἰολικά'')
* Argolika (''Ἀργολίκά'')
* Arkadiaka (''Ἀρκαδίας'')
* Atida (poznata i kao 'Atička povijest') (''Ἀτθίς'')
* Atlantijada (''Ἀτλαντιάς'')
* Azopida (''Ασωπίς'')
* Boiotika (''Βοιωθικά'')
* Deukalioneja (''Δευκαλιωνεία'')
* Foiniaka (''Φοινιακά'')
* Foronida (''Φορωνίς'')
* [[Hera|Herine]] svećenice (''Ἱέρειαι τῆς Ἥρας'')
* Kypriaka (''Κυπριακά'')
* Lesbiaka (''Λεσβιακά'')
* Lydiaka (''περὶ Λυδίαν'')
* Nazivi naroda (''Ἐθνῶν ὀνομασίαι'')
* O narodima (''Περὶ ἐθνῶν'')
* Običaji barbara (''Βαρβαρικὰ νόμιμα'')
* Osnivanje Hija (''Χίου κτίσις'')
* Persika (''Περσικά''')
* Pobjednici na Karnejima (''Καρνεονῖκαι'')
* Povijest osnivanja naroda i gradova (''Κτίσεις ἐθνῶν καὶ πόλεων'' odn. samo ''Κτίσεις'')
* Put u Amonov hram (''Εἰς Ἄμμωνος ἀνάβασις'')
* Skythika (''Σκυθικά'')
* Thessalika (''Θεσσαλίκά'')
* Troika (''Τρωικά'')

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Referentna literatura ==
* ''Greek and Latin Authors 800 BC — 1000 AD. A Biographical Dictionary'', ed. by M. Grant, H. W. Wilson Company, London 1980.
* Đurić, M., ''Istorija helenske književnosti'', Dereta, Beograd 2011.
* Lesky, A,. ''Povijest grčke književnosti'', Golden marketing, Zagreb 2001.
* ''The Oxford Dictionary of The Classical World'', ed. by J. Roberts, Oxford University Press, Oxford 2007.
* ''Who's Who in the Classical World'', ed. by S. Hornblower, T. Spaworth, Oxford University Press, Oxford 2003.
* ''Who's Who in the Greek World'', ed. by J. Hazel, Routledge, London—New York 2013.

== Vidi još ==
* [[Atidografi]]
* [[Herodot]]
* [[Logografi]]
* [[Starogrčka književnost]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.encquran.brill.nl/entries/brill-s-new-pauly/hellanicus-e506720?s.num=5 Helanik s Lezba] natuknica na [http://www.encquran.brill.nl/ ''Brill''] {{eng oznaka}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/260263/Hellanicus-of-Lesbos Helanik s Lezba] natuknica na web stranici [http://www.britannica.com/ ''Encyclopædia Britannica''] {{eng oznaka}}
* [http://www.iranicaonline.org/articles/hellanicus-of-lesbos- Helanik s Lezba] natuknica na web stranici [http://www.iranicaonline.org/ ''Encyclopædia Iranica''] {{eng oznaka}}
* [http://proleksis.lzmk.hr/25862/ „Helanik” natuknica] na [http://proleksis.lzmk.hr ''Proleksis Enciklopedija Online'']

{{Logografi}}

[[Kategorija:Logografi]]
[[Kategorija:Starogrčki književnici]]
[[Kategorija:Starogrčki povjesničari]]

Helanik - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica