Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:26:08Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:26
Redak 1:		Redak 1:
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Kulturni krajolik Hawramana/Uramanata		\|ime mjesta = Kulturni krajolik Hawramana/Uramanata
	\|slika = Mountain child.jpg		\|slika = Mountain child.jpg

WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Kulturni krajolik Hawramana/Uramanata |slika = Mountain child.jpg |godina = 2021. (44. zasjedanje)
2022-07-12T13:42:28Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Kulturni krajolik Hawramana/Uramanata |slika = Mountain child.jpg |godina = 2021. (44. zasjedanje)</...«.

Nova stranica
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Kulturni krajolik Hawramana/Uramanata
|slika = Mountain child.jpg
|godina = [[2021.]] (44. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, v
|ugroženost = ne
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/1647 1647]
|država = {{ZD+X/I|IRN}}
{{Lokacijska karta|Iran|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Hawraman|position=bottom
|lat_deg=35|lat_min=6|lat_sec=26|lat_dir=N
|lon_deg=46|lon_min=28|lon_sec=40|lon_dir=E
}}Lokacija Hawramana u Iranu
}}
'''Hawraman''' ([[kurdski]]: هه‌ورامان, ''Hewraman'' ili ''Horaman''; [[perzijski]]: اورامان, ''Ōrāmān'' ili ''Owrāmān''), također '''Avroman''' ili '''Uramanat''', je planinski krajolik koji svjedoči o tradicionalnoj kulturi naroda Hawrami (srodnima iračkom narodu Gurani), agropastoralnog [[Kurdi|kurdskog]] plemena koje je naselilo regiju otprilike 3000. godine pr. Kr. Nalazi se u srcu [[Zagros|planine Zagros]] u [[iran]]skim pokrajinama [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistan]] i [[Kermanšaška pokrajina|Kermanšah]] uz zapadnu granicu Irana i i guvernatu Halabdža u [[Irački Kurdistan|Iračkom Kurdistanu]]<ref name=UNESCO>[http://whc.unesco.org/en/list/1647 Cultural Landscape of Hawraman/Uramanat], UNESCO World Heritage Centre {{eng oznaka}} Pristupljeno 28. lipnja 2022.</ref>.

Naziv ''Hawraman'' potječe od riječi ''howr'', što je u [[zoroastrizam|zoroastrizmu]] naziv za glavno božanstvo, [[Ahura Mazda]], tj. „sunce”; dok je ''man'' riječ za „dom” ili „mjesto”. Stoga bi ''Hawraman'' značilo „Dom sunca”.<ref>H.S. Nyberg, The Pahlavi documents of Avroman, Le Monde Oriental, XVII, 1923., str. 189.</ref>
[[Datoteka:--پاوه-دوریسان.jpg|mini|lijevo|<center>''Pave'', najveće naselje Hawramana u iranskoj [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistanskoj pokrajini]] ima više od 20.000 stanovnika.]]
[[Datoteka:Leopard-Zom_village-Hawraman.jpg|mini|lijevo|<center>Tijelo perzijskog leoparda pronađenog u blizini sela Zom u Hawramanu 2019. god.]]
[[Datoteka:Kenacheh_Cave.jpg|mini|lijevo|<center>Iskapanje špilje Kenacheh (kasni paleolitik).]]
Dana 27. srpnja [[2021.]] „[[Kulturni krajolik Hawramana/Uramanata]]” je upisan na [[UNESCO|UNESCO-v]] [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]]<ref>[https://whc.unesco.org/en/news/2319/ Cultural sites in Africa, Arab Region, Asia, Europe, and Latin America inscribed on UNESCO’s World Heritage List] UNESCO {{eng oznaka}} Pristupljeno 28. lipnja 2022.</ref>, uključujući 12 sela u planinskim pokrajinama [[Kermanšaška pokrajina|Kermanšah]] i [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistan]]<ref name=UNESCO/>.

==Zemljopis i priroda==
[[Datoteka:Uraman_Takht.jpg|mini|<center>''Uraman Takht'', središte ruralnog distrikta u Kurdistvaskoj pokrajini, je dobilo ime po svojim stanovnicima - Hawramanima.]]
Regija ''Hawraman'' u iračko-iranskom pograničnom području sastoji se od planinske zemlje između trokuta [[Halabja]]-[[Marivan]]-[[Pave]]. Proteže se 50 km od Marivana u smjeru jugoistoka i dom je nekoliko planina visokih preko 2-000 metara. Najviši vrh je [[Kūh-e Taḵt]] sa 2.985 metara visine.
''Hawraman'' ima mnogo izvora i rijeka koje većinom teku ise ulijevaju u rijeku Sirvan (pritoku [[Tigris]]a). Najslavniji izvor je Bil (''Kani Bil'') koji ima protok od oko 3.000-4.000 litara u sekundi, a rijeka od izvora do njezina ušća u Sirvan je jedna od najkraćih rijeka na svijetu s ukupnom dužinom od 15 metara<ref>[https://web.archive.org/web/20140826114754/http://rudaw.net/sorani/kurdistan/0707201418 Rudaw:Kani Bil is in crisis], arhivirano 26. kolovoza 2014. {{eng oznaka}} Pristupljeno 29. lipnja 2022.</ref>.
Izgradnja Darian brane na rijeci Sirvan između 2009. i 2015. godine započela je arheološki program spašavanja koji je doveo do otkrivanja mnogih arheoloških nalazišta prije plavljenja akumulacije.

Hawraman je dom raznih životinja, kao što su: [[perzijski leopard]] (''Panthera pardus tulliana''), [[smeđi medvjed]] (''Ursus arctos''), [[muflon]] (''Ovis orientalis orientalis''), [[vuk]] (''Canis lupus'') i [[divlja koza]] (''Capra aegrarus'') koji se mogu naći širom regije. „Zaštićeno područje Buzin i Markhil” (kurdski: بوزین و مارخێڵ) nalazi se jugozapadno od Hawramana u okruzima Pave i Džavanrud u pokrajini Kermanšah.

== Povijest ==
[[Datoteka:Epigraph of Tangivar 01.jpg|mini|<center>„Natpis Sargona II.” kod Tangivara iz 8. stoljeća pr. Kr.]]
Najraniji arheološki dokazi pokazuju da je ovo područje bilo naseljeno ljudima još od [[Srednji paleolitik|srednjeg paleolitika]]. Ove dokaze otkrili su arheolozi u blizini sela Hadžij i između sela Naw i Asparez u dolini Sirvan.<ref>{{Citiranje weba |title=Digs hint 40,000 yrs. of man life in Hawraman |url=http://en.mehrnews.com/news/108126/Digs-hint-40-000-yrs-of-man-life-in-Hawraman}}</ref> Dokazi o naseljavanju iz kasnog paleolitika otkriveni u pećinskom mjestu zvanom Kenacheh u dolini Perdi Mala.<ref>F. Biglari i S. Shidrang, ''Rescuing the Paleolithic Heritage of Hawraman, Kurdistan, Iranian Zagros'', Near Eastern Archaeology 82 (4), 2019., str. 226.-235. https://doi.org/10.1086/706536</ref> Ovi arheološki nalazi otkriveni su tijekom akcije „Spašavanja od brane Darian” (2009.-2015.) koje je provela nekoliko arheoloških istraživanja i iskopavanja na području rezervoara koji su doveli do otkrića brojnih važnih paleolitskih i kasnijih nalazišta. Glavna iskopana mjesta bila su Dārāi (srednji paleolitik), špilja Kenācheh (kasni paleolitik), grobnica Ruwār (željezno doba), Sar Cham (brončano i željezno doba) i Barda Mār (19. stoljeće).<ref>F. Biglari, ''Construction de barrage et archéologie de sauvetage dans le Zagros'', ARCHÉOLOGIA 595: 10-11., 2021.</ref>

„Natpis Sargona II.” na prijevoju Tangivar ukazuje na to da su regiju okupirali [[Asirci]] pod [[Sargon II.|Sargonom II.]] tijekom njegovih vojnih pohoda na Zagros (709.-710. pr. Kr.)<ref>G. Frame, ''The inscription of Sargon II at Tang-i Var'', ''Orientalia'', 68. (1.), 1999., str. 31.-57.</ref>.

Nakon što su ih porazili [[Perzijanci]], povijesni stanovnici gorja Zagros, [[Medijci]], postaju druga [[satrapija]] [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Carstva]].

„Avromanski pergamenti”, skup od tri dokumenta iz [[Seleukovići|Seleukidskog]] i [[Partsko Carstvo|Partskog]] doba, pronađeni su u regiji 1909. godine. Otkriveni su u pećini na planini Kuh-e Salan, u blizini sela Šar Horaman, a dokumentiraju prodaju vinograda i drugog zemljišta od 88./87. pr. Kr. do 33. godine poslije Krista; dva su napisana na grčkom, a jedan na partskom<ref>C. J. Edmonds, ''The Place Names of the Avroman Parchments'', Bulletin of the School of Oriental and African Studies, 14 (3), 1952., str. 478.–482. doi:10.1017/S0041977X00088455. ISSN 0041-977X</ref>.

Polovicom 11. stoljeća pleme Bani-Ardalan sa zapada ostvaruje premoć na ovom području. Ardalanska dinastija je značajno proširila svoju vlast na ovom području od 1168.-1616. god., uglavnom kontrolom putova u ovim teško prohodnim planinama. Zuhabskim mirom iz 1639. god. [[Safavidi|safavidski]] zapadni Kurdistan je pripao [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] i danas ovaj dio Hawramana pripada Iračkom Kurdistanu. Tijekom [[Kadžarsko Carstvo|Kadžarskog Carstva]] i [[Pahlavi (dinastija)|dinastije Pahlavi]] Ardalanska vlast na području je oslabila i zamijenjena je lokalnim guvernerom koji je nakon nekoliko poraza priznao centralnu vlast [[Teheran]]a.

==Kultura==
[[Datoteka:A traditional Hawrami village, Kurdistan.jpg|mini|lijevo|<center>''Doulab'', primjer sela u Hawramanu (2017.).]]
[[Datoteka:Hairs up.jpg|mini|<center>Proslava [[Pir Šalijar]]a u Urmanat Takhtu 2020. god.]]
Doline Hawramana uglavnom naseljavaju Goranski i Džaf [[Kurdi]]<ref>[http://www.iranicaonline.org/articles/kurdish-tribes KURDISH TRIBES – Encyclopaedia Iranica], {{eng oznaka}} Pristupljeno 29. lipnja 2022.</ref>. Govorni jezici su [[hawrami]], [[gurani jezik]] i [[sorani]], a prisutan je i [[zoroastrizam]] i mnoge muslimanske sekte. Hawraman se smatra središtem goranske kulture i sjecištem heterodoksnog i [[Ortodoksija|ortodoksnog]] [[islam]]a u Kurdistanu. I [[Nakšibendije|nakšibendijski]] tarikat i [[jarsanizam]] (''Ahl-e Haqq''), koji se u islamu uglavnom smatraju heretičkima, duboko su ukorijenjeni u Hawramanu.

Dana 27. srpnja [[2021.]] „[[Kulturni krajolik Hawramana/Uramanata]]” je upisan na [[UNESCO|UNESCO-v]] [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]]<ref>[https://whc.unesco.org/en/news/2319/ Cultural sites in Africa, Arab Region, Asia, Europe, and Latin America inscribed on UNESCO’s World Heritage List] UNESCO {{eng oznaka}} Pristupljeno 28. lipnja 2022.</ref>, uključujući 12 sela u dva područja od 106.307 ha: Centralno-istočna dolina (Zhaverud i Takht, u Kurdistanskoj pokrajini) i Zapadna dolina (Lahun, u Kermanšaškoj pokrajini). Ova sela u planinskim pokrajinama [[Kermanšaška pokrajina|Kermanšah]] i [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistan]] su jedinstvena po arhitekturi, načinu života i poljoprivrednoj metodologiji i integrirana su s prirodom uključivanjem poljoprivrede na strmim padinama.<ref name=UNESCO/> 12 sela uključenih u posjed ilustriraju evoluirajuće reakcije ljudi Hawrami na oskudicu produktivne zemlje u njihovom planinskom okruženju kroz tisućljeća. O njihovoj neprekidnoj prisutnosti u ovom krajoliku, koji također karakterizira iznimna [[bioraznolikost]] i [[endem]]izam, svjedoče kameno oruđe, špilje i stijene, humci, ostaci stalnih i privremenih naselja, te radionice, groblja, ceste, sela, dvorci i dr.<ref name=UNESCO/>
Hawraman je zemlja izvanredno bogata usmenom književnošću i festivalskim običajima, ali ponajvišew brojnim vjerskim, poljoprivrednim i povijesnim ritualima i ceremonijama koje se održavaju tijekom godine, kao što su [[Pir Šalijar]], [[Novruz]] i dr.<ref>[https://whc.unesco.org/document/181032 Nominacijski tekst za svjewtsku baštinu], Cultural Landscape of Hawraman/Uramanat, UNESCO (PDF) {{eng oznaka}} Pristupljeno 29. lipnja 2022.</ref>
Hawrami glazba se sastoji od nekih od najstarijih sačuvanih melodija i njezini intervali su među najstarijim koje su koristila ljudska bića. Metar Hawrami pjesama je također vrlo star i njihov deseterosložni metar pjesama koje se čitaju tijekom glazbe može se povezati s metrima pahlavi stihova (partski i sasanidski). ''Siachamana'' (hewrami za „tamne oči”) je takav stil pjevanja koji se izvodi bez upotrebe instrumenata, s izuzetkom povremene upotrebe kurdskog ručnog bubnja ili defa ([[tamburin]]). Danas se stil ''Siya Cheman'' uglavnom koristi za pripovijedanje i zabavu.<ref>Mehrdad Izady, ''The Kurds: A Concise Handbook'', Taylor & Francis, ISBN 0-8448-1727-9</ref>

Tadicionalna odjeća za žene uključuje prsluk ili jaknu dugih rukava ili dugi kaput koji se nosi preko haljine. Ispod haljine nosi se donja haljina i napuhane hlače. Žene su tradicionalno nosile kurdske šešire ukrašene dragim kamenjem u boji, perlama i komadima zlata. Obično mlađe žene i mlade djevojke nose haljine jarkih boja ukrašene brojnim perlama i šljokicama, a starije žene tamnije boje i bijele pokrivače. Hawrami muškarci uglavnom nose košulju, prsluk s otvorenim vratom i široke hlače postavljene na gležnjevima. Pamučna traka dužine 3–4 m presavije se na pola po dužini i čvrsto se omota oko trupa na struku. Muškarci su također nosili tradicionalne smeđe jakne od filca sa šiljastim ramenima poznate kao ''kolabal''.

<gallery widths="159">
File:A typical landscape of the Hawraman region, Kurdistan.jpg|Tipični krajolik Hawramana.
File:Selin village.JPG|Hawrami djevojčica u tradicionalnoj odjeći.
File:Kurdish dance at Hawraman, Kurdistan.jpg|Kurdski ples u Hawramanu, Kurdistan.
File:Kurdish cloth from Hawraman.jpg|Kurdska djevojačka odjeća.
File:A group of Kurdish men with traditional clothing at Hawraman, Kurdistan.jpg|Skupina muškaraca u tradicionalnoj odjeći.
File:Kurdish New Year ceremony of Nawroz, Palangan village, Hawraman,Kurdistan.jpg|Proslava Novruza (Nove godine) u selu Palangan, Hawraman, Kurdistan.
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Regije Irana]]
[[Kategorija:Zemljopis Irana]]
[[Kategorija:Zemljopis Iraka]]
[[Kategorija:Kurdi]]

Hawraman - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'