Hasidizam - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 18:01, 18. studeni 2025.

2025-11-18T18:01:30Z

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2025. u 18:01
Redak 10:		Redak 10:

	==Podrijetlo i nastanak==		==Podrijetlo i nastanak==
	[[Slika:Besht Shul1 Medzhibozh.jpg\|thumb\|lijevo\|250px\|Baal Shem Tovova [[sinagoga]] u ~~Medzhybizhu~~ (1915.), srušena u [[Drugi svjetski rat\|Drugome svjetskomu ratu]]. Danas se na tomu mjestu nalazi muzej.]]		[[Slika:Besht Shul1 Medzhibozh.jpg\|thumb\|lijevo\|250px\|Baal Shem Tovova [[sinagoga]] u Medžibižu (1915.), srušena u [[Drugi svjetski rat\|Drugome svjetskomu ratu]]. Danas se na tomu mjestu nalazi muzej.]]
	[[Slika:Hassidic (sefardi) synagogue in senta a 05.jpg\|thumb\|250px\|lijevo\|Mala sinagoga u [[Senta\|Senti]] bila je hasidska sinagoga]]		[[Slika:Hassidic (sefardi) synagogue in senta a 05.jpg\|thumb\|250px\|lijevo\|Mala sinagoga u [[Senta\|Senti]] bila je hasidska sinagoga]]
	Podrijetlo hasidizma povezano je s djelovanjem njegova osnivača [[Baal Shem Tov\|Baala Shema Tova]], [[kabala\|kabalista]] i iscjelitelja koji se 1740. godine naselio u [[Medžibiž\|Medžibižu]] (Podolju u današnjoj [[Ukrajina]]). Oko njega se okupio krug učenika, čija je djelatnost izazvala nezadovoljstvo pravjernih [[rabin]]a, prije svega, [[Gaon iz Vilne\|Vilnskoga Gaona]]. Njegova popularnost obično se objašnjavala krizom koja je zahvatila židovsku zajednicu [[Poljsko-Litavska Unija\|Poljske-Litve]] nakon neuspjeha mesijanskoga pokreta [[Šabetaj Cvi]] i kozačkih pogroma pod vlašću [[Bogdan Hmeljnicki\|Bogdana Hmeljnickog]]. Hasidizam dijelom podsjeća na slične procese u [[Protestanti\|protestantizmu]] ([[pijetizam]], [[revivalizam]]): naglasak na osobnom iskustvu boga, osobnoj pravednosti i ulozi karizmatičnih vođa (''[[cadik]]a''). Međutim, hasidi nisu napustili strogo poštivanje židovskih rituala, a da pritom nisu pali u asketizam. Poslije Beštetove smrti, pokret hasida (pravednika) predvodio je [[Dov-Ber]] iz [[Veliki Mežirič\|Mežiriča]] (poznat i kao „Magid”), koji je preselio svoju rezidenciju u Mežeriče (Volinj, Ukrajina).		Podrijetlo hasidizma povezano je s djelovanjem njegova osnivača [[Baal Shem Tov\|Baala Shema Tova]], [[kabala\|kabalista]] i iscjelitelja koji se 1740. godine naselio u [[Medžibiž\|Medžibižu]] (Podolju u današnjoj [[Ukrajina]]). Oko njega se okupio krug učenika, čija je djelatnost izazvala nezadovoljstvo pravjernih [[rabin]]a, prije svega, [[Gaon iz Vilne\|Vilnskoga Gaona]]. Njegova popularnost obično se objašnjavala krizom koja je zahvatila židovsku zajednicu [[Poljsko-Litavska Unija\|Poljske-Litve]] nakon neuspjeha mesijanskoga pokreta [[Šabetaj Cvi]] i kozačkih pogroma pod vlašću [[Bogdan Hmeljnicki\|Bogdana Hmeljnickog]]. Hasidizam dijelom podsjeća na slične procese u [[Protestanti\|protestantizmu]] ([[pijetizam]], [[revivalizam]]): naglasak na osobnom iskustvu boga, osobnoj pravednosti i ulozi karizmatičnih vođa (''[[cadik]]a''). Međutim, hasidi nisu napustili strogo poštivanje židovskih rituala, a da pritom nisu pali u asketizam. Poslije Beštetove smrti, pokret hasida (pravednika) predvodio je [[Dov-Ber]] iz [[Veliki Mežirič\|Mežiriča]] (poznat i kao „Magid”), koji je preselio svoju rezidenciju u Mežeriče (Volinj, Ukrajina).

	Poslije 1772. godine, hasidizam se podijelio na niz ogranaka. Rabin Elimelech širio je hasidizam u grad [[Leżajskgg (današnja [[Poljska]]). Menachem Mendel Schneerson osnovao je zajednicu u [[Vitebsk]]u ([[Bjelorusija]]), iz koje je proizašao Shneur Zalman iz Liozna, osnivač [[Habad]]a ([[lubavički hasidizam]]). Levi Yitzchok je 1785. godine utemeljio hasidsko središte u [[Berdyčiv]]u. Također, svojevrsno sjedište hasidizma počeo je predstavljati i [[~~Černobil~~\|Čornobilj]] ([[Ukrajina]]), nakon što se tu doselio Menachem Nochum Twersky.		Poslije 1772. godine, hasidizam se podijelio na niz ogranaka. Rabin Elimelech širio je hasidizam u grad [[Leżajskgg (današnja [[Poljska]]). Menachem Mendel Schneerson osnovao je zajednicu u [[Vitebsk]]u ([[Bjelorusija]]), iz koje je proizašao Shneur Zalman iz Liozna, osnivač [[Habad]]a ([[lubavički hasidizam]]). Levi Yitzchok je 1785. godine utemeljio hasidsko središte u [[Berdyčiv]]u. Također, svojevrsno sjedište hasidizma počeo je predstavljati i [[Černobilj\|Čornobilj]] ([[Ukrajina]]), nakon što se tu doselio Menachem Nochum Twersky.

	Do 1782. godine, Yaakov Yosef iz Polnoya napisao je prvu hasidsku knjigu, u kojoj je prikupio Beštetove izreke.		Do 1782. godine, Yaakov Yosef iz Polnoya napisao je prvu hasidsku knjigu, u kojoj je prikupio Beštetove izreke.

Suradnik10: /* Praksa i meditacija */

2025-11-18T17:18:44Z

Praksa i meditacija

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2025. u 17:18
Redak 21:		Redak 21:
	Hasidska molitvena praksa pomaže [[Meditacija\|meditaciji]], praćenoj svojstvenim pjevanjem bez riječi, oštrim pokretima tijela. Hasidske molitve praćene su [[Melodija\|melodijama]] (''nigun''), koje su postale dobro poznate po tzv. [[klezmer]] [[Glazba\|glazbi]].		Hasidska molitvena praksa pomaže [[Meditacija\|meditaciji]], praćenoj svojstvenim pjevanjem bez riječi, oštrim pokretima tijela. Hasidske molitve praćene su [[Melodija\|melodijama]] (''nigun''), koje su postale dobro poznate po tzv. [[klezmer]] [[Glazba\|glazbi]].

	Uglavnom se pridržavaju ''nuše'' (molitveni stil) „Sfarad” (ne smije se miješati s nusom [[Sefardi\|Sefarda]]), koja se razlikuje od [[Aškenazi\|~~aškenazijskoga~~]] nušaha promjenama koje su zasnovane na učenjima [[kabala\|kabalističkoga]] [[rabin]]a iz 16. stoljeća, Jitzhaka Luria (Arizala). Neki od Hasida (uglavnom Lubavički Hasidi) mole nušu koja se naziva ''nusah ari''. Kao i svi pravovjerni Židovi, i Hasidi se mole na [[Hebrejski jezik\|hebrejskome jeziku]] (nekoliko umetaka je na [[Aramejski jezik\|aramejskomu]]), te se velika većina pridržava jedne od varijanti izgovora [[Aškenazi]]ja. U mnogim hasidskim skupinama uobičajeno je predavati na [[jidiš]]u.<ref>http://www.klezmer.com.ua/history/history_text17.php {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20081026153758/http://klezmer.com.ua/history/history_text17.php \|date=26. listopada 2008. }} Hasidski nigun</ref>		Uglavnom se pridržavaju ''nuše'' (molitveni stil) „Sfarad” (ne smije se miješati s nusom [[Sefardi\|Sefarda]]), koja se razlikuje od [[Aškenazi\|aškenaskoga]] nušaha promjenama koje su zasnovane na učenjima [[kabala\|kabalističkoga]] [[rabin]]a iz 16. stoljeća, Jitzhaka Luria (Arizala). Neki od Hasida (uglavnom Lubavički Hasidi) mole nušu koja se naziva ''nusah ari''. Kao i svi pravovjerni Židovi, i Hasidi se mole na [[Hebrejski jezik\|hebrejskome jeziku]] (nekoliko umetaka je na [[Aramejski jezik\|aramejskomu]]), te se velika većina pridržava jedne od varijanti izgovora [[Aškenazi\|Aškenaza]]. U mnogim hasidskim skupinama uobičajeno je predavati na [[jidiš]]u.<ref>http://www.klezmer.com.ua/history/history_text17.php {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20081026153758/http://klezmer.com.ua/history/history_text17.php \|date=26. listopada 2008. }} Hasidski nigun</ref>

	Hasidi molitvu smatraju jednom od najvažnijih vjerskih praksi. Osobitost hasidskih molitvi, koja izaziva žestok otpor u nehasidskim pravovjernim krugovima, gotovo je potpuno odbacivanje tradicijskoga rasporeda molitve (''zmanim''), posebno za jutarnje molitve.<ref>[http://www.moshiach.ru/calendar/9/2449_39_3.html Праздник 19 Кислева — новый год хасидизма!]</ref>		Hasidi molitvu smatraju jednom od najvažnijih vjerskih praksi. Osobitost hasidskih molitvi, koja izaziva žestok otpor u nehasidskim pravovjernim krugovima, gotovo je potpuno odbacivanje tradicijskoga rasporeda molitve (''zmanim''), posebno za jutarnje molitve.<ref>[http://www.moshiach.ru/calendar/9/2449_39_3.html Праздник 19 Кислева — новый год хасидизма!]</ref>

	Postoje i druge hasidske osobitosti molitve, u kojima kritičari vide kršenje zakona Halakhe. Neki ideolozi reformskoga, konzervativnoga i rekonstruktivističkoga [[Judaizam\|judaizma]] tvrde da su elementi hasidskih rituala postali široko prihvaćeni u njihovoj praksi, s čime se sami Hasidi uglavnom ne slažu.		Postoje i druge hasidske osobitosti molitve, u kojima kritičari vide kršenje zakona Halakhe. Neki ideolozi reformskoga, konzervativnoga i rekonstruktivističkoga [[Judaizam\|judaizma]] tvrde da su elementi hasidskih rituala postali široko prihvaćeni u njihovoj praksi, s čime se sami Hasidi uglavnom ne slažu.

			== Vidi ==
			*[[Tisch (hasidi)]]
			*[[Shtibel]]

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10: /* Podrijetlo i nastanak */

2025-11-18T17:17:10Z

Podrijetlo i nastanak

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2025. u 17:17
Redak 12:		Redak 12:
	[[Slika:Besht Shul1 Medzhibozh.jpg\|thumb\|lijevo\|250px\|Baal Shem Tovova [[sinagoga]] u Medzhybizhu (1915.), srušena u [[Drugi svjetski rat\|Drugome svjetskomu ratu]]. Danas se na tomu mjestu nalazi muzej.]]		[[Slika:Besht Shul1 Medzhibozh.jpg\|thumb\|lijevo\|250px\|Baal Shem Tovova [[sinagoga]] u Medzhybizhu (1915.), srušena u [[Drugi svjetski rat\|Drugome svjetskomu ratu]]. Danas se na tomu mjestu nalazi muzej.]]
	[[Slika:Hassidic (sefardi) synagogue in senta a 05.jpg\|thumb\|250px\|lijevo\|Mala sinagoga u [[Senta\|Senti]] bila je hasidska sinagoga]]		[[Slika:Hassidic (sefardi) synagogue in senta a 05.jpg\|thumb\|250px\|lijevo\|Mala sinagoga u [[Senta\|Senti]] bila je hasidska sinagoga]]
	Podrijetlo hasidizma povezano je s djelovanjem njegova osnivača [[Baal Shem Tov\|Baala Shema Tova]], [[kabala\|kabalista]] i iscjelitelja koji se 1740. godine naselio u [[Medžibiž\|Medžibižu]] (Podolju u današnjoj [[Ukrajina]]). Oko njega se okupio krug učenika, čija je djelatnost izazvala nezadovoljstvo pravjernih [[rabin]]a, prije svega, [[Gaon iz Vilne\|Vilnskoga Gaona]]. Njegova popularnost obično se objašnjavala krizom koja je zahvatila židovsku zajednicu [[Poljsko-Litavska Unija\|Poljske-Litve]] nakon neuspjeha mesijanskoga pokreta [[Šabetaj Cvi]] i kozačkih pogroma pod vlašću [[Bogdan Hmeljnicki\|Bogdana Hmeljnickog]]. Hasidizam dijelom podsjeća na slične procese u [[Protestanti\|protestantizmu]] ([[pijetizam]], [[revivalizam]]): naglasak na osobnom iskustvu boga, osobnoj pravednosti i ulozi karizmatičnih vođa (''~~caddika~~''). Međutim, hasidi nisu napustili strogo poštivanje židovskih rituala, a da pritom nisu pali u asketizam. Poslije Beštetove smrti, pokret hasida (pravednika) predvodio je [[Dov-Ber]] iz [[Veliki Mežirič\|Mežiriča]] (poznat i kao „Magid”), koji je preselio svoju rezidenciju u Mežeriče (Volinj, Ukrajina).		Podrijetlo hasidizma povezano je s djelovanjem njegova osnivača [[Baal Shem Tov\|Baala Shema Tova]], [[kabala\|kabalista]] i iscjelitelja koji se 1740. godine naselio u [[Medžibiž\|Medžibižu]] (Podolju u današnjoj [[Ukrajina]]). Oko njega se okupio krug učenika, čija je djelatnost izazvala nezadovoljstvo pravjernih [[rabin]]a, prije svega, [[Gaon iz Vilne\|Vilnskoga Gaona]]. Njegova popularnost obično se objašnjavala krizom koja je zahvatila židovsku zajednicu [[Poljsko-Litavska Unija\|Poljske-Litve]] nakon neuspjeha mesijanskoga pokreta [[Šabetaj Cvi]] i kozačkih pogroma pod vlašću [[Bogdan Hmeljnicki\|Bogdana Hmeljnickog]]. Hasidizam dijelom podsjeća na slične procese u [[Protestanti\|protestantizmu]] ([[pijetizam]], [[revivalizam]]): naglasak na osobnom iskustvu boga, osobnoj pravednosti i ulozi karizmatičnih vođa (''[[cadik]]a''). Međutim, hasidi nisu napustili strogo poštivanje židovskih rituala, a da pritom nisu pali u asketizam. Poslije Beštetove smrti, pokret hasida (pravednika) predvodio je [[Dov-Ber]] iz [[Veliki Mežirič\|Mežiriča]] (poznat i kao „Magid”), koji je preselio svoju rezidenciju u Mežeriče (Volinj, Ukrajina).

	Poslije 1772. godine, hasidizam se podijelio na niz ogranaka. Rabin Elimelech širio je hasidizam u grad [[Leżajskgg (današnja [[Poljska]]). Menachem Mendel Schneerson osnovao je zajednicu u [[Vitebsk]]u ([[Bjelorusija]]), iz koje je proizašao Shneur Zalman iz Liozna, osnivač [[Habad]]a ([[lubavički hasidizam]]). Levi Yitzchok je 1785. godine utemeljio hasidsko središte u [[Berdyčiv]]u. Također, svojevrsno sjedište hasidizma počeo je predstavljati i [[Černobil]] ([[Ukrajina]]), nakon što se tu doselio Menachem Nochum Twersky.		Poslije 1772. godine, hasidizam se podijelio na niz ogranaka. Rabin Elimelech širio je hasidizam u grad [[Leżajskgg (današnja [[Poljska]]). Menachem Mendel Schneerson osnovao je zajednicu u [[Vitebsk]]u ([[Bjelorusija]]), iz koje je proizašao Shneur Zalman iz Liozna, osnivač [[Habad]]a ([[lubavički hasidizam]]). Levi Yitzchok je 1785. godine utemeljio hasidsko središte u [[Berdyčiv]]u. Također, svojevrsno sjedište hasidizma počeo je predstavljati i [[Černobil\|Čornobilj]] ([[Ukrajina]]), nakon što se tu doselio Menachem Nochum Twersky.

	Do 1782. godine, Yaakov Yosef iz Polnoya napisao je prvu hasidsku knjigu, u kojoj je prikupio Beštetove izreke.		Do 1782. godine, Yaakov Yosef iz Polnoya napisao je prvu hasidsku knjigu, u kojoj je prikupio Beštetove izreke.

Suradnik10: /* Podrijetlo i nastanak */

2025-11-18T17:14:12Z

Podrijetlo i nastanak

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2025. u 17:14
Redak 12:		Redak 12:
	[[Slika:Besht Shul1 Medzhibozh.jpg\|thumb\|lijevo\|250px\|Baal Shem Tovova [[sinagoga]] u Medzhybizhu (1915.), srušena u [[Drugi svjetski rat\|Drugome svjetskomu ratu]]. Danas se na tomu mjestu nalazi muzej.]]		[[Slika:Besht Shul1 Medzhibozh.jpg\|thumb\|lijevo\|250px\|Baal Shem Tovova [[sinagoga]] u Medzhybizhu (1915.), srušena u [[Drugi svjetski rat\|Drugome svjetskomu ratu]]. Danas se na tomu mjestu nalazi muzej.]]
	[[Slika:Hassidic (sefardi) synagogue in senta a 05.jpg\|thumb\|250px\|lijevo\|Mala sinagoga u [[Senta\|Senti]] bila je hasidska sinagoga]]		[[Slika:Hassidic (sefardi) synagogue in senta a 05.jpg\|thumb\|250px\|lijevo\|Mala sinagoga u [[Senta\|Senti]] bila je hasidska sinagoga]]
	Podrijetlo hasidizma povezano je s djelovanjem njegova osnivača Baala Shema Tova, [[kabala\|kabalista]] i iscjelitelja koji se 1740. godine naselio u ~~Medzhybizuh~~ (Podolju u današnjoj [[Ukrajina]]). Oko njega se okupio krug učenika, čija je djelatnost izazvala nezadovoljstvo pravjernih [[rabin]]a, prije svega, Vilnskoga Gaona. Njegova popularnost obično se objašnjavala krizom koja je zahvatila židovsku zajednicu [[Poljsko-~~litavska unija~~\|~~Poljsko~~-~~litavske unije~~]] nakon neuspjeha mesijanskoga pokreta Šabetaj Cvi i kozačkih pogroma pod vlašću Bogdana Hmeljnickog. Hasidizam dijelom podsjeća na slične procese u [[Protestanti\|protestantizmu]] (pijetizam, revivalizam): naglasak na osobnom iskustvu boga, osobnoj pravednosti i ulozi karizmatičnih vođa (''caddika''). Međutim, hasidi nisu napustili strogo poštivanje židovskih rituala, a da pritom nisu pali u asketizam. Poslije Beštetove smrti, pokret hasida (pravednika) predvodio je Dov-Ber iz ~~Mezhericha~~ (poznat i kao „Magid”), koji je preselio svoju rezidenciju u ~~Mežerik~~ (~~Volin~~, Ukrajina).		Podrijetlo hasidizma povezano je s djelovanjem njegova osnivača [[Baal Shem Tov\|Baala Shema Tova]], [[kabala\|kabalista]] i iscjelitelja koji se 1740. godine naselio u [[Medžibiž\|Medžibižu]] (Podolju u današnjoj [[Ukrajina]]). Oko njega se okupio krug učenika, čija je djelatnost izazvala nezadovoljstvo pravjernih [[rabin]]a, prije svega, [[Gaon iz Vilne\|Vilnskoga Gaona]]. Njegova popularnost obično se objašnjavala krizom koja je zahvatila židovsku zajednicu [[Poljsko-Litavska Unija\|Poljske-Litve]] nakon neuspjeha mesijanskoga pokreta [[Šabetaj Cvi]] i kozačkih pogroma pod vlašću [[Bogdan Hmeljnicki\|Bogdana Hmeljnickog]]. Hasidizam dijelom podsjeća na slične procese u [[Protestanti\|protestantizmu]] ([[pijetizam]], [[revivalizam]]): naglasak na osobnom iskustvu boga, osobnoj pravednosti i ulozi karizmatičnih vođa (''caddika''). Međutim, hasidi nisu napustili strogo poštivanje židovskih rituala, a da pritom nisu pali u asketizam. Poslije Beštetove smrti, pokret hasida (pravednika) predvodio je [[Dov-Ber]] iz [[Veliki Mežirič\|Mežiriča]] (poznat i kao „Magid”), koji je preselio svoju rezidenciju u Mežeriče (Volinj, Ukrajina).

	Poslije 1772. godine, hasidizam se podijelio na niz ogranaka. Rabin Elimelech širio je hasidizam u grad ~~Leżajsk~~ (današnja [[Poljska]]). Menachem Mendel Schneerson osnovao je zajednicu u [[Vitebsk]]u ([[Bjelorusija]]), iz koje je proizašao Shneur Zalman iz Liozna, osnivač ~~Habada~~ (lubavički hasidizam). Levi Yitzchok je 1785. godine utemeljio hasidsko središte u ~~Berdyčivu~~. Također, svojevrsno sjedište hasidizma počeo je predstavljati i [[Černobil]] ([[Ukrajina]]), nakon što se tu doselio Menachem Nochum Twersky.		Poslije 1772. godine, hasidizam se podijelio na niz ogranaka. Rabin Elimelech širio je hasidizam u grad [[Leżajskgg (današnja [[Poljska]]). Menachem Mendel Schneerson osnovao je zajednicu u [[Vitebsk]]u ([[Bjelorusija]]), iz koje je proizašao Shneur Zalman iz Liozna, osnivač [[Habad]]a ([[lubavički hasidizam]]). Levi Yitzchok je 1785. godine utemeljio hasidsko središte u [[Berdyčiv]]u. Također, svojevrsno sjedište hasidizma počeo je predstavljati i [[Černobil]] ([[Ukrajina]]), nakon što se tu doselio Menachem Nochum Twersky.

	Do 1782. godine, Yaakov Yosef iz Polnoya napisao je prvu hasidsku knjigu, u kojoj je prikupio Beštetove izreke.		Do 1782. godine, Yaakov Yosef iz Polnoya napisao je prvu hasidsku knjigu, u kojoj je prikupio Beštetove izreke.

Suradnik10 u (test) 16:59, 18. studeni 2025.

2025-11-18T16:59:15Z

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2025. u 16:59
Redak 5:		Redak 5:
	Njemački hasidizam nastao je u [[Rajnska pokrajina\|Rajnskoj pokrajini]] nakon progona i umorstva Židova tijekom [[Križarski ratovi\|Križarskih ratova]]. Glavni izraz ovoga pokreta je moralistička [[književnost]] koja se odlikuje pripovijedanjem asketske pobožnosti, duboke posvećenosti poštovanju židovskih zakona i etike. Podržavali su [[rabin]]sko židovstvo i židovski misticizam.		Njemački hasidizam nastao je u [[Rajnska pokrajina\|Rajnskoj pokrajini]] nakon progona i umorstva Židova tijekom [[Križarski ratovi\|Križarskih ratova]]. Glavni izraz ovoga pokreta je moralistička [[književnost]] koja se odlikuje pripovijedanjem asketske pobožnosti, duboke posvećenosti poštovanju židovskih zakona i etike. Podržavali su [[rabin]]sko židovstvo i židovski misticizam.

	Istočno-[[Europa\|europski]] hasidizam javlja se u [[Poljska\|Poljskoj]] i [[Rusija\|Rusiji]], gdje su patnje i progoni Židova bili najjači. Odbacuju asketizam i mesijanizam, za koje smatraju kako zahtijevaju promjenu [[Povijest\|povijesnih]] okolnosti. Smatrali su da se istinsko iskupljenje nalazi u unutarnjem religioznom duhu pojedinca vodeći se načelom: „Stvarnost se ne može promijeniti, ali oči koje gledaju mogu”. Hasidizam je u u prvoj polovini 18. stoljeća u vrlo kratkom vremenu obuhvatio židovsko stanovništvo [[Poljsko-~~litavska unija~~\|~~Poljsko~~-~~litavske unije~~]] i susjednih područja.		Istočno-[[Europa\|europski]] hasidizam javlja se u [[Poljska\|Poljskoj]] i [[Rusija\|Rusiji]], gdje su patnje i progoni Židova bili najjači. Odbacuju asketizam i mesijanizam, za koje smatraju kako zahtijevaju promjenu [[Povijest\|povijesnih]] okolnosti. Smatrali su da se istinsko iskupljenje nalazi u unutarnjem religioznom duhu pojedinca vodeći se načelom: „Stvarnost se ne može promijeniti, ali oči koje gledaju mogu”. Hasidizam je u u prvoj polovini 18. stoljeća u vrlo kratkom vremenu obuhvatio židovsko stanovništvo [[Poljsko-Litavska Unija\|Poljske-Litve]] i susjednih područja.

	Hasidizam pridaje posebnu važnost osjećajnomu poimanju [[Bog]]a. Hasidska književnost u cjelini bila je puna suprotnih stavova, te se duh hasidizma ogleda u bogatoj tradiciji [[melodija]] koje se pjevaju bez riječi, te koje su i danas prisutne u židovskim službama.		Hasidizam pridaje posebnu važnost osjećajnomu poimanju [[Bog]]a. Hasidska književnost u cjelini bila je puna suprotnih stavova, te se duh hasidizma ogleda u bogatoj tradiciji [[melodija]] koje se pjevaju bez riječi, te koje su i danas prisutne u židovskim službama.

Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije

2025-11-18T16:55:31Z

preuzeto s hr.wikipedije

Nova stranica

[[Slika:Chernobil rabbis.jpg|thumb|250px|Ruski hasidi u gradu Bnej Brak]]
[[Slika:Hasidic Family in Street - Borough Park - Hasidic District - Brooklyn.jpg|thumb|250px|Hasidiska obitelj]]
'''Hasidizam''' ([[Hebrejski jezik|hebr.]] חֲסִידוּת‏‎), [[Židovi|židovski]] je društveno-[[Religija|religijski]] pokret, čije je glavno obilježje mistična [[ideologija]]. Pokret se dijeli u dvije struje: [[Njemačka|njemački]] i istočno-[[Europa|europski]] hasidizam. Svim hasidima (hebr. Hasid - pobožan) zajedničko je nastojanje svakodnevnoga življenja svetosti.

Njemački hasidizam nastao je u [[Rajnska pokrajina|Rajnskoj pokrajini]] nakon progona i umorstva Židova tijekom [[Križarski ratovi|Križarskih ratova]]. Glavni izraz ovoga pokreta je moralistička [[književnost]] koja se odlikuje pripovijedanjem asketske pobožnosti, duboke posvećenosti poštovanju židovskih zakona i etike. Podržavali su [[rabin]]sko židovstvo i židovski misticizam.

Istočno-[[Europa|europski]] hasidizam javlja se u [[Poljska|Poljskoj]] i [[Rusija|Rusiji]], gdje su patnje i progoni Židova bili najjači. Odbacuju asketizam i mesijanizam, za koje smatraju kako zahtijevaju promjenu [[Povijest|povijesnih]] okolnosti. Smatrali su da se istinsko iskupljenje nalazi u unutarnjem religioznom duhu pojedinca vodeći se načelom: „Stvarnost se ne može promijeniti, ali oči koje gledaju mogu”. Hasidizam je u u prvoj polovini 18. stoljeća u vrlo kratkom vremenu obuhvatio židovsko stanovništvo [[Poljsko-litavska unija|Poljsko-litavske unije]] i susjednih područja.

Hasidizam pridaje posebnu važnost osjećajnomu poimanju [[Bog]]a. Hasidska književnost u cjelini bila je puna suprotnih stavova, te se duh hasidizma ogleda u bogatoj tradiciji [[melodija]] koje se pjevaju bez riječi, te koje su i danas prisutne u židovskim službama.

==Podrijetlo i nastanak==
[[Slika:Besht Shul1 Medzhibozh.jpg|thumb|lijevo|250px|Baal Shem Tovova [[sinagoga]] u Medzhybizhu (1915.), srušena u [[Drugi svjetski rat|Drugome svjetskomu ratu]]. Danas se na tomu mjestu nalazi muzej.]]
[[Slika:Hassidic (sefardi) synagogue in senta a 05.jpg|thumb|250px|lijevo|Mala sinagoga u [[Senta|Senti]] bila je hasidska sinagoga]]
Podrijetlo hasidizma povezano je s djelovanjem njegova osnivača Baala Shema Tova, [[kabala|kabalista]] i iscjelitelja koji se 1740. godine naselio u Medzhybizuh (Podolju u današnjoj [[Ukrajina]]). Oko njega se okupio krug učenika, čija je djelatnost izazvala nezadovoljstvo pravjernih [[rabin]]a, prije svega, Vilnskoga Gaona. Njegova popularnost obično se objašnjavala krizom koja je zahvatila židovsku zajednicu [[Poljsko-litavska unija|Poljsko-litavske unije]] nakon neuspjeha mesijanskoga pokreta Šabetaj Cvi i kozačkih pogroma pod vlašću Bogdana Hmeljnickog. Hasidizam dijelom podsjeća na slične procese u [[Protestanti|protestantizmu]] (pijetizam, revivalizam): naglasak na osobnom iskustvu boga, osobnoj pravednosti i ulozi karizmatičnih vođa (''caddika''). Međutim, hasidi nisu napustili strogo poštivanje židovskih rituala, a da pritom nisu pali u asketizam. Poslije Beštetove smrti, pokret hasida (pravednika) predvodio je Dov-Ber iz Mezhericha (poznat i kao „Magid”), koji je preselio svoju rezidenciju u Mežerik (Volin, Ukrajina).

Poslije 1772. godine, hasidizam se podijelio na niz ogranaka. Rabin Elimelech širio je hasidizam u grad Leżajsk (današnja [[Poljska]]). Menachem Mendel Schneerson osnovao je zajednicu u [[Vitebsk]]u ([[Bjelorusija]]), iz koje je proizašao Shneur Zalman iz Liozna, osnivač Habada (lubavički hasidizam). Levi Yitzchok je 1785. godine utemeljio hasidsko središte u Berdyčivu. Također, svojevrsno sjedište hasidizma počeo je predstavljati i [[Černobil]] ([[Ukrajina]]), nakon što se tu doselio Menachem Nochum Twersky.

Do 1782. godine, Yaakov Yosef iz Polnoya napisao je prvu hasidsku knjigu, u kojoj je prikupio Beštetove izreke.

==Praksa i meditacija==
Hasidska molitvena praksa pomaže [[Meditacija|meditaciji]], praćenoj svojstvenim pjevanjem bez riječi, oštrim pokretima tijela. Hasidske molitve praćene su [[Melodija|melodijama]] (''nigun''), koje su postale dobro poznate po tzv. [[klezmer]] [[Glazba|glazbi]].

Uglavnom se pridržavaju ''nuše'' (molitveni stil) „Sfarad” (ne smije se miješati s nusom [[Sefardi|Sefarda]]), koja se razlikuje od [[Aškenazi|aškenazijskoga]] nušaha promjenama koje su zasnovane na učenjima [[kabala|kabalističkoga]] [[rabin]]a iz 16. stoljeća, Jitzhaka Luria (Arizala). Neki od Hasida (uglavnom Lubavički Hasidi) mole nušu koja se naziva ''nusah ari''. Kao i svi pravovjerni Židovi, i Hasidi se mole na [[Hebrejski jezik|hebrejskome jeziku]] (nekoliko umetaka je na [[Aramejski jezik|aramejskomu]]), te se velika većina pridržava jedne od varijanti izgovora [[Aškenazi]]ja. U mnogim hasidskim skupinama uobičajeno je predavati na [[jidiš]]u.<ref>http://www.klezmer.com.ua/history/history_text17.php {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081026153758/http://klezmer.com.ua/history/history_text17.php |date=26. listopada 2008. }} Hasidski nigun</ref>

Hasidi molitvu smatraju jednom od najvažnijih vjerskih praksi. Osobitost hasidskih molitvi, koja izaziva žestok otpor u nehasidskim pravovjernim krugovima, gotovo je potpuno odbacivanje tradicijskoga rasporeda molitve (''zmanim''), posebno za jutarnje molitve.<ref>[http://www.moshiach.ru/calendar/9/2449_39_3.html Праздник 19 Кислева — новый год хасидизма!]</ref>

Postoje i druge hasidske osobitosti molitve, u kojima kritičari vide kršenje zakona Halakhe. Neki ideolozi reformskoga, konzervativnoga i rekonstruktivističkoga [[Judaizam|judaizma]] tvrde da su elementi hasidskih rituala postali široko prihvaćeni u njihovoj praksi, s čime se sami Hasidi uglavnom ne slažu.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://enciklopedija.hr/clanak/24531 Hasidizam] u [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatskoj enciklopediji]]

{{Judaizam}}
[[Kategorija:Judaizam]]