WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T00:26:39Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 00:26
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Harpija'''-->~~[[Datoteka:Harpij - I.I Schipper 1660, graveur Matthius Merian, naar J.Jonstons' "Naekeurige Beschryvingh van de Natuur".jpg\|mini\|[[Matthius Merian]]: Harpija<small>, [[1660.]]</small>]]		[[Datoteka:Harpij - I.I Schipper 1660, graveur Matthius Merian, naar J.Jonstons' "Naekeurige Beschryvingh van de Natuur".jpg\|mini\|[[Matthius Merian]]: Harpija<small>, [[1660.]]</small>]]

	'''Harpije''' ([[grčki jezik\|grč.]] '''{{polytonic\|Ἅρπυιαι}}''', ''Hárpuiai'') u [[grčka mitologija\|grčkoj mitologiji]] [[ptice]] su s [[lice\|licima]] [[žena]]; [[bog]]inje oluje. Najčešće su prikazivane kao otimačice i pljačkašice.		'''Harpije''' ([[grčki jezik\|grč.]] '''{{polytonic\|Ἅρπυιαι}}''', ''Hárpuiai'') u [[grčka mitologija\|grčkoj mitologiji]] [[ptice]] su s [[lice\|licima]] [[žena]]; [[bog]]inje oluje. Najčešće su prikazivane kao otimačice i pljačkašice.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-19T01:09:55Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 19. studeni 2021. u 01:09
Redak 55:		Redak 55:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{Commonscat\|Harpies}}~~

	* [http://www.theoi.com/Pontios/Harpyiai.html Harpije u klasičnoj literaturi i mitologiji] {{eng oznaka}}		* [http://www.theoi.com/Pontios/Harpyiai.html Harpije u klasičnoj literaturi i mitologiji] {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-08T10:43:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Harpij - I.I Schipper 1660, graveur Matthius Merian, naar J.Jonstons' "Naekeurige Beschryvingh van de Natuur".jpg|mini|[[Matthius Merian]]: Harpija, [[1660.]]]]

'''Harpije''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Ἅρπυιαι}}''', ''Hárpuiai'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[ptice]] su s [[lice|licima]] [[žena]]; [[bog]]inje oluje. Najčešće su prikazivane kao otimačice i pljačkašice.

== [[Etimologija]] ==

[[Ime]] ''Harpije'' izvedeno je od [[grčki jezik|grčkog]] [[glagol]]a ''harpázein'' = "zgrabiti", "ščepati", "domoći se", a potom [[imenica|imenice]] ''harpyia'' = "grabljivac". Dakle, Harpije su "grabljivice".

== Karakteristike ==

Harpije nisu uvijek bile zle. Isprva su bile boginje oštrog vjetra, [[personifikacija|personifikacije]] [[oluja|olujnih]] vjetrova<ref>[[Homer]]: ''[[Odiseja]]'' (XX./66., 77.)</ref>, a odnosile su duše mrtvih u [[Had (podzemni svijet)|Had]]<ref>[[Homer]]: ''[[Odiseja]]'' (I./241.; XIV./371.)</ref> te su se vrlo rijetko upletale u život [[bog]]ova i [[ljudi]]. Jedna je Harpija sa [[Zefir]]om, [[zapad]]nim [[vjetar|vjetrom]], bila majka [[Ahilej]]evih [[konj]]a<ref>[[Homer]]: ''[[Ilijada]]'' (XVI./149.)</ref> ili je, prema inačici<ref>[[Non]]: ''[[Dionysaca]]'' (XXXVII./157.)</ref> o [[Erihtonije]]vim konjima, Elopu ugrabio [[Borej]] te su se parili i dobili [[konj]]a Ksanta i kobilu Podarku.

[[Datoteka:Harpyie.JPG|mini|[[Jacob van Maerlant]]: Harpija, [[1350.]]]]

Prema [[Heziod]]u<ref>[[Heziod]]: ''[[Teogonija]]'' (265. -)</ref>, bila su stvorenja s lijepom [[kosa|kosom]]. Harpije su isprva bile prikazivane kao ne baš lijepa stvorenja, a poslije ih se počelo prikazivati prekrasnima, usporedno sa [[Sirena]]ma. Već prema [[Eshil]]u<ref>[[Eshil]]: ''[[Eumenide]]'' (50.)</ref> opisane su kao ružna krilata stvorenja, a poslije kao najodvratnija čudovišta, [[ptice]] s djevojačkim [[glava]]ma, s dugim pandžama i blijedim [[lice|licima]] od gladi<ref>[[Vergilije]]: ''[[Eneida]]'' (III./216.) [[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]'' (VII./4.) [[Gaj Julije Higin|Higin]]: ''[[Fabulae]]'' (XIV.)</ref>. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] zvali su ih djevicama [[orao|orlovi]]ma.

Harpije su najčešće tri:
* '''Ela''' ("okretna poput oluje", "goropadna"), znana i kao '''Elopa''' ("brza poput oluje")
* '''Kelena''' ("tamna"), znana i kao '''Podarka''' ("brzonoga") ili '''Podarga''' ("bljeskonoga")
* '''Okipeta''' ("brzoleta"), znana i kao '''Okipoda''', '''Okitoja''' ili '''Nikotoja''' ("jureća pobjednica")

[[Homer]]<ref>[[Homer]]: ''[[Ilijada]]'' (XVI./149.)</ref> ih spominje dvije, ali poimence samo Podagru. [[Heziod]]<ref>[[Heziod]]: ''[[Teogonija]]'' (265. -)</ref>, kao i [[Apolodor]]<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (I./10)</ref>, spominje Elu i Okipetu. [[Vergilije]] spominje Okipetu. Još se spominju<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (I./9.21, 123.) [[Servije]]: ''O "[[Eneida|Eneidi]]"'' (III./209.) [[Gaj Julije Higin|Higin]]: ''[[Fabulae]]'' (14.)</ref> Aelopa, Nikotoja<ref>''[[Katalog žena]]'' (155.)</ref>, Okitoja, Okipoda te Aholoja.

== [[Mitologija]] ==

=== Rođenje i život ===

Ovisno o izvorima, bile su [[Pont (mitologija)|Pontove]]/[[Posejdon]]ove i [[Geja|Gejine]] kćeri<ref>[[Servije]]: ''O "[[Eneida|Eneidi]]" (III./241.)</ref>; premda drugoj inačici<ref>[[Valerije Flak]]: ''[[Argonautica]]'' (IV./428., 516.)</ref> [[Irida|Iridine]] sestre, [[Tifon]]ove i [[Ehidna|Ehidnine]] kćeri, a najčešće se smatra<ref>[[Heziod]]: ''[[Teogonija]]'' (267. -)</ref> da im je otac im je bio [[Taumant]], a majka [[Okeanida]] [[Elektra (kći Pleone)|Elektra]] (ili pak [[Ozomena]]<ref>[[Gaj Julije Higin|Higin]]: ''[[Fabulae]]'' (XIV.)</ref>), premda postoji i inačica<ref>[[Tzetzes:]] ''O [[Likofron]]u'' (650.)</ref> da im je otac bio i [[Finej]].

Živjele su na [[otok|otocima]] [[Strofadi]]ma<ref>[[Vergilije]]: ''[[Eneida]]'' (III./210)</ref>, na ulazu u [[Ork]]<ref>[[Vergilije]]: ''[[Eneida]]'' (VI./289.)</ref> ili u pećini na [[Kreta|Kreti]]<ref>[[Apolonije s Roda]]: ''[[Argonautica]]'' (II./298.)</ref>.

=== Harpije i Finej ===

[[Datoteka:Phineus Boreads Louvre G364.jpg|mini|[[Boreadi]] spašavaju [[Finej]]a od Harpija, [[Altamura]], [[5. stoljeće pr. Kr.]]]]

[[Finej]], kralj [[Tracija (kraljevstvo)|Trakije]], imao je dar proroštva. Prema jednom izvoru<ref>[[Apolonije s Roda]]: ''[[Argonautica]]'' (II./179. - 434.)</ref>, kažnjen je jer je proročanstvima previše otkrivao, a prema drugome jer je počinio zločin nad sinovima iz prvoga [[brak]]a. [[Zeus]] je bio ljut na nj te ga je kaznio ostavivši ga na [[otok]]u s [[hrana|hranom]] koju nikad nije mogao jesti. Naime, Harpije bi uvijek došle i ukrale hranu iz njegovih [[ruka|ruku]] prije nego što bi je uspio pojesti, a ono što nisu bile pojele, zagadile bi [[izmet]]om. Ovo se nastavljalo sve dok nije stigao [[Jazon]] s [[Argonauti]]ma.

[[Boreadi]], Kalais i Zet, krilati sinovi [[Borej]]a, [[sjever]]nog [[vjetar|vjetra]] progonili su Harpije<ref>''[[Katalog žena]]'' (XL.)</ref>. Naime, prema jednoj inačici [[mit]]a<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (I./9.21)</ref> Harpije su pobjegle, ali jedna se utopila u [[rijeka (vodotok)|rijeci]] [[Tigris]] (te se prozvala rijekom Harpis<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (I./121. - 123.)</ref>), a druga je stigla do Ehinada i nikad se nije vratila pa su se otoci prozvali Strofadama; zbog umora i ona i njezin progonitelj posustali su te su Harpije obećale da Harpije više neće uznemiravati nikoga te su se one vratile u svoju pećinu na [[Kreta|Kreti]]. Prema drugoj inačici Boreadi su htjeli ubiti Harpije, a potom su se pojavili [[Irida]]<ref>[[Apolonije s Roda]]: ''[[Argonautica]]'' (II./179. - 434.)</ref>, [[Hermes]] ili njihov otac [[Tifon]]<ref>[[Valerije Flak]]: ''[[Argonautica]]'' (II./179. - 434.)</ref> te ih spasili i obećali da im više neće smetati, a prema trećoj i Harpije i Boreadi poginuli su<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (III./199.)</ref>.

Zahvalan za njihovu pomoć, Finej je [[Argonati]]ma pomogao rekavši im kako da prođu [[Simplegade]], začarane [[stijena|stijene]].

=== ''[[Eneida]]'' ===

Prema Vergiliju<ref>[[Vergilije]]: ''[[Eneida]]'' (III./209.)</ref>, [[Eneja]] je također susreo Harpije na njihovu boravištu u Strofadima gdje su [[Troja]]ncima krale hranu. [[Kelena]] ih je proklela rekavši da će biti toliko gladni da će jesti stolove prije nego što stignu na kraj putovanja, a Trojanci su pobjegli u strahu.

Također su prikazane<ref>[[Vergilije]]: ''[[Eneida]]'' (VI./287.)</ref> kao čuvarice podzemnog svijeta.

== Literatura ==

{{izvori}}

* [[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]''
* [[Vergilije]]: ''[[Eneida]]''

== Vanjske poveznice ==

{{Commonscat|Harpies}}

* [http://www.theoi.com/Pontios/Harpyiai.html Harpije u klasičnoj literaturi i mitologiji] {{eng oznaka}}

[[Kategorija:Grčka mitološka stvorenja]]

Harpija - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica