WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T00:21:19Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 00:21
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Harold Lasswell'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = Harold Dwight Lasswell		\| ime = Harold Dwight Lasswell
	\| slika = harolddwightlasswell.png		\| slika = harolddwightlasswell.png

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-29T04:36:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Harold Dwight Lasswell
| slika = harolddwightlasswell.png
| slika_širina =
| naslov =
| datum_rođenja = [[13. veljače]] [[1902.]]
| mjesto_rođenja = [[Donnellson]]
| datum_smrti = [[18. prosinca]] [[1978.]]
| mjesto_smrti = [[New York (grad)|New York]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| etnicitet =
| polje = [[komunikologija]], [[političke znanosti]]
| radna_institucija = [[Sveučilište Yale]]
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[analiza sadržaja]], <br /> [[model komunikacije]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}

'''Harold Dwight Lasswell''' (Donnellson, 13. veljače 1902. - New York, 18. prosinca 1978.) bio je američki [[Komunikacijske znanosti|teoretičar komunikacije]], poznat po studijama o osobnosti i politici, koji je svojim istraživanjima dao veliki doprinos [[Političke znanosti|političkim znanostima]] i komunikologiji.<ref name="Rogers, E. 1997">Rogers, E., A History of Communication Study: A Biographical Approach. NY: The Free Press, 1997. ISBN13:9780684840017</ref>
==Karijera==
Lasswell je 1922. godine diplomirao filozofiju i ekonomiju, a 1926. doktorirao je na [[Sveučilište u Chicagu|Sveučilištu u Chicagu]], gdje je i predavao do 1938. Bio je voditelj istraživanja komunikacije u Američkoj kongresnoj knjižnici tijekom Drugog svjetskog rata. Nakon 1945. zaposlio se na [[Sveučilište Yale|Sveučilištu Yale]], gdje je radio do 1970-ih<ref name="Rogers, E. 1997"/>.
U svojoj knjizi "Psihopatologija i politika" objavljenoj 1930. godine koristio je [[Psihoanaliza|psihoanalizu]] kako bi objasnio zašto su neki politički vođe postali agitatori, dok su drugi postali administratori. Smatrao je da psihoanalitičke metode slobodnih asocijacija i produljeno intervjuiranje mogu pomoći politolozima da razumiju političke motivacije te da bolje razumiju donošenje nekih javnih politika. Bila je to prva empirijska studija o psihološkim aspektima političkog ponašanja<ref name="Rogers, E. 1997"/>.
==Analiza sadržaja propagandnih poruka i komunikacijski model==
Tijekom Drugog svjetskog rata analizirao je ratne [[Propaganda|propagandne poruke]] (pisane materijale i filmove) te prvi uveo istraživačku metodu [[Analiza sadržaja|analize sadržaja]] u komunikologiju. Još 1927. objavio je knjigu ''Propaganda Technique in the World War'' (Tehnike propagande u svjetskom ratu), koja se temeljila na analizi propagandnih poruka iz Prvog svjetskog rata.<ref>Kunczik M., Zipfel, A., Uvod u publicističku znanost i komunikologiju, Zagreb, Zaklada Friedrich Ebert, 1998:131 {{ISBN|953-97046-3-4}}</ref>
Jedan od najvažnijih doprinosa komunikacijskim znanostima je [[Lasswellov komunikacijski model]] ''Who says what to whom in what chanell with what effects?'' Paradigma je postavljena na pet elemenata: ''tko - što - kojim kanalom - kome - s kakvim učinkom''. Tvorac je obavijesti obilježen zamjenicom ''tko'', a potom se sklopom ''što'' označuje sama informacija ili obavijesni sadržaj. Treći element: ''kojim kanalom'' bio bi medij što služi za prijenos obavijesnog sadržaja. Četvrtom sastavnicom ''kome'' određuje se primalac, odnosno subjekt prema kojem je informacija usmjerena, dok se posljednjim petim elementom paradigme naznačuje učinak samoga obavijesnog procesa.<ref>Martinić, T., Lasswellova paradigma masovnog komuniciranja, Politička misao Vol.XXII/1983. No.1-2, str.130, Zagreb</ref>
==Izvori==

{{GLAVNIRASPORED:Lasswell, Harold}}
[[Kategorija:Političke znanosti]]
[[Kategorija:Američki znanstvenici]]
[[Kategorija:Društvene znanosti]]
[[Kategorija:Komunikologija]]

Harold Lasswell - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica