WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T00:17:19Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 00:17
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Harmonika triestina'''-->~~'''Harmonika triestina''' ([[talijanski\|tal.]] ''Triestina'': Tršćanka), u [[Istra\|Istri]] poznata i kao '''trieština''' ili '''trieštinka'''<ref name=istrapedia> [http://istrapedia.hr/hrv/1115/triestina/istra-a-z/ Istrapedia] članak: Trieština, autor: Đ. Križman-Zorić, istrapedia.hr (pristupljeno 28. rujna 2017.) </ref>, dijatonska harmonika koja se od [[1862.]] izrađivala u [[Trst]]u u radionici A. Plonera (zbog čega se nazivala i ''plonerica''<ref name=istrapedia/>), a poslije i kod drugih majstora (G. Ladich, G. Miklavcich, V. Tominec i dr.). Poznata je i pod nazivom '''harmonika na batuniće'''.<ref name=buzet> [http://www.tz-buzet.hr/hr/component/spsimpleportfolio/item/15-z-armoniku-v-roc Turistička zajednica Buzet] Z Armoniku V Roč, www.tz-buzet.hr (pristupljeno 28. rujna 2017.) </ref>		'''Harmonika triestina''' ([[talijanski\|tal.]] ''Triestina'': Tršćanka), u [[Istra\|Istri]] poznata i kao '''trieština''' ili '''trieštinka'''<ref name=istrapedia> [http://istrapedia.hr/hrv/1115/triestina/istra-a-z/ Istrapedia] članak: Trieština, autor: Đ. Križman-Zorić, istrapedia.hr (pristupljeno 28. rujna 2017.) </ref>, dijatonska harmonika koja se od [[1862.]] izrađivala u [[Trst]]u u radionici A. Plonera (zbog čega se nazivala i ''plonerica''<ref name=istrapedia/>), a poslije i kod drugih majstora (G. Ladich, G. Miklavcich, V. Tominec i dr.). Poznata je i pod nazivom '''harmonika na batuniće'''.<ref name=buzet> [http://www.tz-buzet.hr/hr/component/spsimpleportfolio/item/15-z-armoniku-v-roc Turistička zajednica Buzet] Z Armoniku V Roč, www.tz-buzet.hr (pristupljeno 28. rujna 2017.) </ref>

	Lako je prenosivo i maleno glazbalo, najčešće s 25 dugmeta i 8 ili 12 basova. U [[Istra\|Istri]] se počela svirati nakon [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] i ubrzo se udomaćila, osobito u sjevernim i zapadnim krajevima (područja [[Buzet]]a i [[Kopar\|Kopra]]). Ima oštar zvuk i namijenjena je uglavnom svirci za [[ples]], poglavito plesovima iz alpskoga etnografskog prostora sjeverne Italije i Austrije, odnosno [[Tirol\|tirolskog kraja]] (mafrina, šete paši, marča, [[polka]], [[valcer]] i dr.)		Lako je prenosivo i maleno glazbalo, najčešće s 25 dugmeta i 8 ili 12 basova. U [[Istra\|Istri]] se počela svirati nakon [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] i ubrzo se udomaćila, osobito u sjevernim i zapadnim krajevima (područja [[Buzet]]a i [[Kopar\|Kopra]]). Ima oštar zvuk i namijenjena je uglavnom svirci za [[ples]], poglavito plesovima iz alpskoga etnografskog prostora sjeverne Italije i Austrije, odnosno [[Tirol\|tirolskog kraja]] (mafrina, šete paši, marča, [[polka]], [[valcer]] i dr.)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-28T05:17:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Harmonika triestina''' ([[talijanski|tal.]] ''Triestina'': Tršćanka), u [[Istra|Istri]] poznata i kao '''trieština''' ili '''trieštinka'''<ref name=istrapedia> [http://istrapedia.hr/hrv/1115/triestina/istra-a-z/ Istrapedia] članak: Trieština, autor: Đ. Križman-Zorić, istrapedia.hr (pristupljeno 28. rujna 2017.) </ref>, dijatonska harmonika koja se od [[1862.]] izrađivala u [[Trst]]u u radionici A. Plonera (zbog čega se nazivala i ''plonerica''<ref name=istrapedia/>), a poslije i kod drugih majstora (G. Ladich, G. Miklavcich, V. Tominec i dr.). Poznata je i pod nazivom '''harmonika na batuniće'''.<ref name=buzet> [http://www.tz-buzet.hr/hr/component/spsimpleportfolio/item/15-z-armoniku-v-roc Turistička zajednica Buzet] Z Armoniku V Roč, www.tz-buzet.hr (pristupljeno 28. rujna 2017.) </ref>

Lako je prenosivo i maleno glazbalo, najčešće s 25 dugmeta i 8 ili 12 basova. U [[Istra|Istri]] se počela svirati nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i ubrzo se udomaćila, osobito u sjevernim i zapadnim krajevima (područja [[Buzet]]a i [[Kopar|Kopra]]). Ima oštar zvuk i namijenjena je uglavnom svirci za [[ples]], poglavito plesovima iz alpskoga etnografskog prostora sjeverne Italije i Austrije, odnosno [[Tirol|tirolskog kraja]] (mafrina, šete paši, marča, [[polka]], [[valcer]] i dr.)

S vremenom su svirače na trieštini prihvatili i [[gunjci]]. U drugoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u Istri su se pojavile novije harmonike i postupno zamijenile trieštine. Stoga je Kulturno umjetničko društvo »Istarski željezničar« pokrenulo [[1989.]] specijalizirani festival posvećen oživljavanju i njegovanju svirke na trieštini ''[[Z armoniku v Roč]]'', koji je postao međunarodnim.<ref name=buzet/> Njezinoj popularnosti pridonijele su i emisije Radio Kopra, emitirane tijekom [[1986.]] i [[1987.]] godine.<ref> R. Pernić, ''Meštri, svirci i kantaduri, istarski narodni pjevači, svirači i graditelji glazbala'', Buzet 1997. </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Istra]]
[[Kategorija:Glazbala]]

Harmonika triestina - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica