Haran - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-06T23:56:28Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 6. ožujak 2022. u 23:56
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Haran'''-->~~'''Haran''' je drevni grad smješten na području današnje [[Turska\|Turske]]. Od davnina je poznat u [[Mezopotamija\|Mezopotamskoj]] kulturi. Ondje je predstavljao veliko komercijalno, kulturno i religijsko središte. Tome je pridonio njegov položaj, jer je smješten na križanju cesta između gradova [[Damask]]a, [[Niniva\|Ninive]] i Karhema. Drži se da grad posoji još od 110. pr. Kr., pod imenom ''Harranu''. U nekoliko navrata grad su palili i uništavali [[nomadi]].		'''Haran''' je drevni grad smješten na području današnje [[Turska\|Turske]]. Od davnina je poznat u [[Mezopotamija\|Mezopotamskoj]] kulturi. Ondje je predstavljao veliko komercijalno, kulturno i religijsko središte. Tome je pridonio njegov položaj, jer je smješten na križanju cesta između gradova [[Damask]]a, [[Niniva\|Ninive]] i Karhema. Drži se da grad posoji još od 110. pr. Kr., pod imenom ''Harranu''. U nekoliko navrata grad su palili i uništavali [[nomadi]].

	== U Bibliji ==		== U Bibliji ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T02:25:33Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 02:25
Redak 20:		Redak 20:

	== Literatura ==		== Literatura ==
	*{{hrv icon}} {{~~cite web~~\|title=Haran\|work=Hrvatski obiteljski leksikon\|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]\|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=14046\|year=2005.\|accessdate=20. siječnja 2011}}		*{{hrv icon}} {{Citiranje weba\|title=Haran\|work=Hrvatski obiteljski leksikon\|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]\|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=14046\|year=2005.\|accessdate=20. siječnja 2011}}
	* Chwolsohn, Daniil Abramovic, ''Die Ssabier und der Ssabismus'', 2 vols. St. Petersburg, 1856. [Still a valuable reference and collection of sources]		* Chwolsohn, Daniil Abramovic, ''Die Ssabier und der Ssabismus'', 2 vols. St. Petersburg, 1856. [Still a valuable reference and collection of sources]
	* Green, Tamara, ''The City of the Moon God: Religious Traditions of Harran''. Leiden, 1992.		* Green, Tamara, ''The City of the Moon God: Religious Traditions of Harran''. Leiden, 1992.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-03T23:37:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Haran''' je drevni grad smješten na području današnje [[Turska|Turske]]. Od davnina je poznat u [[Mezopotamija|Mezopotamskoj]] kulturi. Ondje je predstavljao veliko komercijalno, kulturno i religijsko središte. Tome je pridonio njegov položaj, jer je smješten na križanju cesta između gradova [[Damask]]a, [[Niniva|Ninive]] i Karhema. Drži se da grad posoji još od 110. pr. Kr., pod imenom ''Harranu''. U nekoliko navrata grad su palili i uništavali [[nomadi]].

== U Bibliji ==

Grad Haran spominje se u [[Biblija|Bibliji]] u [[Knjiga Postanka|Knjizi Postanka]]. Grad je vezan uz [[Abraham]]a i njegovo potomstvo. U Knjizi Postanka, nakon općeg potopa dolazi do obnove zemlje. Tako se opisuje rodoslovlje od [[Adam]]a i [[Eva|Eve]] do Abrahama. Bog iz [[Ur]]a Kaldejskog seli [[Terah]]a sa sinom Abrahamom, unukom [[Lot]]om, sinom Haranovim, snahom Sarom te im naredi da se nasele u grad Haran. Nakon što su neko vrijeme poživjeli ondje, Bog šalje Abrahama u zemlju [[Kanaan]]. Kad dođe vrijeme [[Izak]]ove ženidbe, Abraham šalje slugu svoga da se vrati u Haran i ondje nađe ženu za Izaka. Izak se oženio [[Rebeka|Rebekom]].

== Haran u poslijebiblijskoj tradiciji ==

Uz Haran se veže priča o Adamu i Evi, koji su se, prema predaji, nakon što ih je Bog prognao iz Raja, nastanili u Haranu. Također se spominje u [[Stari zavjet|Starom zavjetu]], u dijelu u kojem se opisuje put iz [[Ur]]a Kaldejskog prema zemlji Kanaan.

== Kršćani ==

Haran u 1. st. poslije Krista postaje središte [[kršćanstvo|kršćanstva]]. Ondje su se gradile [[crkva|crkve]] otvorenog tipa. U isto vrijeme u Haranu se počela stvarati sekta [[Sabini]]. Nakon nekog vremena ljudi su se vratili staroj poganskoj vjeri i pridružili se sekti. Stvara se sabinska kultura, a kršćanstvo nestaje s tog područja.

== Haran danas ==

Haran je poznat po tradicionalnoj izradi kuća u obliku [[košnica|košnice]] od nepečene opeke. Zanimljivo je da su kuće, s obzirom na materijal od kojega su napravljene, bile otporne zubu vremena čak 3 000 godina. Danas se ondje može vidjeti samo ruševine s gradskim zidinama, kućama i spomenicima.

To područje danas nastavaju [[Arapi]]. Oni su naselili prostor udaljen oko 2 km od starog lokaliteta. Vruća klima otežava život tamošnjem stanovništvu. Vjeruje se kako su Arapi na ovaj prostor došli za vrijeme [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]. Jedna prosječna obitelj ima 10-15 djece. Žene su u selima tetovirane i nose [[beduini|beduinsku]] odjeću.

== Literatura ==
*{{hrv icon}} {{cite web|title=Haran|work=Hrvatski obiteljski leksikon|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]|url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=14046|year=2005.|accessdate=20. siječnja 2011}}
* Chwolsohn, Daniil Abramovic, ''Die Ssabier und der Ssabismus'', 2 vols. St. Petersburg, 1856. [Still a valuable reference and collection of sources]
* Green, Tamara, ''The City of the Moon God: Religious Traditions of Harran''. Leiden, 1992.
* Heidemann, Stefan, ''Die Renaissance der Städte in Nordsyrien und Nordmesopotamien: Städtische Entwicklung und wirtschaftliche Bedingungen in ar-Raqqa und Harran von der beduinischen Vorherrschaft bis zu den Seldschuken'' (Islamic History and Civilization. Studies and Texts 40). Leiden, 2002 .
* Rice, David Storm, "Medieval Harran. Studies on Its Topography and Monuments I", ''Anatolian Studies'' 2, 1952, pp. 36-84.

[[Kategorija:Gradovi u Turskoj]]
[[Kategorija:Drevna Mezopotamija]]
[[Kategorija:Stari zavjet]]