Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

2026-03-10T01:36:27Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 01:36
Redak 88:		Redak 88:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{~~Wikizvor~~ autor}}		{{HIEizvor autor}}

	* [https://web.archive.org/web/20140831043520/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/12prosinac/1214%20Lucic.html Hanibal Lucić, životopis]		* [https://web.archive.org/web/20140831043520/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/12prosinac/1214%20Lucic.html Hanibal Lucić, životopis]

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-06T23:11:26Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 6. ožujak 2022. u 23:11
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hanibal Lucić'''-->~~{{dz\|[[M/T Hanibal Lucić]]\|trajekt}}		{{dz\|[[M/T Hanibal Lucić]]\|trajekt}}
	{{Infookvir književnik		{{Infookvir književnik
	\| Ime = Hanibal Lucić		\| Ime = Hanibal Lucić

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T09:16:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[M/T Hanibal Lucić]]|trajekt}}
{{Infookvir književnik
| Ime = Hanibal Lucić
| boja = #77DD77
| slika = Hanibal_Lucic_MDC.jpg
| veličina = 220px
| opis slike = Hanibal Lucić, portret
| puno ime = Hanibal Lucić
| pseudonim =
| rođenje = oko [[1485.]], [[Hvar (grad)|Hvar]], [[Hrvatska]]
| smrt = [[4. prosinca]] [[1553.]], [[Hvar (grad)|Hvar]], [[Hrvatska]]
| zanimanje =
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| period pisanja =
| vrsta = pjesme, drame
| teme =
| period =
| supruga =
| suprug =
| djeca = Antun
| djela = ''Scladanya izvarsnich pisan razlicich poctovanoga gospodina Hanibala Lucia, vlastelina hvarschoga'', ''Rubigna gospodina Haniballa Lucia, huarschoga vlastelina''
| nagrade =
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}

'''Hanibal Lucić''' ([[Hvar (grad)|Hvar]], oko [[1485.]] – [[Hvar (grad)|Hvar]], [[4. prosinca]] [[1553.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[Renesansa|renesansni]] pjesnik, [[drama]]tik i [[prevoditelj]]. Njegova drama ''[[Robinja]]'' prva je svjetovna drama na [[Hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]] i prva romanca europske književnosti.<ref name="nsk.hr">[http://www.nsk.hr/nek-se-cuju-ljupki-zvuci-dalmatinske-lire-u-spomen-na-hanibala-lucica/ Nek se čuju ljupki zvuci dalmatinske lire ... – u spomen na Hanibala Lucića], nsk.hr, 14. prosinca 2015., pristupljeno 30. siječnja 2018.</ref>

== Životopis ==

Hanibal Lucić rođen je u [[Hvar (grad)|Hvaru]], oko [[1485.]] godine. Podrijetlom [[hvar]]ski vlastelin, sin Antuna i Goje (imao je posjede na [[Hvar]]u i [[Vis]]u). Po majci odvjetak je splitskih [[Petračić]]a.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11914 Lucić, Hanibal (Lučić, Lucij),], Lahorka Plejić-Poje (2016.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 30. siječnja 2018.</ref> O njegovu obrazovanju nisu sačuvani nikakvi dokumenti. Pretpostavlja se da je osnovnu izobrazbu stekao u Hvaru, gdje je proveo veći dio života, a da je pravo studirao u Italiji.<ref name="hbl"/> Poznavao je hrvatsku [[Glagoljica|glagoljičku]] pismenost.<ref>Ivana Olujić, [http://www.diacronia.ro/ro/indexing/details/A24252/pdf ''Renesansna drama ''Robinja'' kao izvor za modernistički roman Giga Barićeva''], '' Romanoslavica'', XLIV (2009.) 149. - 157., str. 149., pristupljeno 30. siječnja 2018.</ref> U Hvaru obavljao je javne poslove (općinski branitelj, zastupnik plemića pred mletačkom vlasti, gradski sudac, skrbnik stolne crkve).<ref name="hbl"/> U vrijeme [[Matij Ivanić|Ivanićeva]] [[Hvarski ustanak|pučkoga ustanka]] ([[1510.]] – [[1514.]]) sklonio se, najvjerojatnije, u [[Split]] ili [[Trogir]].<ref name="hbl"/>

Lucić nije mario za puk i gajio je uobičajene plemićke predrasude te tako kaže da je puk ''“mnoštvo koje razuma nema”''. Stoga je ironično da se vjenčao s pučankom i sve svoje imanje ostavio izvanbračnome sinu Antunu, kojeg naziva svojim "prirodnim sinom" (koji će posmrtno objaviti očeva djela).

Hanibal Lucić umro je u Hvaru 1553. godine. Pokopan u obiteljskom grobu u crkvi franjevačkog samostana.<ref name="db.nsk.hr">[http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=881 Djela Hanibala Lucića], nsk.hr, pristupljeno 30. siječnja 2018.</ref> Njegov grob je u crkvi ispod glavnoga oltara.<ref>[http://mhb.mdc.hr/muzej.aspx?id=19 Hvarska baština], mdc.hr, pristupljeno 30. siječnja 2018.</ref>

== Književno stvaralaštvo ==
=== Lirika ===
==== Utjecaji ====
U [[ljubav]]noj lirici značajni su [[Francesco Petrarca|Petrarkini]] i [[Pietro Bembo|Bembovi]] utjecaji, povratak neoplatonističkoj ljubavi, višem stilu i odmak od pučkog i senzualnog.

Prepjevom [[Ovidije|Ovidijeve]] 16. heroide (kod Lucića: ''"Pariž Eleni"'', prije [[1519.]]), koju je ''"iz latinske odiće svukavši u našu '''harvacku''' priobukal"'', prvi put je hrvatska književnost dobila Ovidijevo djelo na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. Na početku djela nalazi se posveta u prozi [[Jerolim Martinčić|Jerolimu Martinčiću]]. U lirici je također prepjevao Petrarcu (''Misal se zabude misleći u sebi'') te [[Lodovico Ariosto|Lodovica Ariosta]] (''Kad najpri ja tvoje vidih zlate kose'').

Stvarao je, dakle, prema stranim utjecajima Petrarke, Bemba, Ovidija i Ariosta, ali i prema domaćim utjecajima, primjerice [[Džore Držić|Džore Držića]].

==== Forma ====
Lucić je pisao na [[južnočakavski dijalekt|južnočakavskom dijalektu]] s primjesama [[štokavsko narječje|štokavštine]]. Pjesme su uglavnom u dvostruko [[rima|rimovanim]] [[dvanaesterac (stih)|dvanaestercima]], primjerice pjesma ''U pohvalu grada Dubrovnika'' (''Dubrovniče, časti | našega jezika / Ka cvateš i cvasti | vazda ćeš dovika''), s iznimnom drugom metrikom, primjerice u pjesmi ''Od kola'' u [[petnaesterac|petnaestercu]] (''Neharnu služim gospoju | zamani danke traću / Za virnu službu jer moju | neće mi dati plaću.'').

Lucićeva pjesnička zbirka ''"Skladanja izvarsnih pisam razlicih"'', izašla posmrtno u [[Mleci]]ma ([[1556.]]), sadržava dvadeset jednu ljubavnu pjesmu, jedan alegoričan sastav, dramu "Robinja", pjesmu "U pohvalu grada Dubrovnika", osam pjesničkih [[poslanica]], dvije nadgrobnice (dva [[epitaf]]a) i prijevod Ovidijeve heroide. U zbirci se ne nalazi 6 [[panegirik|panegiričkih]] [[sonet]]a na [[talijanski jezik|talijanskom jeziku]].

==== Tematika ====
Ovidije je možda najpoznatiji [[rim]]ski pjesnik [[ljubav]]ne poezije i nije slučajno što ga Lucić prevodi jer je i sam pisao ljubavne pjesme. Divio se ljepoti žene, a proslavljena njegova pjesma ''"Jur nijedna na svit vila"'' postala je kultnom umjetninom koju je proslavio [[hrvatski narodni preporod]], poglavito [[Ljudevit Gaj]] i [[Stanko Vraz]].

=== Drama ===
==== Forma ====
Lucićeva [[drama]] [[Robinja]] (osim u ovoj zbirci tiskana još jednom, također u [[Mleci]]ma, [[1638.]]) nije prva hrvatska svjetovna drama, ali zato je donedavno bila prvo takvo poznato djelo. Ispjevana je u tri čina (''skazanja'') u dvostruko [[rima|rimovanim]] [[dvanaesterac (stih)|dvanaestercima]], a posvećena je [[Francisko Paladinić|Francisku Paladiniću]].

==== Tematika ====
To je drama o [[scena|scenskoj]] torturi robinje, njezinu [[himen]]u (''Bar že Turci ti brez zubi svi bihu / Cić toga taržiti sitan kruh ne htihu'') i iskušavanju vjernosti, djelo koje se ističe dugim, [[lirika|lirski]] obojenim monolozima. Glavni su likovi dramskog teksta izmišljeni, ali Lucić ih je oblikovao kao potomke hrvatskih velikaških rodova (Derenčina i Majer-Podmanickih).

==== Utjecaji ====
Scene u Dubrovniku svjedoče, zajedno s poznatom Lucićevom pjesmom ''"U pohvalu grada Dubrovnika"'', o duhovnom i umjetničkom jedinstvu južnohrvatskoga prostora ([[Korčula]], [[Hvar]], [[Dubrovnik]]), kao i sve većem prestižu koji je među hrvatskom onodobnom inteligencijom imala slobodna [[Dubrovačka Republika]].

== Djela ==
Hanibal Lucić je kritički uništio veći dio svoga stvaralaštva, a nevelik mu je opus objavljen tek nakon smrti.<ref name="nsk.hr"/><ref name="db.nsk.hr"/>
* ''Scladanya izvarsnich pisan razlicich poctovanoga gospodina Hanibala Lucia, vlastelina hvarschoga'', Francesco Marcolini, Venecija, 1556.; Zagreb, 1847.
* ''Rubigna gospodina Haniballa Lucia, huarschoga vlastelina'', ad instantia di Ambrosio Mazolleto, Venecija, 1585.; appresso Marco Ginammi, 1638.; Zagreb, 1942. (9 izd. do 2010.)
* ''Pjesme Petra Hektorovića i Hanibala Lucića'', Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1874.
* Hanibal Lucić, ''Skladanje izvarsnih pisan razlicih'', Petar Hektorović, ''Ribanje i ribarsko prigovaranje i Razlike stvari ine'', prir. [[Marin Franičević]], [[Pet stoljeća hrvatske književnosti]], knj. 7, Zagreb, 1968.
* ''Pisni ljuvene / Hanibal Lucić. Poslanice Hanibalu u čast'', Matica hrvatska Hvar - Izdavački centar Rijeka, Hvar - Rijeka, 1997.
* ''Pjesnička djela: (izbor)'', prir.i predg. napisao [[Nikica Kolumbić]], Erasmus naklada, Zagreb, 1997.
* ''Odabrana djela/ Hanibal Lucić, Petar Hektorović'', prir. Lahorka Plejić, Riječ, Vinkovci, 1998.

== Spomen ==
* U njegovu ljetnikovcu u Hvaru smješten je Muzej hvarske baštine, uređena mu je spomen-soba, a u rodnoj kući – danas samostan benediktinka – osnovan je [[1986.]] godine (na temelju ostavštine iz [[1664.]] godine) Muzej Hanibala Lucića.<ref name="hbl"/>
* Brončana su mu poprsja u Hvaru u vrtu ljetnikovca ([[Ivo Kerdić]]) te u katedrali ([[Kuzma Kovačić]]), a gipsano (P. Perić) u franjevačkom samostanu.
* U seriji Znameniti Hrvati, [[2003.]] godine izdana je marka s njegovim likom.<ref name="hbl"/>
* Od [[2001.]] do [[2004.]] godine u Hvaru se održavala međunarodna književna manifestacija ''Sonetni dani Hanibala Lucića'';<ref name="hbl"/> manifestacija nastala na poticaj književnika [[Veljko Barbieri|Veljka Barbierija]].<ref name="nsk.hr"/>

== Literatura ==

* [[Joanna Rapacka]], članak "Lucić, Hanibal", ''Leksikon hrvatskih pisaca'', ur. [[Dunja Fališevac]], [[Krešimir Nemec]], [[Darko Novaković]], Školska knjiga, Zagreb, 2000.
* ''Dani hvarskog kazališta: Hanibal Lucić'', ur. [[Nikola Batušić]] (et al.), Književni krug, Split, 1987.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Wikizvor autor}}

* [https://web.archive.org/web/20140831043520/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/12prosinac/1214%20Lucic.html Hanibal Lucić, životopis]
* [http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=882 Scladanya izvarsnich pisan razlicich]
* [http://www.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=646 Jur nijedna na svijet vila (zvučni zapis)], čita [[Joško Ševo]]
* [http://filologanoga.blogspot.com/2005/03/hanibal-luci-14-travnja-1515-split.html Stari splitski arhiv]
* [http://mhb.mdc.hr/zbirke.aspx?kid=4 Ljetnikovac Hanibala Lucića], Muzej hvarske baštine
* [[Joško Belamarić]], [http://www.matica.hr/vijenac/211/pjesnikovi-ljubavni-jadi-14611/ ''Što znamo o Milici Koriolanovićevoj, muzi Hanibala Lucića? Pjesnikovi ljubavni jadi''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', [http://www.matica.hr/vijenac/211/ br. 211], 4. travnja 2002.
* [https://ia800909.us.archive.org/19/items/skladanjapisana00magoog/skladanjapisana00magoog.pdf Hanibal Lucić: Skladanja, izdanje 1847.]

{{Renesansni književnici}}
{{Hrvatska književnost}}

{{GLAVNIRASPORED:Lucić, Hanibal}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski dramatici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Hvar]]
[[Kategorija:Renesansni književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]

Hanibal Lucić - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica