Hamza Humo - Povijest promjena

WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T04:37:13Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 04:37
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~Književnik~~		{{Infookvir književnik
	\| Ime = Hamza Humo		\| Ime = Hamza Humo
	\| boja = #B0C4DE		\| boja = #B0C4DE

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-06T22:59:25Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 6. ožujak 2022. u 22:59
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hamza Humo'''-->~~{{Književnik		{{Književnik
	\| Ime = Hamza Humo		\| Ime = Hamza Humo
	\| boja = #B0C4DE		\| boja = #B0C4DE

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2022-01-02T05:16:06Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 05:16
Redak 30:		Redak 30:
	Hamza Humo je rođen 1895. godine u [[Mostar]]u. Potječe iz ugledne obitelji iz koje je bio i [[Alhamijado književnost\|alhamijado]] pisac Omer ef. Humo. U rodnom gradu je pohađao [[mekteb]], osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1914. godine, nakon [[Sarajevski atentat\|Sarajevskog atentata]], biva uhićen a zatim interniran u [[Mađarska\|Mađarsku]] (Komarovo), a 1915. je mobiliziran u [[Austrija\|austrijsku]] vojsku. Do kraja rata je služio kao pisar i tumač u bolnici u [[Beč]]u. Nakon rata vraća se u [[Mostar]] i maturira, a potom odlazi na studij povijesti umjetnosti u [[Zagreb]], potom u [[Beč]] i konačno u [[Beograd]].		Hamza Humo je rođen 1895. godine u [[Mostar]]u. Potječe iz ugledne obitelji iz koje je bio i [[Alhamijado književnost\|alhamijado]] pisac Omer ef. Humo. U rodnom gradu je pohađao [[mekteb]], osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1914. godine, nakon [[Sarajevski atentat\|Sarajevskog atentata]], biva uhićen a zatim interniran u [[Mađarska\|Mađarsku]] (Komarovo), a 1915. je mobiliziran u [[Austrija\|austrijsku]] vojsku. Do kraja rata je služio kao pisar i tumač u bolnici u [[Beč]]u. Nakon rata vraća se u [[Mostar]] i maturira, a potom odlazi na studij povijesti umjetnosti u [[Zagreb]], potom u [[Beč]] i konačno u [[Beograd]].

	U Zagrebu se druži s mladim pjesnicima [[Antun Branko Šimić\|Antunom Brankom Šimićem]], Ulderikom Donadinijem i zemljakom [[Niko Milićević\|Nikom Milićevićem]] i sam oduševljen ekspresionističkim pokretom. Godine 1919. javlja se prvim književnim ostvarenjem, zbirkom pjesama ''Nutarnji život''.<ref>{{~~Cite web~~ \|url=http://www.historija.ba/d/305-roden-hamza-humo \|title=Arhivirana kopija \|accessdate=18. 2. 2020 \|archive-date=23. 3. 2019 \|archive-url=https://web.archive.org/web/20190323103944/http://www.historija.ba/d/305-roden-hamza-humo/ \|url-status=dead }}</ref> Pet godina kasnije, Humo objavljuje zbirku ''Grad rima i ritmova'', kojom se odmiče od školski naučene poetike sablasnog ekspresionizma i primiče čulnom misteriju prirodnog opstojanja. U proznim je djelima s naglašenim lirizmom opisao raslojavanje [[Bošnjaci\|bošnjačkog]] svijeta u rodnome [[Hercegovina\|hercegovačkom]] okolišu, utkivajući folklorne i slavensko-bogumilske mitove.<ref>{{~~Cite web~~\|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26677\|title=Humo, Hamza {{!}} Hrvatska enciklopedija\|website=www.enciklopedija.hr\|accessdate=18. 2. 2020}}</ref> Za razliku od [[Safvet-beg Bašagić\|Bašagića]] i [[Osman Đikić\|Đikića]], koji su uglavnom ponavljali formalno-stilske obrasce [[Sevdalinka\|sevdalinke]] i balade u tonovima lirske usmene tradicije, Humo se oslobađa vezanog stiha, a pored očaranosti usmenom tradicijom, zbirkom ''Sa ploča istočnih'' ne odriče se ni vrijednosti koje je gajila poezija [[Bošnjaci\|Bošnjaka]] na orijentalnim jezicima.<ref>{{~~Cite web~~\|url=https://stav.ba/in-memoriam-hamza-humo/\|title=In Memoriam: Hamza Humo\|date=19. 1. 2018\|website=STAV\|language=bs-BA\|accessdate=18. 2. 2020}}</ref>		U Zagrebu se druži s mladim pjesnicima [[Antun Branko Šimić\|Antunom Brankom Šimićem]], Ulderikom Donadinijem i zemljakom [[Niko Milićević\|Nikom Milićevićem]] i sam oduševljen ekspresionističkim pokretom. Godine 1919. javlja se prvim književnim ostvarenjem, zbirkom pjesama ''Nutarnji život''.<ref>{{Citiranje weba \|url=http://www.historija.ba/d/305-roden-hamza-humo \|title=Arhivirana kopija \|accessdate=18. 2. 2020 \|archive-date=23. 3. 2019 \|archive-url=https://web.archive.org/web/20190323103944/http://www.historija.ba/d/305-roden-hamza-humo/ \|url-status=dead }}</ref> Pet godina kasnije, Humo objavljuje zbirku ''Grad rima i ritmova'', kojom se odmiče od školski naučene poetike sablasnog ekspresionizma i primiče čulnom misteriju prirodnog opstojanja. U proznim je djelima s naglašenim lirizmom opisao raslojavanje [[Bošnjaci\|bošnjačkog]] svijeta u rodnome [[Hercegovina\|hercegovačkom]] okolišu, utkivajući folklorne i slavensko-bogumilske mitove.<ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26677\|title=Humo, Hamza {{!}} Hrvatska enciklopedija\|website=www.enciklopedija.hr\|accessdate=18. 2. 2020}}</ref> Za razliku od [[Safvet-beg Bašagić\|Bašagića]] i [[Osman Đikić\|Đikića]], koji su uglavnom ponavljali formalno-stilske obrasce [[Sevdalinka\|sevdalinke]] i balade u tonovima lirske usmene tradicije, Humo se oslobađa vezanog stiha, a pored očaranosti usmenom tradicijom, zbirkom ''Sa ploča istočnih'' ne odriče se ni vrijednosti koje je gajila poezija [[Bošnjaci\|Bošnjaka]] na orijentalnim jezicima.<ref>{{Citiranje weba\|url=https://stav.ba/in-memoriam-hamza-humo/\|title=In Memoriam: Hamza Humo\|date=19. 1. 2018\|website=STAV\|language=bs-BA\|accessdate=18. 2. 2020}}</ref>

	Pisao je pjesme, pjesme u prozi, pripovijetke, romane, dramske tekstove, članke, prikaze i reportaže i objavljivao ih u časopisima i listovima ''Misao'' (Beograd 1920–23, 1925–26, 1931–32), ''Beogradski dnevnik'' (1922), ''Budućnost'' (1922–23), ''Narod'' (1922–25), ''Novosti'' (Beograd 1922–23, 1929), ''Srpski književni glasnik'' (Beograd 1922, 1925, 1927, 1936), ''Književni pregled'' (1923), ''Tribuna'' (Beograd 1923), ''Zabavnik'' (1923–24), ''Gajret'' (1924–30, 1932–35, 1937–38, 1940), ''Ilustrovani list'' (Beograd 1924), ''Prosveta'' (Beograd 1924, 1928, 1932–33, 1939–41), ''Belgrader Zeitung'' (1925), ''Reč'' (Beograd 1925–26), ''Vijenac'' (1925–27), ''Zagreber Tagblatt'' (1925–26), ''Letopis Matice srpske'' (Novi Sad 1926–27), ''Morgenblatt'' (1926–27, 1930–31, 1934), ''Naša domovina'' (Beograd 1926), ''Reč i slika'' (Beograd 1926–27), ''Sloboda'' (1926–27), ''Zora'' (1926), ''Politika'' (Beograd 1927–41), ''Pregled'' (1927–31, 1934–35), ''Sloga'' (1927), ''Večernja pošta'' (1927), ''Književni sever'' (Subotica 1928), ''Trgovinski glasnik'' (Beograd 1928), ''Bosanska pošta'' (1929), ''Glas naroda'' (Beograd 1929), ''Jugoslovenska pošta'' (1929, 1932–34), ''Novo doba'' (1929), ''Život i rad'' (Beograd 1929), ''Riječ'' (1930), ''La Yougoslavie'' (Beograd 1932), ''Nedelja'' (Beograd 1932, 1935), ''Pravda'' (Beograd 1933–34, 1936–37), ''Ideje'' (Beograd 1934), ''Štampa'' (Beograd 1934), ''Vreme'' (Beograd 1934, 1936–37), ''Pomorski Lloyd'' (Beograd 1935), ''Jugoslovenske pariske novine'' (Pariz 1936), ''Bulletin d’Informations économiques'' (Beograd 1937), ''Jugoslavija'' (1937–39), ''Jugoslovenska stručna štampa'' (Beograd 1937), ''Ošišani jež'' (Beograd 1937), ''Donauzeitung'' (Beograd 1941).<ref>{{~~Cite web~~\|url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8172\|title=Hrvatski biografski leksikon\|website=hbl.lzmk.hr\|accessdate=18. 2. 2020}}</ref>		Pisao je pjesme, pjesme u prozi, pripovijetke, romane, dramske tekstove, članke, prikaze i reportaže i objavljivao ih u časopisima i listovima ''Misao'' (Beograd 1920–23, 1925–26, 1931–32), ''Beogradski dnevnik'' (1922), ''Budućnost'' (1922–23), ''Narod'' (1922–25), ''Novosti'' (Beograd 1922–23, 1929), ''Srpski književni glasnik'' (Beograd 1922, 1925, 1927, 1936), ''Književni pregled'' (1923), ''Tribuna'' (Beograd 1923), ''Zabavnik'' (1923–24), ''Gajret'' (1924–30, 1932–35, 1937–38, 1940), ''Ilustrovani list'' (Beograd 1924), ''Prosveta'' (Beograd 1924, 1928, 1932–33, 1939–41), ''Belgrader Zeitung'' (1925), ''Reč'' (Beograd 1925–26), ''Vijenac'' (1925–27), ''Zagreber Tagblatt'' (1925–26), ''Letopis Matice srpske'' (Novi Sad 1926–27), ''Morgenblatt'' (1926–27, 1930–31, 1934), ''Naša domovina'' (Beograd 1926), ''Reč i slika'' (Beograd 1926–27), ''Sloboda'' (1926–27), ''Zora'' (1926), ''Politika'' (Beograd 1927–41), ''Pregled'' (1927–31, 1934–35), ''Sloga'' (1927), ''Večernja pošta'' (1927), ''Književni sever'' (Subotica 1928), ''Trgovinski glasnik'' (Beograd 1928), ''Bosanska pošta'' (1929), ''Glas naroda'' (Beograd 1929), ''Jugoslovenska pošta'' (1929, 1932–34), ''Novo doba'' (1929), ''Život i rad'' (Beograd 1929), ''Riječ'' (1930), ''La Yougoslavie'' (Beograd 1932), ''Nedelja'' (Beograd 1932, 1935), ''Pravda'' (Beograd 1933–34, 1936–37), ''Ideje'' (Beograd 1934), ''Štampa'' (Beograd 1934), ''Vreme'' (Beograd 1934, 1936–37), ''Pomorski Lloyd'' (Beograd 1935), ''Jugoslovenske pariske novine'' (Pariz 1936), ''Bulletin d’Informations économiques'' (Beograd 1937), ''Jugoslavija'' (1937–39), ''Jugoslovenska stručna štampa'' (Beograd 1937), ''Ošišani jež'' (Beograd 1937), ''Donauzeitung'' (Beograd 1941).<ref>{{Citiranje weba\|url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8172\|title=Hrvatski biografski leksikon\|website=hbl.lzmk.hr\|accessdate=18. 2. 2020}}</ref>

	U vremenu između dva svjetska rata, kada piše najplodnije i najintenzivnije, objavio je vise pjesničkih knjiga i svoje najznačajnije djelo, lirski roman ''Grozdanin kikot'' (1927.), koje će doživjeti više izdanja i biti prevedeno na mnoge jezike. Od 1923. godine uređuje list Zabavnik, a od 1923. do 1931. urednik je časopisa [[Gajret (časopis)\|Gajret]], a potom sve do rata novinar je [[Politika\|Politike]]. [[Drugi svjetski rat]] provodi u [[Cim]]u pokraj [[Mostar]]a. Od 1945. godine uređuje bošnjački list [[Novo doba]], potom je urednik [[Radiotelevizija Sarajevo\|Radio Sarajeva]] i ravnatelj Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine. Po motivima romana Adem Čabrić snimljena je televizijska serija pod nazivom Kože.		U vremenu između dva svjetska rata, kada piše najplodnije i najintenzivnije, objavio je vise pjesničkih knjiga i svoje najznačajnije djelo, lirski roman ''Grozdanin kikot'' (1927.), koje će doživjeti više izdanja i biti prevedeno na mnoge jezike. Od 1923. godine uređuje list Zabavnik, a od 1923. do 1931. urednik je časopisa [[Gajret (časopis)\|Gajret]], a potom sve do rata novinar je [[Politika\|Politike]]. [[Drugi svjetski rat]] provodi u [[Cim]]u pokraj [[Mostar]]a. Od 1945. godine uređuje bošnjački list [[Novo doba]], potom je urednik [[Radiotelevizija Sarajevo\|Radio Sarajeva]] i ravnatelj Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine. Po motivima romana Adem Čabrić snimljena je televizijska serija pod nazivom Kože.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-22T00:51:07Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2021. u 00:51
Redak 36:		Redak 36:
	U vremenu između dva svjetska rata, kada piše najplodnije i najintenzivnije, objavio je vise pjesničkih knjiga i svoje najznačajnije djelo, lirski roman ''Grozdanin kikot'' (1927.), koje će doživjeti više izdanja i biti prevedeno na mnoge jezike. Od 1923. godine uređuje list Zabavnik, a od 1923. do 1931. urednik je časopisa [[Gajret (časopis)\|Gajret]], a potom sve do rata novinar je [[Politika\|Politike]]. [[Drugi svjetski rat]] provodi u [[Cim]]u pokraj [[Mostar]]a. Od 1945. godine uređuje bošnjački list [[Novo doba]], potom je urednik [[Radiotelevizija Sarajevo\|Radio Sarajeva]] i ravnatelj Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine. Po motivima romana Adem Čabrić snimljena je televizijska serija pod nazivom Kože.		U vremenu između dva svjetska rata, kada piše najplodnije i najintenzivnije, objavio je vise pjesničkih knjiga i svoje najznačajnije djelo, lirski roman ''Grozdanin kikot'' (1927.), koje će doživjeti više izdanja i biti prevedeno na mnoge jezike. Od 1923. godine uređuje list Zabavnik, a od 1923. do 1931. urednik je časopisa [[Gajret (časopis)\|Gajret]], a potom sve do rata novinar je [[Politika\|Politike]]. [[Drugi svjetski rat]] provodi u [[Cim]]u pokraj [[Mostar]]a. Od 1945. godine uređuje bošnjački list [[Novo doba]], potom je urednik [[Radiotelevizija Sarajevo\|Radio Sarajeva]] i ravnatelj Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine. Po motivima romana Adem Čabrić snimljena je televizijska serija pod nazivom Kože.

	Umro je u [[Sarajevo\|Sarajevu]], 19. siječnja 1970. godine.<ref name="HH">{{~~cite web~~\|url=http://www.camo.ch/hamza_humo.htm\|title=Hamza Humo\|work=.ch\|accessdate=27. 1. 2017\|archive-date=12. 7. 2018\|archive-url=https://web.archive.org/web/20180712213003/http://www.camo.ch/hamza_humo.htm\|url-status=dead}}</ref>		Umro je u [[Sarajevo\|Sarajevu]], 19. siječnja 1970. godine.<ref name="HH">{{Citiranje weba\|url=http://www.camo.ch/hamza_humo.htm\|title=Hamza Humo\|work=.ch\|accessdate=27. 1. 2017\|archive-date=12. 7. 2018\|archive-url=https://web.archive.org/web/20180712213003/http://www.camo.ch/hamza_humo.htm\|url-status=dead}}</ref>

	== Priznanja ==		== Priznanja ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T12:14:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik
| Ime = Hamza Humo
| boja = #B0C4DE
| slika = Hamza Humo.jpg
| veličina = 220px
| opis slike =
| puno ime =
| pseudonim =
| rođenje = [[30. prosinca]] [[1895.]]<br>[[Mostar]]
| smrt = [[19. siječnja]] [[1970.]]<br>[[Sarajevo]]
| zanimanje = [[književnik]]
| nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| period pisanja =
| vrsta =
| teme =
| period = [[modernizam]]
| supruga =
| suprug =
| djeca =
| djela = ''Grozdanin kikot''
| nagrade =
| potpis =
| web =
|fusnote =
}}

'''Hamza Humo''' ([[Mostar]], [[30. prosinca]] [[1895.]] – [[Sarajevo]], [[19. siječnja]] [[1970.]]), bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[književnik]]. Stric je političara [[Avdo Humo|Avde Hume]].

== Životopis ==
Hamza Humo je rođen 1895. godine u [[Mostar]]u. Potječe iz ugledne obitelji iz koje je bio i [[Alhamijado književnost|alhamijado]] pisac Omer ef. Humo. U rodnom gradu je pohađao [[mekteb]], osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1914. godine, nakon [[Sarajevski atentat|Sarajevskog atentata]], biva uhićen a zatim interniran u [[Mađarska|Mađarsku]] (Komarovo), a 1915. je mobiliziran u [[Austrija|austrijsku]] vojsku. Do kraja rata je služio kao pisar i tumač u bolnici u [[Beč]]u. Nakon rata vraća se u [[Mostar]] i maturira, a potom odlazi na studij povijesti umjetnosti u [[Zagreb]], potom u [[Beč]] i konačno u [[Beograd]].

U Zagrebu se druži s mladim pjesnicima [[Antun Branko Šimić|Antunom Brankom Šimićem]], Ulderikom Donadinijem i zemljakom [[Niko Milićević|Nikom Milićevićem]] i sam oduševljen ekspresionističkim pokretom. Godine 1919. javlja se prvim književnim ostvarenjem, zbirkom pjesama ''Nutarnji život''.<ref>{{Cite web |url=http://www.historija.ba/d/305-roden-hamza-humo |title=Arhivirana kopija |accessdate=18. 2. 2020 |archive-date=23. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190323103944/http://www.historija.ba/d/305-roden-hamza-humo/ |url-status=dead }}</ref> Pet godina kasnije, Humo objavljuje zbirku ''Grad rima i ritmova'', kojom se odmiče od školski naučene poetike sablasnog ekspresionizma i primiče čulnom misteriju prirodnog opstojanja. U proznim je djelima s naglašenim lirizmom opisao raslojavanje [[Bošnjaci|bošnjačkog]] svijeta u rodnome [[Hercegovina|hercegovačkom]] okolišu, utkivajući folklorne i slavensko-bogumilske mitove.<ref>{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26677|title=Humo, Hamza {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|accessdate=18. 2. 2020}}</ref> Za razliku od [[Safvet-beg Bašagić|Bašagića]] i [[Osman Đikić|Đikića]], koji su uglavnom ponavljali formalno-stilske obrasce [[Sevdalinka|sevdalinke]] i balade u tonovima lirske usmene tradicije, Humo se oslobađa vezanog stiha, a pored očaranosti usmenom tradicijom, zbirkom ''Sa ploča istočnih'' ne odriče se ni vrijednosti koje je gajila poezija [[Bošnjaci|Bošnjaka]] na orijentalnim jezicima.<ref>{{Cite web|url=https://stav.ba/in-memoriam-hamza-humo/|title=In Memoriam: Hamza Humo|date=19. 1. 2018|website=STAV|language=bs-BA|accessdate=18. 2. 2020}}</ref>

Pisao je pjesme, pjesme u prozi, pripovijetke, romane, dramske tekstove, članke, prikaze i reportaže i objavljivao ih u časopisima i listovima ''Misao'' (Beograd 1920–23, 1925–26, 1931–32), ''Beogradski dnevnik'' (1922), ''Budućnost'' (1922–23), ''Narod'' (1922–25), ''Novosti'' (Beograd 1922–23, 1929), ''Srpski književni glasnik'' (Beograd 1922, 1925, 1927, 1936), ''Književni pregled'' (1923), ''Tribuna'' (Beograd 1923), ''Zabavnik'' (1923–24), ''Gajret'' (1924–30, 1932–35, 1937–38, 1940), ''Ilustrovani list'' (Beograd 1924), ''Prosveta'' (Beograd 1924, 1928, 1932–33, 1939–41), ''Belgrader Zeitung'' (1925), ''Reč'' (Beograd 1925–26), ''Vijenac'' (1925–27), ''Zagreber Tagblatt'' (1925–26), ''Letopis Matice srpske'' (Novi Sad 1926–27), ''Morgenblatt'' (1926–27, 1930–31, 1934), ''Naša domovina'' (Beograd 1926), ''Reč i slika'' (Beograd 1926–27), ''Sloboda'' (1926–27), ''Zora'' (1926), ''Politika'' (Beograd 1927–41), ''Pregled'' (1927–31, 1934–35), ''Sloga'' (1927), ''Večernja pošta'' (1927), ''Književni sever'' (Subotica 1928), ''Trgovinski glasnik'' (Beograd 1928), ''Bosanska pošta'' (1929), ''Glas naroda'' (Beograd 1929), ''Jugoslovenska pošta'' (1929, 1932–34), ''Novo doba'' (1929), ''Život i rad'' (Beograd 1929), ''Riječ'' (1930), ''La Yougoslavie'' (Beograd 1932), ''Nedelja'' (Beograd 1932, 1935), ''Pravda'' (Beograd 1933–34, 1936–37), ''Ideje'' (Beograd 1934), ''Štampa'' (Beograd 1934), ''Vreme'' (Beograd 1934, 1936–37), ''Pomorski Lloyd'' (Beograd 1935), ''Jugoslovenske pariske novine'' (Pariz 1936), ''Bulletin d’Informations économiques'' (Beograd 1937), ''Jugoslavija'' (1937–39), ''Jugoslovenska stručna štampa'' (Beograd 1937), ''Ošišani jež'' (Beograd 1937), ''Donauzeitung'' (Beograd 1941).<ref>{{Cite web|url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8172|title=Hrvatski biografski leksikon|website=hbl.lzmk.hr|accessdate=18. 2. 2020}}</ref>

U vremenu između dva svjetska rata, kada piše najplodnije i najintenzivnije, objavio je vise pjesničkih knjiga i svoje najznačajnije djelo, lirski roman ''Grozdanin kikot'' (1927.), koje će doživjeti više izdanja i biti prevedeno na mnoge jezike. Od 1923. godine uređuje list Zabavnik, a od 1923. do 1931. urednik je časopisa [[Gajret (časopis)|Gajret]], a potom sve do rata novinar je [[Politika|Politike]]. [[Drugi svjetski rat]] provodi u [[Cim]]u pokraj [[Mostar]]a. Od 1945. godine uređuje bošnjački list [[Novo doba]], potom je urednik [[Radiotelevizija Sarajevo|Radio Sarajeva]] i ravnatelj Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine. Po motivima romana Adem Čabrić snimljena je televizijska serija pod nazivom Kože.

Umro je u [[Sarajevo|Sarajevu]], 19. siječnja 1970. godine.<ref name="HH">{{cite web|url=http://www.camo.ch/hamza_humo.htm|title=Hamza Humo|work=.ch|accessdate=27. 1. 2017|archive-date=12. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180712213003/http://www.camo.ch/hamza_humo.htm|url-status=dead}}</ref>

== Priznanja ==
* ''Nagrada [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti|Srpske akademije znanosti]] u Beogradu''
* ''Dvadesetsedmojulska nagrada [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] za životno djelo''

== Djela ==
{{Refbegin|2}}
*''Nutarnji život'' (1919)
*''Strasti'' (1923)
*''Grad rima i ritmova'' (1924)
*''Sa ploča istočnih'' (1925)
*''Grozdanin kikot'' (1927)
*''Pod žrvnjem vremena'' (1928)
*''Od prelaza na Islam do novih vidika'' (1928)
*''Slučaj Raba slikara'' (1930)
*''Pripovijetke'' (1932)
*''Ljubav na periferiji'' (1936)
*''Zgrada na ruševinama'' (193)
*''Za Tita'' (1946)
*''Pjesme'' (1946)
*''Hasan opancar'' (1947)
*''Adem Čabrić'' (1947)
*''Poema o Mostaru'' (1949)
*''Tri svijeta'' (1951)
*''Perišićeva ljubav'' (1952)
*''Izabrane pjesme'' (1954)
*''Hadžijin mač'' (1955)
*''Sabrana djela'' (1976)
*''Jablan do neba'' (1980)
*''Izbor iz djela'' (1982)
{{Refend}}

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vanjske povezice ==
[https://www.historija.ba/d/305-roden-hamza-humo/ Hamza Humo]

{{GLAVNIRASPORED:Humo, Hamza}}
[[Kategorija:Bošnjački književnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Mostar]]