WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T04:35:43Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 04:35
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~Književnik~~		{{Infookvir književnik
	\| Ime = Hamdija Kreševljaković		\| Ime = Hamdija Kreševljaković
	\| boja = #B0C4DE		\| boja = #B0C4DE

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-06T22:47:04Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 6. ožujak 2022. u 22:47
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hamdija Kreševljaković'''-->~~{{Književnik		{{Književnik
	\| Ime = Hamdija Kreševljaković		\| Ime = Hamdija Kreševljaković
	\| boja = #B0C4DE		\| boja = #B0C4DE

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-07T11:10:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik
| Ime = Hamdija Kreševljaković
| boja = #B0C4DE
| slika = Hamdija Kresevljakovic.jpg
| veličina = 220px
| opis slike =
| puno ime =
| pseudonim =
| rođenje = [[18. rujna]] [[1888.]] <br /> [[Sarajevo]]
| smrt = [[9. srpnja]] [[1959.]] <br /> [[Sarajevo]]<ref>[http://domovina.110mb.com/zivotopisi/kresevljakovic-hamdija.htm Životopis]</ref>
| zanimanje =
| nacionalnost =
| period pisanja =
| vrsta = povijesna proza
| teme =
| period =
| supruga =
| suprug =
| djeca =
| djela = ''Kratak pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni od najstarijih vremena do danas''
| nagrade =
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}

'''Hamdija Kreševljaković''' ([[Sarajevo]], [[18. rujna]] [[1888.]] – [[Sarajevo]], [[9. srpnja]] [[1959.]]), bosanskohercegovački je [[povjesničar]].

== Životopis ==
[[Datoteka:Kreševljaković Sarajevo.jpg|mini|lijevo|Ulica Hamdije Kreševljakovića u [[Sarajevo|Sarajevu]]]]
Hamdija Kreševljaković rođen je u Sarajevu 1888. godine. U rodnom gradu završio je pučku, trgovačku i učiteljsku školu. Još kao đak javlja se u hrvatskim listovima, zauzimajući se za hrvatsku kulturnu prošlost.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]]'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 208.</ref> Nakon završene škole od 1912.<ref name="Seid">[http://www.historiografija.hr/hz/1960/HZ_13_30_TRALJIC.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305012701/http://www.historiografija.hr/hz/1960/HZ_13_30_TRALJIC.pdf|date=5. 3. 2016 }}In memoriam Seida Traljića </ref> bio je učitelj u osnovnim školama, radio je, potom, kao nastavnik u trgovačkoj školi. Nakon završenog državnog ispita, i kao profesor u Učiteljskoj školi. Od početka 1918. do 1919. godine, radio je kao učitelj u [[Vinkovci]]ma. U školama predaje povijest, zemljopis i pedagogiju.<ref name="Seid" /> Suradnik [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]], ravnatelj i osnivač Instituta za istraživanje Balkana Karlo Patsch, potaknuo ga je na sakupljanje knjiga i djela bosanskih pisaca, koje objavljuje u znanstvenim časopisima, a kasnije i svoje samostalne znanstvene radove. Kreševljaković je trebao napisati knjigu ''Bosanskohercegovački pisci'', ali zbog rada u školi, napušta rad na institutu.<ref name="Seid" />

Godine 1912. godine objavio je zapaženo djelo ''Kratki pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni''. Sakupljao je sudske isprave iz osmanskog vremena, [[defter]]e i [[ferman]]e, te je u razgovorima sa suvremenicima tog vremana sakupljao informacije, koje je objavljivao u stručnim radovima. U istraživačkom radu putovao je Bosnom, ali i Austrougarskom, Njemačkom, Poljskom, Grčkom, Italijom, Francuskom, Nizozemskom, Danskom, Švedskom i Islandom. Monografijom ''Štamparije u Bosni za turskog vremena'' i prilogom ''Hasanaga Beširević-Pećki'', objavljenih 1920. godine Kreševljaković prelazi iz književne povijesti na povijesne teme.<ref name="Seid" />

Od 1916. godine radio je u muslimanskim prosvjetnim ustanovama, u "Darul- mualliminu", Okružnoj [[medresa|medresi]], a profesor [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begove medrese]] bio je od 1926. do 1945. godine, i neprocjenjivo mnogo doprinio stabiliziranju ove škole i njenom organiziranju u Kraljevini Jugoslaviji. U Gazi Husrev-begovoj medresi predavao je zemljopis, povijest, filozofsku propedeutiku, pedagogiju i njemački jezik. Predavao je još i u Prvoj gimnaziji, zatim u Srednjoj ekonomskoj školi. Odlazi u preranu mirovinu 1932. godine, tri godine nakon sukoba s ondašnjim vlastima, odnosno nakon javnog kritiziranja službene politike u to vrijeme i zbog prohrvatskih stavova. Za vrijeme [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] surađivao je u ''Novom Beharu'' (1944.), ''Narodnoj uzdanici, kalendaru'' (1942.-1945.), ''El Hidaji'' i dr.<ref name="tko je tko" /> Bio je dopisni član [[JAZU]] a od 7. siječnja 1942. godine član [[HAZU]].<ref name="tko je tko" /> Nakon sloma NDH radio je kao nastavnik na II. muškoj gimnaziji i Trgovačkoj akademiji u Sarajevu. Iza sebe ostavio je brojne znanstvene uradke, nezaobilazne kad je riječ o proučavanju prošlosti Bosne i Hercegovine i Sarajeva. Bio je suradnikom u [[leksikon]]u [[Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925]] tiskanom 1925. godine prigodom proslave 1000-godišnjice [[Hrvatsko Kraljevstvo|hrvatskoga kraljevstva]] i napisao je 8 životopisa.

Zapažen je i njegov angažman u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine gdje je radio kao znanstveni suradnik sve do svoje smrti. Kreševljaković je godinama bio radni član društva "[[Narodna uzdanica]]", u kojem je zadugo bio biran u glavni odbor. Objavio je preko 350 radova iz oblasti povijesti, kulture, civilizacije, baštine Bosne i Hercegovne (naručito iz osmanskog doba). Jedan je od utemeljitelja suvremenog pristupa u proučavanju povijesti Bosne i Hercegovine. Radovi iz te oblasti preporučili su ga za najvisa znanstvena zvanja.

Kreševljakovićevo cjelokupno djelo, budući usredsređeno na povijest Bosne i Hercegovine i njenu kulturu, civilizaciju, upravu, zanate, danas se zasigurno smatra najrelevantnijim povijesnim štivom o Bosni i Hercegovini. Kreševljakovićev stil je osoben i primjetan, sa mnogo literarnih odlika u slikanju prošlih vremena. Hamdija Kreševljaković je izabran za dopisnog člana [[JAZU|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] u [[Zagreb]]u 1938., a za redovnog člana [[ANU BiH|Naučnog društva BiH]] 1952. godine. Bio je prvi potpredsjednik Naučnog društva Bosne i Hercegovine.

Umro je u Sarajevu 1959. godine. Ime Hamdije Kreševljakovića nose osnovne škole u Sarajevu, Kaknju i Gradačcu.<ref>Sarajevo [http://www.oshk.edu.ba/], Kakanj, [https://sites.google.com/site/oshkresevljakovickakanj/] Gradačac, [http://monkstk.ba/index.php/gradacac-2/145-os-hamdija-kresevljakovic-gradacac]</ref>

== Priznanja ==
* [[Datoteka:Order of Labour with the red flag RIB.gif|50px]] [[Orden rada]]

== Djela ==
{{Refbegin|2}}
Nepotpun popis:
* ''Kratak pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni od najstarijih vremena do danas'', Sarajevo, 1912.
* ''Zemljopis trgovine i prometa za trgovačke škole'', Sarajevo, 1924. (2. izd. 1927.)<ref>[[Seid Mustafa Traljić|Seid M. Traljić]], [http://www.historiografija.hr/hz/1960/HZ_13_30_TRALJIC.pdf Hamdija Kreševljaković (18. IX. 1888.-9. VIII. 1959.)], ''[[Historijski zbornik]]'', godina XIII, 1960., str. 339., pristupljeno 31. ožujka 2017.</ref>
* ''Sarajevska čaršija, njeni esnafi i obrti za osmanlijske uprave'', Zagreb, 1927.
* ''Banje u Bosni i Hercegovini (1462-1916)'', Sarajevo, 1937., (2. pop. i proš. izd. 1952.)
* ''Hamami (javna kupatila) u Bosni i Hercegovini 1462.-1916.'', 23. sv. biblioteke Centralnog higijenskog zavoda u Beogradu, Beograd, 1937.
* ''Sarajevo u doba okupacije Bosne: 1878.'', Sarajevo, 1937.
* ''Vodovodi i gradnje na vodi u starom Sarajevu'', Sarajevo, 1939.
* ''Turalibegov vakuf u Tuzli: prilog povijesti XVI stoljeća'', Sarajevo, 1941.
* ''Vareš kao glavno središte Gvozdenog obrta u Bosni i Hercegovini do 1891. godine'', Zagreb, 1943.
* ''Stari bosanski gradovi'', Sarajevo, 1953.
* ''Stari hercegovački gradovi'', Sarajevo, 1954. (zajedno s Hamdijom Kapidžićem)
* ''Kapetanije u Bosni i Hercegovini'', Sarajevo, 1954., (2. izd. 1980.)
* ''Hanovi i Karavansaraji u Bosni i Hercegovini'', Sarajevo, 1957.
* ''Esnafi i obrti u starom Sarajevu'', Sarajevo, 1958.

=== Posmrtno ===
* ''Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini'', Sarajevo, 1961.
* ''Travnik u prošlosti 1464-1878'', Travnik, 1961. (suautor D. M. Korkut)<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11053 Kreševljaković, Hamdija], nap. Edin Radušić (2013.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 31. ožujka 2017.</ref>
* ''Sarajevo za vrijeme austrougarske uprave: (1878-1918)'', Sarajevo, 1969.
* ''Izabrana djela'', 1-4, prir. Avdo Sućeska i Enes Pelidija, Sarajevo, 1991.
{{Refend}}

== Izvori ==
{{izvori|2}}

{{GLAVNIRASPORED:Kreševljaković, Hamdija}}
[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački povjesničari]]

Hamdija Kreševljaković - Povijest promjena

WikiSysop: infookvir književnik

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica