Hamburg - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{de}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T22:54:45Z

Zamjena teksta - '{{de}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 22:54
Redak 55:		Redak 55:
	[[Datoteka:Map_hamburg_1800.png\|mini\|250px\|<center>Hamburg oko 1800.]]		[[Datoteka:Map_hamburg_1800.png\|mini\|250px\|<center>Hamburg oko 1800.]]
	Na području današnjeg povijesnog središta Hamburga (''Altstadt'') u [[brončano doba\|brončanom dobu]] bilo je manje naselje iz 9. ili 8. stoljeća prije Krista. [[Ingevoni\|Ingevonsko]] naselje na tom mjestu bio je poznat pod nazivom '''Treva''' - strateški trgovački čvor na [[Put jantara\|jantarskom putu]] tijekom [[željezno doba\|željeznog doba]] i kasne [[antika\|antike]].		Na području današnjeg povijesnog središta Hamburga (''Altstadt'') u [[brončano doba\|brončanom dobu]] bilo je manje naselje iz 9. ili 8. stoljeća prije Krista. [[Ingevoni\|Ingevonsko]] naselje na tom mjestu bio je poznat pod nazivom '''Treva''' - strateški trgovački čvor na [[Put jantara\|jantarskom putu]] tijekom [[željezno doba\|željeznog doba]] i kasne [[antika\|antike]].
	U 8. stoljeću su [[Sasi\|Saski]] trgovci uspostavili ono što je postalo jezgra Hamburga -'''Hammaburg''', tada tek utočišna [[utvrda]] na današnjem ''Domplatz''u, na mjestu nekadašnje katedrale<ref>[http://www.hamburg-guide.de/indexL1.jsp?did=47104 Hammaburg - legenda] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20150402104058/http://www.hamburg-guide.de/indexL1.jsp?did=47104 \|date=2. travnja 2015. }}, Archäologisches Museum Hamburg, hamburg-guide.de {{de}} Preuzeto 11. srpnja 2015.</ref>. Pod [[Franačka\|franačkom]] vlašću, [[krstionica]] je izgrađena 804. i Hammaburg je ojačan za vladavine [[Karlo Veliki\|Karla Velikog]] 811. god. Ubrzo, mjesto je porastalo veliko trgovište s [[biskupija\|biskupijom]] od 831., koja je uzvišena na [[nadbiskupija\|nadbiskupiju]] već godinu dana kasnije.		U 8. stoljeću su [[Sasi\|Saski]] trgovci uspostavili ono što je postalo jezgra Hamburga -'''Hammaburg''', tada tek utočišna [[utvrda]] na današnjem ''Domplatz''u, na mjestu nekadašnje katedrale<ref>[http://www.hamburg-guide.de/indexL1.jsp?did=47104 Hammaburg - legenda] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20150402104058/http://www.hamburg-guide.de/indexL1.jsp?did=47104 \|date=2. travnja 2015. }}, Archäologisches Museum Hamburg, hamburg-guide.de {{nje oznaka}} Preuzeto 11. srpnja 2015.</ref>. Pod [[Franačka\|franačkom]] vlašću, [[krstionica]] je izgrađena 804. i Hammaburg je ojačan za vladavine [[Karlo Veliki\|Karla Velikog]] 811. god. Ubrzo, mjesto je porastalo veliko trgovište s [[biskupija\|biskupijom]] od 831., koja je uzvišena na [[nadbiskupija\|nadbiskupiju]] već godinu dana kasnije.

	Do kraja 15. stoljeća [[hanza\|hanzeatski]] grad-republika i kasnije „[[Sveto Rimsko Carstvo\|slobodni carski grad]]” Hamburg je prikupio brojne teritorijalne posjede u zaleđu. Na kraju, Hamburg je zidine iz 13. stoljeća proširio s nekoliko nastavaka: prvi u 1530.ima, a onda opet 1620-ih je uključio sve susjedne četvrti (''Neustadt'').		Do kraja 15. stoljeća [[hanza\|hanzeatski]] grad-republika i kasnije „[[Sveto Rimsko Carstvo\|slobodni carski grad]]” Hamburg je prikupio brojne teritorijalne posjede u zaleđu. Na kraju, Hamburg je zidine iz 13. stoljeća proširio s nekoliko nastavaka: prvi u 1530.ima, a onda opet 1620-ih je uključio sve susjedne četvrti (''Neustadt'').
Redak 113:		Redak 113:
	God. 2015. [[UNESCO]] je na svoj [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] upisao i povijesne četvrti Hamburga. Naime, [[Speicherstadt i Kontorhaus]] su dva gusto izgrađena urbana područja u centru grada. ''Speicherstadt'' (njem. za „Grad skladišta”), izvorno razvijen na skupini uskih otoka na rijeci Elbi između 1885. do 1927. godine (djelomično obnovljena od 1949. do 1967.), je jedan od najvećih koherentnih povijesnih ansambala lučkih skladišta na svijetu (300.000 m²). On uključuje 15 vrlo velikih skladišnih blokova, kao i šest pomoćnih objekata i mrežu kratkih kanala koji ih povezuju. Uz modernističku uredsku zgradu ''[[Chilehaus]]'' nalazi se četvrt ''Kontorhaus'', područje od preko pet hektara sa šest velikih uredskih kompleksa povezanih sa zgradama lučkih poduzeća, izgrađena od 1920. do 1940-ih. Kompleks je primjer učinaka naglog rasta međunarodne trgovine u kasnom 19. i početkom 20. stoljeća<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1467 Speicherstadt and Kontorhaus District with Chilehaus] {{eng oznaka}} Pristupljeno 11. srpnja 2015.</ref>.		God. 2015. [[UNESCO]] je na svoj [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] upisao i povijesne četvrti Hamburga. Naime, [[Speicherstadt i Kontorhaus]] su dva gusto izgrađena urbana područja u centru grada. ''Speicherstadt'' (njem. za „Grad skladišta”), izvorno razvijen na skupini uskih otoka na rijeci Elbi između 1885. do 1927. godine (djelomično obnovljena od 1949. do 1967.), je jedan od najvećih koherentnih povijesnih ansambala lučkih skladišta na svijetu (300.000 m²). On uključuje 15 vrlo velikih skladišnih blokova, kao i šest pomoćnih objekata i mrežu kratkih kanala koji ih povezuju. Uz modernističku uredsku zgradu ''[[Chilehaus]]'' nalazi se četvrt ''Kontorhaus'', područje od preko pet hektara sa šest velikih uredskih kompleksa povezanih sa zgradama lučkih poduzeća, izgrađena od 1920. do 1940-ih. Kompleks je primjer učinaka naglog rasta međunarodne trgovine u kasnom 19. i početkom 20. stoljeća<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1467 Speicherstadt and Kontorhaus District with Chilehaus] {{eng oznaka}} Pristupljeno 11. srpnja 2015.</ref>.

	Hamburg je grad sa najviše [[most]]ova u svijetu, njih 2400, više nego [[London]], [[Amsterdam]] i [[Venecija]] zajedno, te grad sa najviše [[kanal]]a na svijetu; također više nego London, Venecija i Amsterdam zajedno<ref>[http://www.hamburg.de/umwelt/wasser/150782/stadt-am-wasser.html Hamburg – Grüne Metropole am Wasser], Hamburg: Behörde für Stadtentwicklung und Umwelt {{de}} Pristupljeno 11. srpnja 2015.</ref>.		Hamburg je grad sa najviše [[most]]ova u svijetu, njih 2400, više nego [[London]], [[Amsterdam]] i [[Venecija]] zajedno, te grad sa najviše [[kanal]]a na svijetu; također više nego London, Venecija i Amsterdam zajedno<ref>[http://www.hamburg.de/umwelt/wasser/150782/stadt-am-wasser.html Hamburg – Grüne Metropole am Wasser], Hamburg: Behörde für Stadtentwicklung und Umwelt {{nje oznaka}} Pristupljeno 11. srpnja 2015.</ref>.

	Europski najveći „grad u gradu” nalazi se u Hamburgu, ''HafenCity'' koji ima preko 10.000 stanovnika i 15.000 zaposlenika.		Europski najveći „grad u gradu” nalazi se u Hamburgu, ''HafenCity'' koji ima preko 10.000 stanovnika i 15.000 zaposlenika.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Njemački grad' u '{{Infookvir njemački grad'

2025-04-26T01:15:43Z

Zamjena teksta - '{{Njemački grad' u '{{Infookvir njemački grad'

←Starija inačica		Inačica od 26. travanj 2025. u 01:15
Redak 1:		Redak 1:
	{{Uklopi s razgovora}}		{{Uklopi s razgovora}}
	{{~~Njemački~~ grad		{{Infookvir njemački grad
	\|ime= ''Slobodni i [[Hanza\|hanzeatski]] grad Hamburg''		\|ime= ''Slobodni i [[Hanza\|hanzeatski]] grad Hamburg''
	\|izvorno ime= ''Freie und Hansestadt Hamburg''		\|izvorno ime= ''Freie und Hansestadt Hamburg''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:25:25Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:25
Redak 97:		Redak 97:
	== Arhitektura ==		== Arhitektura ==
	[[Datoteka:Phb_dt_8257_Sprinkenhof.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Četvrt Kontorhaus iz zraka.]]		[[Datoteka:Phb_dt_8257_Sprinkenhof.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Četvrt Kontorhaus iz zraka.]]
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = [[Speicherstadt i Kontorhaus]] s [[Chilehaus]]om		\|ime mjesta = [[Speicherstadt i Kontorhaus]] s [[Chilehaus]]om
	\|slika = Speicherstadt_abends.jpg		\|slika = Speicherstadt_abends.jpg

Suradnik10: Zamjena teksta - 'http://hr.wikipedia.org/w/' u 'https://enciklopedija.cc/w/'

2025-04-12T15:02:40Z

Zamjena teksta - 'http://hr.wikipedia.org/w/' u 'https://enciklopedija.cc/w/'

←Starija inačica		Inačica od 12. travanj 2025. u 15:02
Redak 46:		Redak 46:
	*Elbe, Unterelbe (Norder-, Süderelbe, Köhlbrand, Reiherstieg, Rethe), Dove Elbe, Gose Elbe		*Elbe, Unterelbe (Norder-, Süderelbe, Köhlbrand, Reiherstieg, Rethe), Dove Elbe, Gose Elbe
	**pritoci Elbe: Bille, Este, Flottbek, Seeve, Burbek		**pritoci Elbe: Bille, Este, Flottbek, Seeve, Burbek
	*Alster (jezero) sa pritocima: Eilbek (Wandse), Osterbek, Goldbek, Isebek, Tarpenbek, Saselbek, Rodenbek, Bredenbek, Ammersbek<ref>[~~http~~://hr.~~wikipedia.org~~/w/index.php?title=Hamburg&action=submit]</ref>		*Alster (jezero) sa pritocima: Eilbek (Wandse), Osterbek, Goldbek, Isebek, Tarpenbek, Saselbek, Rodenbek, Bredenbek, Ammersbek<ref>[https://enciklopedija.cc/w/index.php?title=Hamburg&action=submit]</ref>

	Najviša uzvisina Pokrajine Hamburg je 116,1 m visok bezimeni vrh u [[Hamburška brda\|Hamburškim brdima]].		Najviša uzvisina Pokrajine Hamburg je 116,1 m visok bezimeni vrh u [[Hamburška brda\|Hamburškim brdima]].

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-06T22:44:34Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 6. ožujak 2022. u 22:44
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hamburg'''-->~~{{Uklopi s razgovora}}		{{Uklopi s razgovora}}
	{{Njemački grad		{{Njemački grad
	\|ime= ''Slobodni i [[Hanza\|hanzeatski]] grad Hamburg''		\|ime= ''Slobodni i [[Hanza\|hanzeatski]] grad Hamburg''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-19T00:59:55Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 19. studeni 2021. u 00:59
Redak 152:		Redak 152:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{Commonscat\|Hamburg}}~~
	*[http://www.hamburg.de/ Službena stranica]		*[http://www.hamburg.de/ Službena stranica]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T12:18:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Uklopi s razgovora}}
{{Njemački grad
|ime= ''Slobodni i [[Hanza|hanzeatski]] grad Hamburg''
|izvorno ime= ''Freie und Hansestadt Hamburg''
|slika=Binnenalster am Abend.jpg
|slika grba= DEU Hamburg COA.svg
|slika karte=
|geslo=''Libertatem quam peperere maiores digne studeat servare posteritas''
|pokrajina=[[Datoteka:Flag of Hamburg.svg|20px|Zastava Hamburga]] Hamburg
|upravno područje=
|okrug=
|stanovništvo=1.773.218
|godina popisa=[[29. veljače]] [[2008.]]
|izvor popisa=
|gustoća stanovništva=2348
|površina=755,26
|visina=3
|širina-stupnjevi=53
|širina-minute=33
|širina-oznaka=N
|dužina-stupnjevi=9
|dužina-minute=59
|dužina-oznaka=E
|poštanski broj=20001–21149, 22001–22769, 27499
|pozivni broj=040, 04721
|registarska oznaka=<tt>HH</tt>
|gradonačelnik=Peter Tschentscher ([[SPD]])
|stranica=[http://www.hamburg.de/ hamburg.de]
}}

'''Hamburg''', službeno '''Slobodni i hanzeatski grad Hamburg''' ([[njemački]]: ''Freie und Hansestadt Hamburg'') je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16 [[Njemačke savezne pokrajine|pokrajina u Njemačkoj]] i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad. Osim toga, on je i deveti po veličini grad u [[Europska unija|Europskoj uniji]]<ref>[Europe's largest cities], City Mayors Statistics {{eng oznaka}} Posjećeno 11. srpnja 2015.</ref>, ali i druga po veličini [[luka]] u Europi (iza [[Rotterdam]]a).

Grad je također i središte [[Europska metropolitanska regija|metropolitanske regije]] Hamburg, jedne od ukupno jedanaest takvih regija u Njemačkoj. U metropoli Hamburg i njegovu okruženju živi 3,5 milijuna ljudi, kojima je Hamburg glavno trgovačko i kulturno središte. U Hamburgu je sjedište više od 90 konzulata, što Hamburg postavlja na drugo mjesto u svijetu, odmah poslije [[New York]]a.
[[Datoteka:Hamburg montage.jpg|mini|lijevo|<center>Prvi red: pogled na Binnenalster; Drugi red: Große Freiheit, Speicherstadt, Rijeka [[Laba]]; Treći red: Alsterfleet; Četvrti red: Hamburška luka, Upravna zgrada pristaništa]]
[[Datoteka:HamburgFromTheISS.jpg|mini|lijevo|<center>Hamburga iz svemira ([[Međunarodna svemirska postaja]])]]

==Zemljopis==

Hamburg je u [[Sjeverna Njemačka|sjevernoj Njemačkoj]] na utoku [[Alster]]a i [[Bille]] u [[Laba|Elbu]], koja zatim, nakon 110 [[km]] toka prema sjeverozapadu utječe u [[Sjeverno more]]. Elba je u Hamburgu vrlo pogodna prirodna luka s direktnim pristupom od mora, a najpogodnija je njena južna obala, nasuprot gradskih četvrti [[St. Pauli]] i [[Altona]]. Obale su povezane mostovima, kao i starim- i novim tunelom ispod Elbe. Zemlja sjeverno i južno od Elbe je povišena nanosima šljunka i pijeska od [[glaciologija|ledenjaka]] za vrijeme [[ledeno doba|ledenog doba]], to su neplodne [[vriština|vrištine]]. Obje strane Elbe su stoljećima plavljene u vrijeme visokih voda Sjevernog mora, koje su tu odlagale [[pijesak]] i [[mulj]]. U međuvremenu su s obje strane Elbe podignuti [[nasip]]i. Sari nasipi još podsjećaju na vremena kada su za vrijeme visokih voda cijele gradske četvrti bile poplavljene.

U gradu je na Alsteru napravljena [[ustava]] pa je u samom centru nastala neka vrsta jezera. "Jezero" je podijeljeno na dva dijela, koja su međusobno spojena [[Unutrašnji Alster|unutrašnjim-]] i [[Vanjski Alster|vanjskim Alsterom]]. Pune ih brojni kanali oivičeni velikim parkiralištima. Nebrojeni [[plovni kanal]]i, rječice i kanali premošteni su s više od 2500 mostova. Time je Hamburg grad s najviše mostova u Europi i ima ih više nego [[Venecija]] (400), [[Amsterdam]] (1200) i [[London]] zajedno.

[[Sjever]]no od [[Laba|Elbe]] Hamburg graniči sa [[Schleswig-Holstein]]om, a [[jug|južno]] od nje sa [[Donja Saska|Donjom Saskom]]. I tri [[otok]]a na ušću Elbe, [[Neuwerk]], [[Scharhörn]] i [[Nigehörn]] kao i [[Nacionalni park hamburški prud]] spadaju u područje grada Hamburga. Hamburgu pripada i najveći njemački otok na otvorenom moru [[Helgoland]].

'''Rijeke i jezera:'''
*Elbe, Unterelbe (Norder-, Süderelbe, Köhlbrand, Reiherstieg, Rethe), Dove Elbe, Gose Elbe
**pritoci Elbe: Bille, Este, Flottbek, Seeve, Burbek
*Alster (jezero) sa pritocima: Eilbek (Wandse), Osterbek, Goldbek, Isebek, Tarpenbek, Saselbek, Rodenbek, Bredenbek, Ammersbek<ref>[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hamburg&action=submit]</ref>

Najviša uzvisina Pokrajine Hamburg je 116,1 m visok bezimeni vrh u [[Hamburška brda|Hamburškim brdima]].

Današnje granice grada Hamburga postoje tek od [[1. travnja]] [[1938.]] Nakon Berlina, to je i površinom i brojem stanovnika najveći grad u Njemačkoj. Površina grada iznosi 755 četvornih kilometara, što znači da je Hamburg sedam puta veći od [[Pariz]]a i dva i pol puta veći od [[London]]a. Zbog površine Hamburg ispunjava uvjete za iznimno visoki standard življenja i stanovanja. Nime, s 30 četvornih metara stambenog prostora po osobi Hamburg raspolaže, u usporedbi s ostalim velikim svjetskim gradovima, s najvećim prosječnim stambenim prostorom. Čak 14 posto gradskog područja čine prostor za rekreaciju i odmor, te zelene površine.

==Povijest==
[[Datoteka:Map_hamburg_1800.png|mini|250px|<center>Hamburg oko 1800.]]
Na području današnjeg povijesnog središta Hamburga (''Altstadt'') u [[brončano doba|brončanom dobu]] bilo je manje naselje iz 9. ili 8. stoljeća prije Krista. [[Ingevoni|Ingevonsko]] naselje na tom mjestu bio je poznat pod nazivom '''Treva''' - strateški trgovački čvor na [[Put jantara|jantarskom putu]] tijekom [[željezno doba|željeznog doba]] i kasne [[antika|antike]].
U 8. stoljeću su [[Sasi|Saski]] trgovci uspostavili ono što je postalo jezgra Hamburga -'''Hammaburg''', tada tek utočišna [[utvrda]] na današnjem ''Domplatz''u, na mjestu nekadašnje katedrale<ref>[http://www.hamburg-guide.de/indexL1.jsp?did=47104 Hammaburg - legenda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402104058/http://www.hamburg-guide.de/indexL1.jsp?did=47104 |date=2. travnja 2015. }}, Archäologisches Museum Hamburg, hamburg-guide.de {{de}} Preuzeto 11. srpnja 2015.</ref>. Pod [[Franačka|franačkom]] vlašću, [[krstionica]] je izgrađena 804. i Hammaburg je ojačan za vladavine [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] 811. god. Ubrzo, mjesto je porastalo veliko trgovište s [[biskupija|biskupijom]] od 831., koja je uzvišena na [[nadbiskupija|nadbiskupiju]] već godinu dana kasnije.

Do kraja 15. stoljeća [[hanza|hanzeatski]] grad-republika i kasnije „[[Sveto Rimsko Carstvo|slobodni carski grad]]” Hamburg je prikupio brojne teritorijalne posjede u zaleđu. Na kraju, Hamburg je zidine iz 13. stoljeća proširio s nekoliko nastavaka: prvi u 1530.ima, a onda opet 1620-ih je uključio sve susjedne četvrti (''Neustadt'').

Od 1815. do 1866. Hamburg je nezavisna i suverena država [[Njemački Savez|Njemačkog Saveza]], potom više njemačkih entiteta: [[Njemački Savez]] (1866.-1871.), [[Njemačko Carstvo]] (1871.-1918.), te tijekom razdoblja [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]] (1918.-1933.). U [[Treći Reich|nacističkoj Njemačkoj]] Hamburg je grad-država i ''Gau'' (nacistička „županija”) od 1934. do 1945. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Hamburg je u britanskoj okupacijskoj zoni, te je postala država u zapadnom dijelu Njemačke u [[Zapadna Njemačka|Saveznoj Republici Njemačkoj]] (od 1949.) do [[Ponovno ujedinjenje Njemačke|ponovnog ujedinjenja Njemačke]] 1990. god.

==Upravna podjela==
[[Datoteka:Hamburg Subdivisions.svg|mini|250px|<center>Hamburg: gradske četvrti]]
Hamburg je podijeljen na sedam okruga:

* [[Centar (Hamburg)|Centar]] - pokriva poveći dio Hamburga: Billbrook, Billstedt, Borgfelde, Finkenwerder, HafenCity, Hamm-Nord, Hamm-Mitte, Hamm-Süd, Hammerbrook, Horn, Kleiner Grasbrook, Neuwerk, Rothenburgsort, St. Georg, St. Pauli, Steinwerder, Veddel, Waltershof i Wilhelmsburg. Dijelovi Hamburg-Altstadt ("stari grad") and Neustadt ("novi grad") su dijelovi grada od postanka Hamburga.
* [[Altona]] - najurbaniji dio Hamburga desne strane Elbe. Od 1640. do 1864. Altona je bila pod administracijom Danske monarhije. Altone je bila neovisan grad do 1937. Pod Altonu spadaju sljedeći kvartovi: Altona-Altstadt, Altona-Nord, Bahrenfeld, Ottensen, Othmarschen, Groß Flottbek, Osdorf, Lurup, Nienstedten, Blankenese, Iserbrook, Sülldorf, Rissen, Sternschanze
* [[Eimsbüttel]] - Eidelstedt, Eimsbüttel, Harvestehude, Hoheluft-West, Lokstedt, Niendorf, Rotherbaum, Schnelsen i Stellingen. Također spada i Židovski sio grada pod nazivom Grindel-
* [[Nord]] - Alsterdorf, Barmbek-Nord, Barmbek-Süd, Dulsberg, Eppendorf, Fuhlsbüttel, Groß Borstel, Hoheluft-Ost, Hohenfelde, Langenhorn, Ohlsdorf, Uhlenhorst i Winterhude. Većim dijelom je smješteno jezero Alster.
* [[Wandsbek]] - Bergstedt, Bramfeld, Duvenstedt, Eilbek, Farmsen-Berne, Hummelsbüttel, Jenfeld, Lemsahl-Mellingstedt, Marienthal, Poppenbüttel, Rahlstedt, Sasel, Steilshoop, Tonndorf, Volksdorf, Wandsbek, Wellingsbüttel i Wohldorf-Ohlstedt
* [[Bergedorf]] - Billwerder, Curslack, Kirchwerder, Lohbrügge, Moorfleet, Neuengamme, Ochsenwerder, Reitbrook, Spadenland and Tatenberg.
* [[Harburg]] - dio Hamburga koji pokriva luku Hamburg, dijelove sa institutima, ruralne dijelove te poslovni dio Hamburga;Altenwerder, Cranz, Eißendorf, Francop, Gut Moor, Harburg, Hausbruch, Heimfeld, Langenbek, Marmstorf, Moorburg, Neuenfelde, Neugraben-Fischbek, Neuland, Rönneburg, Sinstorf i Wilstorf.

Svaki okrug ima svoj parlament koji se u Hamburgu zove [[okružna skupština]]. Te okružne skupštine pravno imaju status upravnog tijela s vrlo ograničenim nadležnostima. Svaki okrug je podijeljen na više četvrti kojih je ukupno u gradu 104. Nekim četvrtima u neposrednoj blizini sjedišta okružnih skupština upravljaju direktno skupštine, dok za druge četvrti postoje tzv. mjesni uredi, ukupno ih je 15.

==Klima==

Zbog blizine mora i njegovog utjecaja, ovdje je [[klima]] blaža nego u istočnoj pozadini. Najtopliji mjesec je srpanj s prosječnih 17,0 °C, a najhladniji siječanj sa 0,0 °C. Ali u najtoplijim mjesecima nisu rijetkost ni temperature iznad 25 °C. Od 1990-tih godina - možda kao posljedica globalnog zatopljenja - zabilježene su i temperature do 37,3 °C ([[9. kolovoza]] [[1992.]]). U godini padne prosječno 714 [[mm]] padalina a 52 dana godišnje je Hamburg ogavijen gustom maglom. U zimskim mjesecima mogu biti i vrlo snažne oluje. Klima je cijelu godinu [[humidna klima|humidna]]. Najpovoljnije vrijeme za posjet Hamburgu je proljeće i početak ljeta, no i tada se mora računati s kišom.

==Stanovništvo==

Obzirom da je Hamburg bio pošteđen razaranja u vrijeme [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]], u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] je bio najveći njemački grad.

Neposredno prije početka [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] Hamburg je već imao 1,682 milijuna stanovnika ([[1939.]]).

Najveći broj stanovnika, 1,9 milijuna, Hamburg je dosegao [[1964.]] godine. Nakon toga počinje [[suburbaniziranje]] Hamburga i do [[1986.]] se broj stanovnika smanjuje na 1,6 milijuna. Iza toga stanovništvo ponovo raste, tako da je broj narastao na 1.742.846 (stanje: [[1. kolovoza]] [[2005.]]). Za sljedećih 20 godina predviđa se daljnji porast stanovništva; prema srednjoj varijanti će narasti ponovo na oko 2 milijuna. Time bi Hamburg bio najbrže rastuća njemačka [[metropola]].

Kao trgovačko središte, Hamburg je uvijek bio otvoren grad, što se jasno odražava u mentalitetu njegova [[multikultura]]lnog stanovništva. Oko 14,9% (255.070 u [[prosinac|prosincu]] [[2004.]]) stanovnika ima inozemnu putovnicu, a po nekim procjenama gotovo 130.000 njemačkih građana Hamburga inozemnog su porijekla.

Starosna struktura:

* mlađi od 18 godina: 16,1%
* 18-60 godina: 60,0%
* više od 60 godina: 23,9%

== Arhitektura ==
[[Datoteka:Phb_dt_8257_Sprinkenhof.jpg|mini|lijevo|<center>Četvrt Kontorhaus iz zraka.]]
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = [[Speicherstadt i Kontorhaus]] s [[Chilehaus]]om
|slika = Speicherstadt_abends.jpg
|godina = [[2015.]] <small>(39. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1467
|država = {{ZD+X/N|NJE}}
}}
Hamburg ima arhitektonski značajnih zgrada u širokom rasponu stilova i nekoliko [[neboder]]a. Crkve su važnije znamenitosti, poput Crkve sv. Nikole, koja je u 19. st. bila najveća građevina svijeta. „Hamburški nebeski prizor” krase tornjevi još nekoliko prekrasnih crkvi i građevina: St. Michaelis, St. Peter, St. Jacobi, St. Catherine (pokrivena bakrenim pločama) te Heinrich-Hertz-Turm; toranj radiotelevizije (nekad bio dostupan turističkim obilascima s prekrasnim pogledom na grad, danas zatvoren za turiste).
[[Datoteka:Chilehaus_Point.jpg|mini|<center>Poslovna zgrada [[Chilehaus]] iz 1924. god.]]
Što se tiče ''Altstadt''-a („Starog grada”), preživjelo je samo nekoliko objekata starijih od 17. stoljeća zbog čestih promjena brana i preusmjeravanja Alstera kanalima, velikog požara (1842.) i bombardiranja u Drugom svjetskom ratu (1941.-1945.).

God. 2015. [[UNESCO]] je na svoj [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] upisao i povijesne četvrti Hamburga. Naime, [[Speicherstadt i Kontorhaus]] su dva gusto izgrađena urbana područja u centru grada. ''Speicherstadt'' (njem. za „Grad skladišta”), izvorno razvijen na skupini uskih otoka na rijeci Elbi između 1885. do 1927. godine (djelomično obnovljena od 1949. do 1967.), je jedan od najvećih koherentnih povijesnih ansambala lučkih skladišta na svijetu (300.000 m²). On uključuje 15 vrlo velikih skladišnih blokova, kao i šest pomoćnih objekata i mrežu kratkih kanala koji ih povezuju. Uz modernističku uredsku zgradu ''[[Chilehaus]]'' nalazi se četvrt ''Kontorhaus'', područje od preko pet hektara sa šest velikih uredskih kompleksa povezanih sa zgradama lučkih poduzeća, izgrađena od 1920. do 1940-ih. Kompleks je primjer učinaka naglog rasta međunarodne trgovine u kasnom 19. i početkom 20. stoljeća<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1467 Speicherstadt and Kontorhaus District with Chilehaus] {{eng oznaka}} Pristupljeno 11. srpnja 2015.</ref>.

Hamburg je grad sa najviše [[most]]ova u svijetu, njih 2400, više nego [[London]], [[Amsterdam]] i [[Venecija]] zajedno, te grad sa najviše [[kanal]]a na svijetu; također više nego London, Venecija i Amsterdam zajedno<ref>[http://www.hamburg.de/umwelt/wasser/150782/stadt-am-wasser.html Hamburg – Grüne Metropole am Wasser], Hamburg: Behörde für Stadtentwicklung und Umwelt {{de}} Pristupljeno 11. srpnja 2015.</ref>.

Europski najveći „grad u gradu” nalazi se u Hamburgu, ''HafenCity'' koji ima preko 10.000 stanovnika i 15.000 zaposlenika.
Elb-filharmonija je zgrada u izgradnji čiji se završetak očekuje krajem 2012.; zgrada za filharmoniju te ostale slične događaje u kojoj je zamišljena akustika da u bilo kojem dijelu dvorane da sjedite čuti ćete glazbu isto kao da sjedite točno ispred filharmonije.

Hamburg je također bogat mnogim parkovima raspodijeljenim cijelim Hamburgom. Jedan od najvećih je ''Stadtpark'', veliki park s kanalima, malim jezerima i velikim bazenom na otvorenom. U Stadtparku se nalazi najveći [[planetarij]] u Europi.

== Festivali i ostali događaji u Hamburgu ==

Hamburg je poznat po nekoliko festivala i redovitih događanja. Neki od njih su ulični festivali poput Gay Pride pod nazivom Christopher Street Day ili Sajam na Alsteru koji se održavaju na Binnenalster.
Hamburg DOM festival je najpoznatiji zabavni festival koji se održava tri puta godišnje - svakih tri mjeseca po mjesec dana. Hamburg DOM također nazivaju malim Gardalandom po senzacijama koje se tamo nalaze.
Rođendan luke se slavi svake godine na Hamburškoj luci na Elbi te se tamo također nalaze neke od zabavnih senzacija i parada brodova.
Dani bajkera svake godine posjeti preko 5000 bajkera iz cijeloga svijeta.
Ostali zanimljivi svakogodišnji događaji u Hamburgu: Božićni sajam koji se održava preko Rathausa, te „Noć muzeja” koji otvara preko 40 muzeja otvorenih preko noći, Filmski festival u Hamburgu, i dr.

==Religija==

Od vremena [[reformacija|reformacije]] grad ima [[evangeličko-luteranski|evangeličko-luteransko]] obilježje (37% stanovništva 2002.). Zbog položaja važne [[luka|luke]], Hamburg je odavno vrlo otvoren svim [[konfesija]]ma. Tako je ovdje [[1834.]] ovdje osnovana prva njemačka [[baptisti]]čka zajednica. Osim toga, od [[1995.]] je ovdje i sjedište [[rimokatolička crkva|rimokatoličke]] Hamburške nadbiskupije s centrom u [[katedrala St. Marien|katedrali St. Marien]]. Udjel rimokatoličkog stanovništva je 10,3%. Osim toga, od 1960-ih je i značajan udjel [[muslimani|muslimanskog]] stanovništva, a postoji i vrlo aktivna [[židovi|židovska]] zajednica.

==Jezik==

Do duboko u [[19. stoljeće]] je [[donjenjemački jezik]] bio jedini jezik kojim se govorilo u Hamburgu. Od ranije je [[gornjenjemački jezik|gornjenjemački]] bio jezik kojim se pisalo, i do sredine [[20. stoljeće|20. stoljeća]] je uglavnom istisnuo donjenjemački i u svakodnevnom govoru.

Od vremena velikog vala useljavanja 1960-tih su se u gradu stvorili "jezični otoci" jer su se doseljenici često smještali u istim dijelovima grada, tako da danas postoji čak "portugalska četvrt" gdje prevladava [[portugalski jezik|portugalski]], dok [[turski jezik|turski]] i [[kurdski jezik|kurdski]] prevladavaju u Altoni i Wilhelmsburgu.

==Poznate osobe==
*[[Arno Schmidt]] - književnik
*[[Angela Merkel]] - prva njemačka predsjednica vlade
*[[Ivan Klasnić]] - hrvatski nogometaš
*[[Helmut Schmidt]] - njemački političar
*[[Heinrich Rudolf Hertz]] - njemački fizičar
*[[Gustav Ludwig Hertz]] - njemački fizičar, nećak [[Heinrich Hertz|Heinricha Hertza]].
*[[Erich Raeder]] - nacistički admiral
*[[Felix Mendelssohn]] - njemački skladatelj
*[[Sergej Barbarez]] - bosansko-hercegovački nogometaš
*[[Blaženko Lacković]] - hrvatski rukometaš
*[[Alexander Zverev]] - njemački tenisač

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Hamburg}}
*[http://www.hamburg.de/ Službena stranica]

{{Mrva-grad-njemačka}}
{{Njemačke pokrajine}}

[[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Njemačke pokrajine]]
[[Kategorija:Hamburg| ]]
[[Kategorija:Hanza]]