Suradnik10 u (test) 16:05, 20. svibanj 2026.

2026-05-20T16:05:57Z

←Starija inačica		Inačica od 20. svibanj 2026. u 16:05
Redak 112:		Redak 112:

	== Izvori ==		== Izvori ==
			{{izvori}}

	{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}		{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

	~~== Izvori==~~


	~~== Vanjske poveznice ==~~
	~~{{commonscat-inline\|Halo (optical phenomenon)\|Halo (optika atmosfere)}}~~

	{{Tipovi sunčevog haloa}}		{{Tipovi sunčevog haloa}}
	[[Kategorija:Sunčev halo]]		[[Kategorija:Sunčev halo]]

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Sadržaj preuzet iz Hrvatske enciklopedije)

2026-04-19T08:39:11Z

Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Sadržaj preuzet iz Hrvatske enciklopedije)

Nova stranica

[[datoteka:Sun dogs and halo (24104827192).jpg|mini|desno|300px|[[46° halo]] (vanjski prsten) zajedno s [[22° halo]], [[Lažno Sunce|lažnim Suncima]] i gornjim tangencijalnim lukom.]]

[[datoteka:Halo iz Sibira.JPG|mini|desno|300px|Halo oko Sunca snimljen u [[Sibir]]u 11. travnja 2017.]]

[[datoteka:Sun dog at Stonehenge.jpg|mini|desno|300px|Lijevo [[lažno Sunce]] iznad [[Stonehenge]]a.]]

[[datoteka:Bretagne Finistere Plouhinec 05002.jpg|mini|desno|300px|[[Sunčev stup]] (Finistère, [[Bretanja]], [[Francuska]].]]

[[datoteka:Solar halos with foreground, Salem, MA, Oct 27, 2012.JPG|mini|desno|300px|[[Cirkumzenitalni luk]] viđen u Salemu, [[Massachusetts]], 27. listopada 2012. Također se mogu vidjeti [[supralateralni luk]], [[Parryjev luk]] i gornji [[tangencijalni luk]]ovi.]]

[[datoteka:Halo 1.pdf|mini|desno|300px|Najobičniji haloi i rijetke pojave oblika haloa.]]

[[datoteka:Halo 2.pdf|mini|desno|300px|[[Led]]eni [[kristal]]i uz prisutnost kojih nastaje [[Halo (optika atmosfere)|halo]] i njegovi oblici: lijevo gore - heksagonalna pločica s 4 naznačene osi, desno gore - heksagonalni stupić, lijevo dolje - stupić s kapicom u obliku heksagonalne pločice, desno dolje - stupić u obliku metka.]]

[[datoteka:Halo 3.pdf|mini|desno|300px|Put zrake svjetlosti u ledenoj prizmici: lijevo α = 60° (lom u glavnoj ravnini); desno α = 90° (lom u glavnoj ravnini).]]

'''Halo''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''halo'', [[akuzativ]] od ''halos'' < [[Starogrčki jezik|grč]]. ''ἅλως'': [[gumno]], okruglo mjesto) je [[optika|optička]] pojava u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]] ([[optika atmosfere]]) kada se [[Sunce]] ili [[Mjesec]] naziru kroz tanak sloj [[oblak]]a s [[kristal]]ićima [[Led|leda]]. Najpoznatiji je [[krug]] oko Sunca ili Mjeseca (potpuni ili njegov dio) [[promjer]]a 22[[Stupanj (kut)|°]] ([[22° halo]] ili [[mali halo]]) koji je na unutarnjoj strani [[crvena|crvenkaste]], a na vanjskoj strani [[plava|plavkaste]] boje; mnogo rjeđi je halo promjera 46° ([[46° halo]] ili [[veliki halo]]).

U istu skupinu optičkih pojava spadaju i:
* [[Lažno Sunce|lažna Sunca]], [[parhelij]]i ili [[pasunce|pasunca]], [[bijela|bjelkaste]] mrlje na dijelu [[krug]]a s obiju strana ili samo s jedne strane [[Sunce|Sunca]] ili [[Mjesec]]a, a na istom nagibu kao izvor [[svjetlost]]i,
* [[tangentni luk]]ovi (bjelkaste su boje i dodiruju krug haloa na gornjem vrhu),
* [[Sunčev stup]]ovi (pojavljuju se iznad Sunca izravno prije njegova izlaska ili nakon zalaska) i drugo,
* [[cirkumzenitalni luk]] je optička pojava vrlo slična [[duga|dugi]] i to je vrlo blijedi luk okrenut krajevima prema gore ([[izokrenuta duga]]),
* [[cirkumhorizontalni luk]] može se vidjeti kada visoko na [[nebo|nebu]] lebde sitni [[kristal]]ići [[led]]a u obliku [[šesterokut]]nih pločica,
* [[parhelijski krug]] se katkada može zapaziti uz halo u obliku prstena s kutnim polumjerom od 22° ([[22° halo]]), ako je oblačni pokrov [[cirostratus]]a homogen, koji okružuje nebo paralelno s [[obzor]]om (horizontom), a prolazi kroz [[Sunce]] i [[parhelij]]e (lažna Sunca),
* [[protusunce]] ili [[antihelij]] je rijetka optička pojava koja se nalazi na parhelijskom krugu, na suprotnoj strani od Sunca,
* [[parantihelij]] je rijetka optička pojava koja se nalazi na parhelijskom krugu i 60° od protusunca u stranu (ustvari parantihelij se nalazi u vodoravnoj ravnini 120° od položaja Sunca pa ga možemo i nazvati [[120° lažno Sunce]]),
* [[Parryjev luk]] je rijetka optička pojava koja se pojavljuje na na gornjoj strani 22° halo, zajedno s gornjim tangencijalnim lukovima (iznad njih),
* [[supralateralni luk]] se pojavljuje na na gornjoj strani 22° halo, oko dvostruke duljine kruga, a stvara blijedu traku duginih boja u širokom pojasu iznad Sunca,
* [[opisani halo]] se pojavljuje kad je Sunce više od 30° iznad obzora, a kad je Sunce niže od 30° iznad obzora, tangencijalni lukovi se pružaju uvis u obliku slova V.

Sve te pojave nastaju [[Refrakcija|lomom zraka svjetlosti]] na [[kristal]]ićima [[led]]a pa se pojavljuju djelomično [[Spektar (boja)|spektralne boje]] ili nastaju [[refleksija|refleksijom]] (odbijanjem) svjetlosnih zraka na plohama [[kristal]]ića [[led]]a uz pojavu bjeličaste boje ili pak nastaju zajedničkim djelovanjem obaju procesa.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/24199 |title=halo |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref>

== Objašnjenje ==
Halo su svjetlosne pojave u obliku prstenova, lukova, svjetlosnih ploha, stupova i točaka, koje nastaju ako se između Sunca i [[Mjesec]]a i oka promatrača nalazi tanak sloj [[oblak]]a ([[cirus]]a ili [[cirostratus]]a) koji se sastoje od [[led]]enih [[kristal]]a. Pojava se najbolje vidi ako [[gustoća]] oblaka nije tolika da bi sakrila [[Sunce]]. Pojava haloa može nastati i onda kad se svjetlosni izvor nalazi iza [[oborina|oborinskih]] pruga iz oblaka, koje ne dosežu tlo (takozvane virge), a i u blizini tla kad je [[magla]] od ledenih kristala.

Halo se pojavljuje u različitim oblicima, a može se raspodijeliti u dvije glavne grupe: halo koji se pojavljuje u obliku kruga oko Sunca, iznutra crvenkaste boje, najčešće kutnog promjera 22° ([[22° halo]] ili [[mali halo]]), a rjeđe 46° (46° halo ili veliki halo), od kojih prvi ima i takozvana [[Lažno Sunce|lažna Sunca]] ili parhelije, te halo koji nije obojen (bijel), u obliku vodoravnog kruga ili pak svijetlih stupova.

Prvu teoriju haloa dao je [[Edme Mariotte|E. Mariotte]] i vezana je za prisutnost [[led]]enih kristala u [[atmosfera|atmosferi]]. Ledeni se [[kristal]]i pojavljuju u veoma različitim oblicima, no halo se vidi kod određenih najjednostavnijih oblika kristala, i to kod heksagonalnih pločica, heksagonalnih stupića ([[prizma|prizmice]]), katkada s heksagonalnom pločicom s obje strane, kod međuoblika kristala, na primjer kratke prizmice s otprilike jednakom visinom i širinom, kod prizmica sa šiljkom i slično.

U atmosferi različiti ledeni kristali obično zauzimaju određenu srednju orijentaciju tako da bi im [[Otpor sredstva|otpor zraku]] u padu bio maksimalan i pri tom se njišu. Ustanovljeno je da pločice padaju tako da im je os ''c'' okomita, kratke prizmice orijentiraju se proizvoljno u svim smjerovima, dok duge prizmice padaju tako da im je os ''c'' vodoravna. Ledeni kristalići s bridovima većim od 0,5 [[metar|μm]] teže da rotiraju u padu.

U teoriji haloa valja uvažavati orijentaciju glavne osi ''c'' kristala. Kad je glavna os ''c'' orijentirana vodoravno ili okomito, pojavljuje se strogo orijentirani halo, a kad je ta os orijentirana u svim mogućim smjerovima, tad se halo oblikuje u obliku vodoravnog kruga, kojemu se u središtu nalazi [[Sunce]].

Otklon zrake nakon prolaza u ledenom kristalu jest:

:<math> D = u - 1 + u' - 1' = u + u' - \alpha </math>

Kao i kod [[duga|duge]], najjaču [[Svjetlosna jakost|jakost (intenzitet) svjetla]] nakon prolaza kroz kristal pojavljuje se kod zraka koje imaju minimalni otklon ''Dmin'' što je određeno uvjetom:

:<math> \sin\frac{D_{min} + \alpha}{2} = n \cdot\sin\frac{\alpha}{2} </math>

gdje je: ''α'' - kut ledene [[prizma|prizmice]] (ovdje 60° ili 90°), a ''n'' - [[indeks loma]] za [[led]].

Za razliku od [[duga|duge]], kod koje na istu kapljicu upadaju zrake svjetlosti pod različitim upadnim kutovima, u kristalnom [[oblak]]u potrebno je mnoštvo [[kristal]]a, koji su prema upadnim zrakama izloženi pod različitim upadnim kutovima, pa samo one zrake Sunca ili Mjeseca koje upadaju pod kutom ''umin'' stvaraju svijetlu, najmanje otklonjenu zraku (druge zrake stvaraju samo blijedu opću pozadinu na udaljenosti od Sunca, koje je veće od ''Dmin''). Većina haloa dade se objasniti jednostavnim zakonima loma svjetlosti na prizmama s kutovima 60°, odnosno 90°. Dobivanje različitih oblika haloa ovisi pod kakvim upadnim kutom zahvaćaju zrake svjetlosti pločice ili heksagonalne prizmice, odnosno kakva je orijentacija kristala.

Halo u obliku kruga oko Sunca, koji ima kutni polumjer 22° ([[22° halo]]) i kutnu širinu približno 1,5°, najčešći je od svih haloa (90% slučajeva). Nastaje otklonom na prizmicama s kutom 60° kao svjetlosni prsten, često prljavo crven ili smećkaste boje, katkada bjelkaste boje. Idući prema vanjskom rubu prstena, zapaža se bijeli veo, kojemu jakost (intenzitet) svjetlosti prema vani opada, a nastaje preklapanjem boja.

Halo u obliku prstena s kutnim polumjerom od 46° ([[46° halo]]), često lijepo obojen, obično se vidi samo u dijelovima. Nastaje minimalnim otklonom na dugim i kratkim prizmicama s kutom 90°, koje su proizvoljno orijentirane. Jakost haloa je dosta slaba.

Uz halo u obliku prstena s kutnim polumjerom od 22°, ako je oblačni pokrov [[cirostratus]]a homogen, katkada se može zapaziti takozvani parhelijski krug, koji okružuje nebo paralelno s [[obzor]]om (horizontom), a prolazi kroz Sunce i parhelije ([[Lažno Sunce|lažna Sunca]]). Nastaje [[refleksija|refleksijom]] na okomitim plohama pločica ili dugih prizmica, ali se rijetko pojavljuje. Na ovom se krugu na suprotnoj strani od Sunca pojavljuje protusunce (antihelij) i 60° od njega u stranu parantiheliji kao bijele svijetle mrlje nastale unutrašnjom refleksijom na kristalićima.

Uz taj halo nastaju dosta često i gornji i donji tangencijalni lukovi kosim prolazom zraka svjetlosti s obzirom na glavnu ravninu dugih prizmica s kutom 60°, te lažna Sunca ili pasunca, odnosno pamjeseci (parheliji i parselene), također kosim prolazom zraka svjetlosti kroz okomito orijentirane pločice. Pasunce je česta pojava uz halo i najsjajnija je od svih halo oblika s lijepim bojama i bijelim repom prema vani. Kako se Sunce podiže na nebu, pasunca se udaljuju od Sunca, a poklapaju se s haloom kad se Sunce približava obzoru.

Tangencijalni lukovi oko haloa u obliku prstena s kutnim polumjerom od 46° prilično su česti i jaki (intenzivni), s čistim bojama nalik na dugine boje. Poput cirkumzenitalnog luka, i ova pojava nastaje lomom na prizmicama s kutom 90°, vodoravno orijentiranim (cirkumzenitalnini luk na okomito orijentiranim pločicama). [[Cirkumzenitalni luk]] ne nastaje ako je Sunce iznad 32,3° iznad obzora. Okomiti stupovi nastaju u produženju Sunca kao posljedica refleksije na pobočnim plohama dugačkih prizmica ili osnovnim plohama pločica.<ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

{| class="wikitable"
|+ Upadni kut za minimalni otklon zrake pri prolazu kroz ledenu prizmu
|-
! scope="col" | Boja
! scope="col" | Pripadni indeks loma za led ''n''
! scope="col" | Pripadni upadni kut ''umin'' za kut prizme ''α'' = 60°
! scope="col" | Pripadni upadni kut ''umin'' za kut prizme ''α'' = 90°
|-
| Ljubičasta
| 1,317
| 22° 22'
| 47° 16'
|-
| Žuta
| 1,310
| 21° 50'
| 45° 44'
|-
| Crvena
| 1,307
| 21° 34'
| 45° 06'
|}

=== Lažno Sunce ===
{{glavni|Lažno Sunce}}

'''Lažno Sunce''' ili '''pasunce''' u Zemljinoj atmosferi predstavlja optičku pojavu dviju svijetlih mrlja na 22° s obje strane Sunca na istoj visini nad [[obzor]]om. Pojava je srodna halou, a nastaje kada [[Sunce]] (rjeđe i [[Mjesec]]) svijetli kroz rijedak oblak [[Šesterokutna kristalna rešetka|heksagonalnih kristalića]] leda, koji su orijentirani tako da im je glavna (heksagonalna) os usmjerena okomito.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=46937 |title=pasunce |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref>

=== Sunčev stup ===
{{glavni|Sunčev stup}}
'''Sunčev stup''' ili '''svjetlosni stup''' je optička pojava u obliku cijele ili isprekidane svijetle okomite pruge iznad ili ispod Sunca, obično kada se Sunce nalazi nisko nad [[obzor]]om, najčešće pri zalasku ili izlasku. Pojava nastaje u višim slojevima atmosfere zbog odbijanja (refleksije) [[Sunčeva svjetlost|Sunčevih zraka]] na stupičastim ili [[Šesterokutna kristalna rešetka|prizmičastim heksagonskim ledenim kristalima]], kada im je glavna (heksagonska) os usmjerena okomito.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=58786 |title=Sunčev stup |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref>

== Slike ==
<gallery perrow=4 widths=250>
Slika:Moon 22 halo colorado.jpg|[[22° halo]] oko [[Mjesec]]a.
Slika:Doppelsonne Halo Echzell Hessen 12-08-2012.jpg|[[Lažno Sunce]] ili [[pasunce]] ([[Hessen]], 12. kolovoza 2012.)
Slika:Sun pillar and kitesurfers.jpg|[[Svjetlosni stup]] blizu [[San Francisco, Kalifornija|San Francisca]].
Slika:HALO-S south pole.jpg|Na snimci s [[Polovi južne polutke|Južnog pola]] mogu se vidjeti: dva [[lažno Sunce|lažna Sunca]] ili pasunca (blještava mjesta sa strane), [[tangentni luk]] koji dodiruje krug haloa, [[22° halo]] (krug) i drugo.
Slika:Portland Oregon halo 01.jpg|Halo viđen u [[Portland, Oregon|Portlandu, Oregon]], [[SAD]], 28 travnja 2014.
Slika:Fargo Sundogs 2 18 09.jpg|Vrlo sjajna lažna Sunca ili [[pasunce|pasunca]] u mjesto Fargo, [[Sjeverna Dakota]], [[SAD]]. Treba zapaziti da vrhove lažnih Sunca dodiruju gore [[tangentni luk]]ovi.
</gallery>

== Fotometeori ==
'''Fotometeori''' (grč. fos (φως) - "svjetlo" + grč. metéoros (μετέωρος) = uzdignut u zrak, lebdeći)) je zajednički pojam za široku skupinu svjetlosnih pojava u Zemljinoj atmosferi, koje nastaju refleksijom, lomom, [[Interferencija valova|interferencijom]] i [[ogib]]om zraka svjetlosti Sunca ili Mjeseca na kapljicama oblaka ili [[magla|magle]], odnosno kristalića leda oblaka. Obuhvaćaju pojave kao što su [[duga]], halo, [[miraž]]i, [[fatamorgana]], [[Korona (optička pojava)|korona]], [[Korona (optička pojava)|vijenac]], [[Glorija (optika atmosfere)|glorija]], svjetlosni lukovi, lažna sunca i drugo.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/20265 |title=fotometeori |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2014.}}</ref>

== Izvori ==

{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

== Izvori==

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat-inline|Halo (optical phenomenon)|Halo (optika atmosfere)}}

{{Tipovi sunčevog haloa}}
[[Kategorija:Sunčev halo]]

Halo (optička pojava) - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 16:05, 20. svibanj 2026.

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (kategorija: Sadržaj preuzet iz Hrvatske enciklopedije)