WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-06T22:29:33Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 6. ožujak 2022. u 22:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hallov učinak'''-->~~[[datoteka:Hall effect.png\|mini\|300px\|desno\|Pojašnjenje Hallovog učinka: Na crtežu '''A''' Hallova sonda na gornjoj strani ima negativan [[električni naboj]] (simboliziran plavom bojom) i pozitivan naboj na dnu (crvena boja). Na crtežima '''B''' i '''C''' [[električno polje\|električno]] i [[magnetsko polje]] su obrnuti, tako da je [[polarizacija]] naboja obrnuta. Na crtežu '''D''' oba su polja obrnuta, tako da je opet ista polarizacija kao u crtežu '''A'''. Legenda: 1. [[elektron]]i, 2. Hallova sonda, 3. [[magnet]], 4. [[magnetsko polje]], 5. [[izvor električne struje]].]]		[[datoteka:Hall effect.png\|mini\|300px\|desno\|Pojašnjenje Hallovog učinka: Na crtežu '''A''' Hallova sonda na gornjoj strani ima negativan [[električni naboj]] (simboliziran plavom bojom) i pozitivan naboj na dnu (crvena boja). Na crtežima '''B''' i '''C''' [[električno polje\|električno]] i [[magnetsko polje]] su obrnuti, tako da je [[polarizacija]] naboja obrnuta. Na crtežu '''D''' oba su polja obrnuta, tako da je opet ista polarizacija kao u crtežu '''A'''. Legenda: 1. [[elektron]]i, 2. Hallova sonda, 3. [[magnet]], 4. [[magnetsko polje]], 5. [[izvor električne struje]].]]

	[[datoteka:Halleffekt und Stromlinien.svg\|mini\|300px\|desno\|Hallov učinak i [[silnice]] [[električna struja\|električne struje]] kod tankog [[električni vodič\|električnog vodiča]].]]		[[datoteka:Halleffekt und Stromlinien.svg\|mini\|300px\|desno\|Hallov učinak i [[silnice]] [[električna struja\|električne struje]] kod tankog [[električni vodič\|električnog vodiča]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-25T00:39:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Hall effect.png|mini|300px|desno|Pojašnjenje Hallovog učinka: Na crtežu '''A''' Hallova sonda na gornjoj strani ima negativan [[električni naboj]] (simboliziran plavom bojom) i pozitivan naboj na dnu (crvena boja). Na crtežima '''B''' i '''C''' [[električno polje|električno]] i [[magnetsko polje]] su obrnuti, tako da je [[polarizacija]] naboja obrnuta. Na crtežu '''D''' oba su polja obrnuta, tako da je opet ista polarizacija kao u crtežu '''A'''. Legenda: 1. [[elektron]]i, 2. Hallova sonda, 3. [[magnet]], 4. [[magnetsko polje]], 5. [[izvor električne struje]].]]

[[datoteka:Halleffekt und Stromlinien.svg|mini|300px|desno|Hallov učinak i [[silnice]] [[električna struja|električne struje]] kod tankog [[električni vodič|električnog vodiča]].]]

'''Hallov učinak''' ili '''Hallov efekt''' (po [[Edwin Herbert Hall|E. H. Hallu]] koji ga je uočio 1879.) je pojava u tankoj [[metal]]noj ili [[poluvodič]]koj pločici kojom teče [[Gustoća električne struje|električna struja gustoće]] ''Jx'', pod djelovanjem okomitog [[magnetsko polje|magnetskog polja]] [[Magnetska indukcija|indukcije]] ''Bz'', stvaranja [[Transverzalni val|transverzalnog]] [[električno polje|električnog polja]] jakosti:

:<math> \mathbf{E_y} = R_H \cdot \mathbf{J_x} \cdot \mathbf{B_z} </math>

(''RH'' je Hallova konstanta ili Hallov otpor) i poprečnog [[električni napon|električnog napona]]. Električna struja, magnetsko polje i električno polje međusobno su okomiti i, ako tvore desni [[koordinatni sustav]], Hallov učinak je normalan (konstanta ''RH'' je negativna). U obratnom slučaju (konstanta ''RH'' je pozitivna) učinak je anomalan. Hallov je učinak jači za [[poluvodič]]e, a slabiji za [[električni vodič|električne vodiče]]. Objašnjenje anomalnog Hallovog učinka bila je jedna od najvećih teškoća klasične [[elektromagnet]]ske teorije. Protumačila ga je tek [[kvantna teorija]] čvrstih tijela.

== Hallov pretvarač ili Hallov generator ==
'''Hallov pretvarač''' ili '''Hallov generator''' izveden je na temelju Hallovog učinka, a primjenjuje se u mjernoj i računalnoj tehnici: za mjerenje jakosti magnetskog polja reda 10–5 A/m do reda 105 A/m, za pretvorbu neelektričnih veličina u električne, analizu spektra električnih i magnetskih signala, mjerenje razlike faza, istraživanje magnetskih tokova, pretvorbu signala i slično.

== Kvantni Hallov učinak ==
'''Kvantni Hallov učinak''' ili '''kvantni Hallov efekt''' je odstupanje Hallovog otpora od linearne ovisnosti o jakosti magnetskoga polja pri Hallovom učinku u ekstremnim uvjetima. Uočio ga je [[Klaus von Klitzing|K. von Klitzing]] 1980. Pojavljuje se pri [[magnetska indukcija|magnetskoj indukciji]] većoj od 10 [[tesla|T]], temperaturi manjoj od 1 [[kelvin|K]] i ograničenosti gibanja elektronskog plina na dvije dimenzije, to jest onemogućenosti gibanja elektrona u smjeru magnetskog polja. Za mjerenje kvantnog Hallovog učinka nužni su poluvodiči koji omogućuju smještanje slobodnih elektrona u vrlo tank sloj paralelan površini uzorka. Diskretne vrijednosti Hallovog otpora (Hallovi platoi) koje se opažaju u tim uvjetima ne ovise o materijalu uzorka i mogu se izraziti preko temeljnih prirodnih konstanti:

:<math> R_H = \frac{q \cdot h}{e^2} </math>

gdje je: ''q'' - [[racionalni broj]], ''h'' - [[Planckova konstanta]], ''e'' - [[elementarni električni naboj]]. <ref> '''Hallov efekt''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58277] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Mrva-fiz}}

[[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]]
[[Kategorija:Elektromagnetizam]]

Hallov učinak - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica