WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T04:35:12Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 04:35
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~Književnik~~ \|		{{Infookvir književnik \|
	Ime = Halldór Laxness\|		Ime = Halldór Laxness\|
	boja = #B0C4DE \|		boja = #B0C4DE \|

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-06T22:25:33Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 6. ožujak 2022. u 22:25
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Halldór Laxness'''-->~~{{Književnik \|		{{Književnik \|
	Ime = Halldór Laxness\|		Ime = Halldór Laxness\|
	boja = #B0C4DE \|		boja = #B0C4DE \|
	slika = Halldór_Kiljan_Laxness_1955.jpg \|		slika = Halldór_Kiljan_Laxness_1955.jpg \|
	veličina= 162x227px\|		veličina= 162x227px\|
	opis slike = ~~<!-->[[Einar Hákonarson\|E. Hákonarsonov]] portret Halldóra Laxnessa-->~~ \|		opis slike = \|
	puno ime = Halldór Kiljan Laxness\|		puno ime = Halldór Kiljan Laxness\|
	pseudonim = \|		pseudonim = \|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-24T08:57:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik |
Ime = Halldór Laxness|
boja = #B0C4DE |
slika = Halldór_Kiljan_Laxness_1955.jpg |
veličina= 162x227px|
opis slike =  |
puno ime = Halldór Kiljan Laxness|
pseudonim = |
rođenje = [[23. travnja]] [[1902.]]<br>[[Reykjavik]], [[Island]] |
smrt = [[8. veljače]] [[1998.]]<br>[[Gljúfrasteinn]], [[Island]] |
zanimanje = [[književnik]] |
nacionalnost = [[Islanđani|Islanđanin]] |
period pisanja = |
vrsta = |
teme = |
period = |
supruga = |
suprug = |
djeca = |
djela = |
nagrade = [[Nobelova nagrada za književnost 1955.]] |
potpis = |
web = |
fusnote = |
}}
'''Halldór Kiljan Laxness''' (rođen kao ''Halldór Guðjónsson''), ([[Reykjavik]], [[23. travnja]] [[1902.]] - Gljúfrasteinn kraj Mosfellsbæra, [[8. veljače]] [[1998.]]), [[island]]ski književnik, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] 1955. godine.

Neosporni je majstor suvremene islandske fikcije i jedan od najistaknutijih romanopisaca dvadesetoga stoljeća.
Najpoznatija njegova djela su ''[[Islandsko zvono]]'', ''[[Samostalni ljudi]]'' i ''[[Atomska postaja]]''.

==Djetinjstvo i mladost==

Kada mu je bilo tri godine, njegova se obitelj (otac ''Guðjón Helgason'' i majka ''Sigríður Halldórsdóttir'') preselila na farmu ''Laxness'' u blizini mjesta [[Mosfellsbær]], otkud je kasnije preuzeo svoj tzv. ''nom de plume'' tj. spisateljski pseudonim ''Laxness''.

Njegov prvi članak bio je objavljen u novinama ''[[Morgunblaðið]]'' kada je imao samo 14 godina, a svoju prvu knjigu ''Dijete prirode'' (''isl. Barn náttúrurnar'') napisao je sa 17. Putovao je mnogo, živeći na Europskom kontinentu nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i posjećujući Rusiju za vrijeme [[Josif Staljin|Staljina]], Ameriku neposredno prije Velike krize i [[Indija|Indiju]] za [[Džavaharlal Nehru|Nehrua]].

==Najbolje godine stvaralaštva==

Godine 1919. započeo je putovanje koje će mu oblikovati veći dio života. Nakon lutanja i pisanja po [[Skandinavija|Skandinaviji]], otišao je u [[Njemačka|Njemačku]], preobratio se na katolicizam te svom imenu dodao ime irskog mučenika [[sv. Kilian|sv. Kiliana]]. Potom je otišao u [[Luksemburg]] u samostan ''St. Maurice et St. Maur'' u Clervauxu gdje je napisao svoj prvi roman, ''Pod Svetom planinom'' (''isl. Undir Helgahnúk'') ali ubrzo postaje razočaran asketskim životom.

Nakon povratka i kratkog predaha na Islandu, odlazi u [[Italija|Italiju]] gdje je piše o nezadovoljstvu crkvom i sve većim ljevičarskim sklonostima u djelu ''Veliki tkalac iz Kašmira'' (''isl. Vefarinn mikli frá Kasmír''), godine 1927. Kada je djelo došlo do Islanda bilo je veoma cijenjeno, no tada je Laxness već bio otišao u [[Kanada|Kanadu]] gdje je donio odluku okušati se u filmskoj industriji u [[Hollywood|Hollywoodu]], [[SAD]]. Tamo je napisao jedno od svojih najpoznatijih radova, scenarij za ''Salka-Valka''. Tijekom ovog boravka u Americi za vrijeme [[Velika gospodarska kriza|Velike gospodarske krize]] 30-ih godina 20. stoljeća postao je simpatizer [[komunizam|komunizma]] i [[socijalizam|socijalizma]]. Dijelom pod utjecajem ''Upton Sinclair''a sa kojim se družio u [[Kalifornija|Kaliforniji]] piše knjigu sjajnih burleski i satiričnih eseja pod nazivom ''Pučka knjiga'' (''isl.Alþydubókin''), jednu u nizu mnogih utisaka sa putovanja po [[Rusija|Rusiji]], [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Našavši se stoga pred neminovnom [[deportacija|deportacijom]] iz SAD-a, ponovno odlazi u Europu.

Laxness uskoro toliko postaje zaokupljen [[komunistička partija|komunističkom partijom]] da je 1937. prisustvovao nemilosrdnim čistkama i političkim suđenjima u [[Moskva|Moskvi]] i namjerno ih pogrešno interpretirao u svojim spisima da ne bi na bilo koji način ocrnio sustav u koji je polagao svu nadu i povjerenje. Većina Laxnessovih djela za vrijeme njegovih komunističkih dana odražava svakodnevni život na Islandu, često sa slabo prikrivenim autobiografskim detaljima. Roman [[Samostalni ljudi|Samostalni(nezavisni) ljudi]] (''isl. Sjálfstætt fólk'') opisuje težak život kojim su živjeli [[Islanđani]], naročito obični ljudi na farmama i ribarskim naseljima. Velika većina Islanđana je kritizirala i osporavala njegova opažanja, ali njihove su pritužbe često bile potaknute nacionalnim ponosom i nevoljkošću da se obznani relativna zaostalost Islanda.

Još jedna tragična i ironična slika islandskog društva, ovaj put smještena u 18. st. je dočarana u njegovoj najpoznatijoj knjizi [[Islandsko zvono]] (''isl. Íslandsklukkan''). Ova trilogija, čija je radnja smještena dijelom na Islandu a dijelom u [[Danska|Danskoj]] je objavljena u periodu od 1943. do 1946. i prikazuje otpor Islanđana nasilnoj danskoj vlasti i nametanju [[protestantizam|protestantizma]]. To je nacionalni obiteljski roman u rangu sa Forsyteima (''The Forsyte Saga''), [[Glembajevi|Glembajevima]] i Buddenbrukovima (''Buddenbrooks'').

Njegova druga dva važna romana zasnovana na životu na Islandu su ''Atomska postaja'' (''isl.Atómstöðin'') objavljen 1948. i ''Ribe mogu pjevati''(Riblji koncert) (''isl. Brekkukotsannáll'') iz 1957. U djelu Atomska postaja suprotstavlja se štetnom utjecaju isprva britanske, a potom i američke vojne prisutnosti na Islandu za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog Svjetskog rata]] nakon čega je 1946. odlučeno da SAD osnuje vojnu bazu u [[Keflavík]]u na 99 godina. Jasno prikazuje sukob političkih ideologija i opasnost od proliferacije nuklearnog oružja.

Laxness je pripovjedač, strasno angažiran i kao pisac i kao čovjek, kritičar i esejist i zasigurno najistaknutije ime suvremene islandske književnosti. Majstor je simboličke epike i književnik koji je nakon dugih godina eksperimentiranja našao svoj izraz u tradiciji komunikativnog realizma. Glavna odlika njegovih opsežno zasnovanih romana leži u odličnom poznavanju ljudske naravi, snazi fantazije i često humoristički obojenom stilu.
Jedan je od najpopularnijih pisaca Sjevera i prevođen na više od 30 jezika.

==Jesen života==

Do 1962., Laxness se već bio davno vratio u Reykjavik, točnije 20-ak km udaljeni [[Gljúfrasteinn]] u dolini ''Mosfellsdalur'' sve do svoje smrti. Očito zasićen iskustvima sa ekstremizmom na obje strane spektra, 1963. je napisao ''Skáldatími'', gdje poriče sve što je ikada napisao uzdižući komunizam [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Umjesto toga je pokazao zainteresiranost za vrstu filozofskog [[Taoizam|Taoizma]] te je i tijekom sljedećih 25 godina nastavio podjednako kvalitetno pisati.

Ženio se dva puta, a drugi brak je bio sa ''Auður Sveinsdóttir''. Imao je 4 djece. Umro je godine 1998. u dobi od 95 godina.

== Djela ==

* 1919. Barn náttúrurnar

* 1923. Nokkrar sögur

* 1924. Undir Helgahnúk

* 1925. Kaþólsk viðhorf

* 1927. Vefarinn mikli frá Kasmír (Roman)

* 1929. Alþýðubókin (Eseji)

* 1930. Kvæðakver (Poezija)

* 1931. Þú vínviður hreini + 1932 Fuglinn í fjörunni (Roman) (Salka Valka)

* 1933. Í austurvegi (Reportaža) / Fótataka manna (Priče)

* 1934. Straumrof (Dramska produkcija)

* 1934. Sjálfstætt fólk I + 1935 Sjálfstætt fólk II (Romani)

* 1937. Dagleið á fjöllum (Eseji)

* 1938. Gerska æfintýrið (Reportaža)

* 1937. Ljós heimsins + 1938 Höll sumarlandsins + 1939 Hús skáldsins + 1940 Fegurð himinsins (Romani)

* 1942. Sjö töframenn (Priča) / Vettvángur dagsins (Eseji)

* 1943. Íslandsklukkan + 1944 Hið ljósa man + 1946 Eldur í Kaupinhafn (Romani)

* 1946. Sjálfsagðir hlutir (Eseji)

* 1948. Atómstöðin (Roman)

* 1950. Snæfríður Islandssól (Dramska produkcija) / Reisubókarkorn (Eseji)

* 1952. Gerpla (Roman) / Heiman eg fór

* 1954. Þættir (Priče) / Silfurtúnglið (Dramska produkcija)

* 1955. Dagur í senn (Eseji)

* 1957. Brekkukotsannáll (Roman)

* 1959. Gjörningabók (Eseji)

* 1960. Paradísarheimt (Roman)

* 1962. Strompleikurinn (Drama) / Prjónastofan Sólin (Drama)

* 1963. Skáldatími (Eseji)

* 1964. Sjöstafakverið (Priče)

* 1965. Upphaf mannúðarstefnu (Eseji)

* 1966. Dúfnaveislan (Drama)

* 1967. Íslendingaspjáll (Eseji)

* 1968. Kristnihald undir Jökli (Roman)

* 1969. Vínlandspúnktar (Eseji)

* 1970. Úa (Drama) / Innansveitarkronika (Roman)

* 1972. Yfirskygðir staðir (Eseji) / Norðanstúlkan (Drama) / Skeggræður gegnum tíðina (Eseji) / Guðsgjafaþulan (Roman) / Af skáldum (Eseji)

* 1974. Þjóðhátíðarrolla (Eseji)

* 1975. Í túninu heima (Memoari I)

* 1976. Úngur eg var (Memoari II)

* 1978. Sjömeistarasagan (Memoari III)

* 1980. Grikklandsárið (Memoari IV)

* 1981. Við heygarðshornið (Eseji)

* 1982. Bráðum kemur betri tíð... (Zbirka)

* 1984. Og árin líða (Eseji)

* 1986. Af mennigarástandi (Eseji)

* 1987. Dagar hjá múnkum (Memoari)

{{Nobelova nagrada za književnost}}

{{GLAVNIRASPORED:Laxness, Halldór }}
[[Kategorija:Islandski umjetnici]]
[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]]

Halldór Laxness - Povijest promjena

WikiSysop: infookvir književnik

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica