WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-06T22:08:22Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 6. ožujak 2022. u 22:08
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hakija Hadžić'''-->~~'''Hakija Hadžić''' ([[Bileća]], [[1. siječnja]] [[1883.]] - [[Damask]], [[1. siječnja]] [[1953.]]), bio je [[Hrvati u BiH\|hrvatski]] [[političar]], [[publicist]], [[diplomat]], kulturni i politički djelatnik iz [[BiH]]. Radio je na odgoju hrvatske muslimanske mladeži. Zbog političkih su ga razloga triput umirovljavali.		'''Hakija Hadžić''' ([[Bileća]], [[1. siječnja]] [[1883.]] - [[Damask]], [[1. siječnja]] [[1953.]]), bio je [[Hrvati u BiH\|hrvatski]] [[političar]], [[publicist]], [[diplomat]], kulturni i politički djelatnik iz [[BiH]]. Radio je na odgoju hrvatske muslimanske mladeži. Zbog političkih su ga razloga triput umirovljavali.

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-04T00:22:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Hakija Hadžić''' ([[Bileća]], [[1. siječnja]] [[1883.]] - [[Damask]], [[1. siječnja]] [[1953.]]), bio je [[Hrvati u BiH|hrvatski]] [[političar]], [[publicist]], [[diplomat]], kulturni i politički djelatnik iz [[BiH]]. Radio je na odgoju hrvatske muslimanske mladeži. Zbog političkih su ga razloga triput umirovljavali.

== Životopis ==
Hakija Hadžić rođen je u Bileći 1883. godine. Gimnaziju je pohađao u [[Mostar]]u gdje ju je i završio [[1903.]] godine, a studij u [[Austrija|Austriji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]]. Studirao je u klasičnu filologiju i filozofiju na sveučilištima [[Beč]]u i [[Jena|Jeni]].<ref name="zh">[[Zlatko Hasanbegović]], ''Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo [[Društvo bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu|Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu]] reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Šariću iz svibnja 1939.'', // ''[[Časopis za suvremenu povijest]]'', sv. 40, br. 3, (2008.), str. 969.-998. {{Hrčak|id=62417}}, fusnota 3 na str. 971.-972.</ref> Nakon što je završio studij od [[1908.]] do [[1914.]] godine bio je profesorom [[Hrvatski jezik|hrvatskoga]], [[Latinski jezik|latinskoga]] i [[Grčki jezik|grčkoga]] jezika u [[Sarajevo|sarajevskoj]] Velikoj gimnaziji.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7048 Hadžić, Hakija], autor Filip Hameršak (2002.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 1. listopada 2016.</ref> U doba Austro-Ugarske osnovao je konvikt za odgoj muslimanske mladeži u [[Hrvatski muslimanski konvikt u Sarajevu|Sarajevu]] i Mostaru.<ref>[http://poskok.info/wp/jure-kristo-muslimani-i-ndh/ Poskok.info] Jure Krišto: Muslimani i NDH</ref> Pisao je za ''[[Hrvatsko pravo]]'', pred [[Prvi svjetski rat]] uređivao je časopis ''[[Hrvatska svijest]]'' te politički list ''[[Svijet (politički list)|Svijet]]'' i glasilo [[Hrvatska muslimanska napredna stranka|Hrvatske muslimanske napredne stranke]] istoga imena, ''[[Svijet (glasilo HMNS)|Svijet]]''. Bio je ravnateljem [[Trebinje|trebinjske]] Niže gimnazije. Nakon toga bio je i službenikom u Odjeljenju za prosvjetu i vjere Pokrajinske uprave za BiH.<ref name="hbl"/>

Pripadao je skupini političara muslimanske vjere iz BiH, koji su se nacionalno osjećali Hrvatima, kod kojih se nije dogodilo otuđenje od hrvatskih korijena. Još od najmlađih dana pristaša pravaške ideologije. Sa skupinom istomišljenika osnovao bečko starčevićansko muslimansko akademsko društvo ''Svijest''. Predsjedavao hrvatskim muslimanskim konviktima u [[Hrvatski muslimanski konvikt u Sarajevu|Sarajevu]] i [[Hrvatski muslimanski konvikt u Mostaru|Mostaru]]. Učlanio se u [[HRSS|H(R)SS]] poslije 1918. te predsjedavao sarajevskom mjesnom organizacijom. Ušao u radikalsku vladu kojoj je pristupio HSS 1927. godine. Obnašao dužnost pomoćnika ministra prosvjete.<ref name="zh"/>
Djelovao u [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|JMO]], surađivao sa [[Seljačka sloga|Seljačkom slogom]], a kad je vodstvo JMO pristupilo [[Jugoslavneska radikalna zajednica|Jugoslavenskoj radikalnoj zajednici]], 1935. godine je sa skupinom bh. muslimanskih uglednika odbacio tu odluku.<ref name="nkk">[[Nada Kisić Kolanović|Kisić Kolanović, Nada]]. ''Muslimanska inteligencija i islam u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj'' // ''[[Časopis za suvremenu povijest|ČSP]]'', br. 3., (2004.), str. 901.-938., {{Hrčak|id=12738}}, str. 911.</ref> Krajem 1935. [[Bajramski zaključak|Bajramskim zaključkom]] osnovao je [[MO HSS|Muslimansku organizaciju]]. Organizacija je bila formalno nastavak JMO-a, no u zbilji to je bila nova stranka, označavana i kao Muslimanska organizacija/ogranak HSS-a. Osnovao ju je zajedno s s [[Ademaga Mešić|Ademagom Mešićem]],<ref name="nkk"/> i postao je predsjednik organizacije.
MO HSS zagovarao je autonomiju Bosne i Hercegovine,<ref name="zh"/> kad je je osnovana [[Banovina Hrvatska]]. MO HSS promicala je tj. budila hrvatsku nacionalnu misao među bosansko-hercegovačkim muslimanima.

Dio skupine koja je prišla ustaškom pokretu (dr. [[Džaferbeg Kulenović|Džafer]], dr. [[Osman Kulenović]], [[Ademaga Mešić]]). Razlog prilaska bio je taj što su pretpostavljali da u novoj hrvatskoj državi ne će doživjeti netrpeljivosti kakve su doživjeli u Kraljevini Jugoslaviji kojom su vladali velikosrpski hegemonisti. Osnova takvom stavu prema NDH bila je blagonaklonost ustaških dužnosnika, a u ponajprije čelnog čovjeka države, poglavnika. Njegova ''potpora Ustaškome pokretu temelji se na njegovu uvjerenju da hrvatski narod «nije nikad gazio tuđe pravo», već je «s pravom tražio samo uspostavu svojih otuđenih i pogaženih prava»''.<ref name="nkk"/> Kao i drugi hrvatski nacionalisti muslimanske vjeroispovijedi došao je do istaknutog mjesta u hrvatskoj državnoj upravi (dr. Osman Kulenović, dr. Džafer Kulenović, [[Hilmija Bešlagić]], [[Salih Baljić]] i ini).<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/V_17_povijest.html Prešućivana strana hrvatske povijesti]. (Uz knjigu mr. sc. Zlatka Hasanbegovića: Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja, Zagreb, 2007.), Osvrti i prikazi, [[Tomislav Jonjić]]</ref> Hadžić je bio među glavnim pobočnicima pobočničkog zbora u [[Glavni ustaški stan|Glavnom ustaškom stanu]].<ref>[[Hrvoje Matković]], "Povijest Nezavisne Države Hrvatske", Zagreb, 2002.</ref><ref>[http://www.hercegbosna.org/STARO/download-hr/Matkovic_Povijest_NDH.pdf Hercegbosna.org] Hrvoje Matković, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Drugo, dopunjeno izdanje, Zagreb, 2002. (pdf)</ref>
Obnašao upravne dužnosti prije nego je uvedena redovna [[državna uprava]] u NDH, u prvim mjesecima NDH. Bio je poglavnikov povjerenik za bosanske kotareve Drinske banovine.
U svibnju [[1941.]] godine postavljen je za povjerenika Glavnog ustaškog stana za [[Tuzla|Tuzlu]], a nakon toga za Sarajevo i bivšu [[Drinska banovina|Drinsku banovinu]]. Ušao u vladu Džafera Kulenovića jeseni 1941. godine. Politički marginaliziran kao osoba iz kruga Ademage Mešića. Ožujka 1942. ušao u diplomaciju NDH. Imenovan je na dužnost opunomoćenog ministra i izvanrednog poslanika u Ministarstvu vanjskih poslova.<ref name="zh"/>
Mnogo je radio na kulturnom polju radi obrazovanja muslimanskog stanovništva. Zalagao se za uključivanje novopazarskog [[sandžačko pitanje i NDH|sandžaka u NDH]]. Od [[1944.]] godine bio je u diplomatskim službama NDH, prvo u središnjici. Nakon toga od srpnja 1944. godine bio je poslanikom u Budimpešti, u Mađarskoj. U Mađarskoj je ostao sve do ulaska Sovjeta u Budimpeštu.<ref name="zh"/>

Početkom svibnja kad je [[svibanjska katastrofa|padala NDH]], povukao se sa državnim vrhom u Austriju. Odandje je uspio otići u [[Sirija|Siriju]]. Ondje je usko surađivao s dr. [[Džafer Kulenović|Džafer-begom Kulenovićem]], prof. [[Ibrahim Pirić-Pjanić|Ibrahimom Pirićem-Pjanićem]] i inim [[Hrvati u Siriji|Hrvatima muslimanima]]. Bio je među sastavljačima [[memorandum]]a na temelju kojega je Sveislamski kongres u [[Karachi]]ju [[1951.]] godine donio [[Rezolucija o položaju hrvatskoga naroda (1951.)|Rezoluciju]] o položaju hrvatskoga naroda.<ref name="hbl"/>

Umro je u [[izbjeglištvo|izbjeglištvu]] u Damasku, 1953. godine.<ref name="zh"/>

== Izvori ==
* ''[[Tko je tko u NDH|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]]'' (ur. [[Zdravko Dizdar]], [[Marko Grčić]], [[Slaven Ravlić]], [[Darko Stuparić]]), Minerva, Zagreb, 1997.
* [[Mirsad Bakšić]], [[Andrej Rora]], ''Znameniti Hrvati islamske vjere'', Kolo 1 ; knj. 9, Hrvatsko-muslimansko kulturno društvo "Narodna uzdanica", Zagreb, 1995., {{ISBN|9536494000}}, {{ISBN|9789536494002}}
* [[Hrvoje Matković]], ''Povijest Nezavisne Države Hrvatske'', Drugo, dopunjeno izdanje, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2002.
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Hadžić, Hakija}}
[[Kategorija:Hrvatski političari u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Dužnosnici NDH]]
[[Kategorija:Hrvatski oporbeni političari u iseljeništvu (1945.-1989.)]]
[[Kategorija:Hrvatski diplomati]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvati u Siriji]]

Hakija Hadžić - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica