Hajduci - Povijest promjena

Suradnik10: /* Armenija */

2026-01-05T17:28:46Z

Armenija

←Starija inačica		Inačica od 5. siječanj 2026. u 17:28
Redak 146:		Redak 146:
	* [[Bajram Curi]]		* [[Bajram Curi]]
	=== Armenija ===		=== Armenija ===
			{{glavni\|Armenski hajduci}}
	* [[Andranik Ozanijan]]		* [[Andranik Ozanijan]]
	* [[Garegin Nžde]]		* [[Garegin Nžde]]
	* [[Serob Vartanian]]		* [[Serob Vartanian]]

	=== Bugarska / Makedonija===		=== Bugarska / Makedonija===
	* [[Vojvoda Deljo]]		* [[Vojvoda Deljo]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{it icon}}' u '{{tal oznaka}}'

2025-05-30T22:58:37Z

Zamjena teksta - '{{it icon}}' u '{{tal oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 22:58
Redak 183:		Redak 183:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	* [http://www.treccani.it/vocabolario/aiducco/ ''Aiducco'' na portalu Trecani] {{~~it icon~~}}		* [http://www.treccani.it/vocabolario/aiducco/ ''Aiducco'' na portalu Trecani] {{tal oznaka}}
	* [http://www.rastko.rs/knjizevnost/usmena/bsuvajdzic-uskoci.html ''Hajduci i uskoci u narodnoj poeziji'' na portalu Projekat Rastko]		* [http://www.rastko.rs/knjizevnost/usmena/bsuvajdzic-uskoci.html ''Hajduci i uskoci u narodnoj poeziji'' na portalu Projekat Rastko]

WikiSysop u (test) 06:50, 12. veljača 2023.

2023-02-12T06:50:47Z

←Starija inačica		Inačica od 12. veljača 2023. u 06:50
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~redirect~~\|Hajduk\|ostala značenja\|[[Hajduk (razdvojba)]]}}		{{preusmjerava\|Hajduk\|ostala značenja\|[[Hajduk (razdvojba)]]}}

	[[Datoteka:Welt-Galleria T063.jpg\|mini\|300px\|Crtež hajduka iz [[1703.]]]]		[[Datoteka:Welt-Galleria T063.jpg\|mini\|300px\|Crtež hajduka iz [[1703.]]]]

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-28T12:44:37Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 12:44
Redak 115:		Redak 115:
	== Poznati hajduci ==		== Poznati hajduci ==
	=== Hrvatska ===		=== Hrvatska ===
	[[~~File~~:Harambaša from Dalmatia.jpg\|thumb\|Hajdučki harambaša iz Dalmacije.]]		[[Datoteka:Harambaša from Dalmatia.jpg\|thumb\|Hajdučki harambaša iz Dalmacije.]]
	*[[Ivan Rošo Bušić]]		*[[Ivan Rošo Bušić]]
	*[[Petar Mrkonjić]]		*[[Petar Mrkonjić]]

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-06T21:57:42Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 6. ožujak 2022. u 21:57
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hajduci'''-->~~{{redirect\|Hajduk\|ostala značenja\|[[Hajduk (razdvojba)]]}}		{{redirect\|Hajduk\|ostala značenja\|[[Hajduk (razdvojba)]]}}

	[[Datoteka:Welt-Galleria T063.jpg\|mini\|300px\|Crtež hajduka iz [[1703.]]]]		[[Datoteka:Welt-Galleria T063.jpg\|mini\|300px\|Crtež hajduka iz [[1703.]]]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T02:07:13Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T08:24:06Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{redirect|Hajduk|ostala značenja|[[Hajduk (razdvojba)]]}}

[[Datoteka:Welt-Galleria T063.jpg|mini|300px|Crtež hajduka iz [[1703.]]]]

'''Hajduci''' ([[Makedonski jezik|makedonski]]: ''Ајдутство'' [[turski]]: ''haydut''<ref name=tre/>) su bili [[Odmetnik|odmetnici]] i razbojnici na središnjem [[Balkan]]u, ali i u drugim zemljama [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], za [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]].<ref name=brit>{{cite web
|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/251754/haiduk
|title = ''Haiduk''
|publisher = Encyclopædia Britannica
|language = engleski
|accessdate = 12. 05. 2013}}</ref>
Oni su kasnije postali predvodnici mnogih [[ustanak]]a i [[Gerila|gerilskog]] [[rat]]a protiv [[Turci|Turaka]] pa su vremenom postali [[sinonim]] za slobodoljubive ljude i borce za slobodu svog naroda.<ref name=tre>{{cite web
|url=http://www.treccani.it/vocabolario/aiducco/
|title = ''Aiducco''
|publisher = Trecani
|language = talijanski
|accessdate = 12. 05. 2013}}</ref>

U narodnoj usmenoj predaji i pjesništvu na njih se gleda gotovo isključivo kao na borce za slobodu. Brojni ''hajduci'' su na početku [[19. stoljeće|19. stoljeća]] sudjelovali u ustancima [[balkan]]skih naroda; [[Prvi srpski ustanak|Prvi]] i [[Drugi srpski ustanak]], [[Grčki rat za nezavisnost]]... U Dalmaciji su hajduke pomagali Mlečani, koji su ih koristili i u svojim protuturskim ratovima. Među hajduke su se regrutirali i vojni bjegunci, bivši milicionari otpušteni zbog raznih prijestupa, kažnjenici pobjegli iz zatvora, razbojnici i ubojice.<ref>https://revijahak.hr/2021/04/07/odmetnici-i-hajduci-u-hrvatskoj-likovi-izmedu-istine-i-legende/</ref>

== Etimologija==
Do danas je ostalo nejasno stvarno podrijetlo riječi ''hajduk''. Po jednoj od teorija, riječ hajduk je izvedena od [[Turski jezik|turske]] riječi '''hajdud''', koju su koristili [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] za [[Ugarska|ugarske]] [[Pješaštvo|pješačke]] jedinice.<ref name=ras/>
Po drugoj teoriji riječ je izvedena od [[Mađarski jezik|mađarskog]] '''hajtу''' ([[množina]] ''hajtok''), koja znači ''gonič stoke''. Taj posao je [[16. stoljeće|16. stoljeću]] bio važan ali i opasan, jer su bila potrebna čitava tri mjeseca kako bi se stado stoke iz južne [[Ugarska|Ugarske]] dotjeralo do [[Beč]]a, na udaljenost od više od 600 [[km]], pa su ti goniči redovito nosili i oružje. Tokom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] mnogi od tih ''hojtoka'' prestali su biti goniči stoke i postali [[vojnik|vojnici]]. Riječ je s vremenom ušla u [[Turski jezik|turski]] kao ''hajdud'' i na kraju, u [[Srpski jezik|srpski]] kao '''xајдук'''. Zna se da su krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] ''hajtoki'' po [[Ugarska|Ugarskoj]] bili naoružani sluge, obično s dva [[pištolj]]a i dva duga [[nož]]a, koji su pored svojih uobičajenih poslova po [[plemstvo|plemićkim]] imanjima, imali zadatak štititi svoje gospodare. [[Transilvanija|Transilvanijski]] [[plemstvo|plemić]] [[István Bocskay]] ([[1557.]] – [[1606.]]), bio je poznat po svojoj ''hajdučkoj vojsci''.<ref name=brit/> Po [[Srbija|Srbiji]] i [[Banat]]u tokom prve polovice [[18. stoljeće|18. stoljeća]] riječ ''hajduk'' se također odnosila na [[Pješaštvo|pješačkog]] [[vojnik]]a.<ref name=ras/>

Ono što ostaje nejasno, kako je ta riječ za [[Ugarska|ugarskog]] [[Pješaštvo|pješačkog]] [[vojnik]]a postala [[sinonim]] za razbojnika. Moguće je da su [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] na njih gledali kao na bandite.<ref name=ras/>

Druga mogućnost je da se riječ ''hajduk'' kao oznaka za razbojnika, počela upotrebljavati jer su Habsburzi često unajmljivali vješte razbojnike i bandite u redove svoje vojske ili paravojnih jedinica koje su se borile protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]]. Ono što je potpuno sigurno je činjenica da riječ ''hajduk'' kao oznaka za razbojnika nije postojala ni u [[Srpski jezik|srpskom]] a ni u [[Mađarski jezik|mađarskom jeziku]] prije [[Osmansko Carstvo|osmanskog]] osvajanja [[Balkan]]a.<ref name=ras/>

Postoji i teorija Miodraga Stojanovića po kojoj je ''hajduk'', nastala od [[sanskrit]]ske riječi aydh = boriti se, protiviti se. Inače se do [[15. stoljeće|15. stoljeća]] naoružani razbojnik zove ''gusar'', a sam čin prepada - ''gusa''. U [[Osmansko Carstvo|osmanskim]] izvorima se ispočetka često koristio izraz '''haramija''', da se naglasi razbojnička dimenzija hajdučije.<ref name=rastko/>

''Hajduci'' na različitim jezicima:
{{div col|2}}
*''hajdut'' ([[Albanski jezik|albanski]])
*''հայդուկ'' (''hayduk'') ([[Armenski jezik|armenski]])
*''hajduk'' ([[Bošnjački jezik|bošnjački]])
*''хайдут'', ''хайдутин'' ili ''хайдук'' ([[Bugarski jezik|bugarski]])
*''hajduk'' ([[Hrvatski jezik|hrvatski]])
*''haïdouk'' ([[Francuski jezik|francuski]])
*''aiducco'' ([[Talijanski jezik|talijanski]])
*''hajdú'' ([[Mađarski jezik|mađarski]])
*''ајдук'', ''ајдутин'' ([[Makedonski jezik|makedonski]])
*''hajduk'' ([[Poljski jezik|poljski]])
*''haiduque'' ([[Portugalski jezik|portugalski]])
*''haiduc'' ([[Rumunjski jezik|rumunjski]])
*''хајдук'' ([[Srpski jezik|srpski]])
*''hejduk'' ([[Švedski jezik|švedski]])
*''haydut'' ([[Turski jezik|turski]])
*''hejduk'' ([[Kurdski jezik|kurdski]])
*''гайдук'' (''gajduk'') ([[Ruski jezik|ruski]])
*''гайдамака'' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]])
*''הײַדאַמאַק'' (''haydamak'') ([[jidiš]])
{{div col end}}

== Povijest razvoja hajdučkog pokreta==
[[Povijest]] hajduka na [[Balkan]]u počinje sa prodorom [[Turci|Turaka]] u [[Europa|Europu]]. Na pojavu i razvoj ''hajdučkog'' pokreta na [[Balkan]]u, osim težine [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] poreza i nameta, utjecala je i vojnička tradicija najamničkih odreda po [[balkan]]skim [[Srednji vijek|srednjovjekovnim]] [[država]]ma još od [[Križarski ratovi|križarskih ratova]].<ref name=rastko/>[[Osmansko Carstvo|Osmanske]] vlasti smišljeno su uključivali domaće stanovništvo u svoju novu vlast. Najznačajnije [[Paravojna postrojba|paravojne postrojbe]] u koje su se uključivali i [[kršćani]] bili su [[vojnuci]] ([[Turski jezik|turski]]: voynuk), [[derbendžije]] ([[Perzijski jezik|perzijski]] der-bend) i [[martolosi]] ([[Grčki jezik|grčki]]: armatolos). Vojnuci su najčešće bili konjušari, derbendžije su osiguravali puteve na opasnim mjestima po planinskim tjesnacima i klisurama a martolosi su korišteni za upade preko granice. Od svih njih ''hajducima'' su po svojoj organizaciji, najviše nalikovali martolozi, koje su Turci zatekli po [[Balkan]]u. Iako su aktivno sudjelovali u suzbijanju hajdučije, vojnuci, martolosi i derbendžije su gotovo zaboravljeni u usmenoj narodnoj predaji, kao tradicija nedostojna sjećanja.<ref name=rastko/>

Utjecaj služenja u [[Paravojna postrojba|paravojnim postrojbama]] na lokalno gospodarstvo i nepostojanje moralnih dilema oko tog je li pljačka - zlo, utjecala je na razvoj hajdučije, pošto je razlika između angažmana u [[Paravojna postrojba|paravojnim postrojbama]] i hajduka bila veoma mala, pa su mnogi najamnici otišli u goru u hajduke, kad ih nitko nije želio angažirati.

Rijetki putopisci koji u [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće|17. stoljeću]] prolaze [[Srbija|Srbijom]], posebno trasom starog [[Antički Rim|rimskog]] puta od [[Beograd]]a do [[Carigrad]]a, svjedoče o nesigurnosti putovanja, i utvrđenjima podignutim pored puta radi zaštite od hajduka, kao i o razvijenom sustavu pograničnih straža, sastavljenih od lokalnog [[Kršćani|kršćanskog]] stanovništva. Straže s bubnjevima koje upozoravaju putnike na opasnost od hajduka u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] spominju se kod [[Pljevlja|Pljevalja]], kod [[Lukovica|Lukavice]] i [[Suva planina|Kunovice]], kod [[Niš]]a ([[1550.]]), kod gaza preko [[Južna Morava|Morave]] ([[1553.]]), u [[Kačanička klisura|Kačaničkoj klisuri]] ([[1573.]]), na planini [[Čemernik]] ([[1582.]]), u [[Rodopi]]ma, po jugoistočnoj [[Bosna|Bosni]], na [[Ježevica|Ježevici]], [[Dinara|Dinari]], [[Romanija|Romaniji]].<ref name=rastko/>

Jedan [[Francuzi|francuski]] putopisac koji je putovao [[Srbija|Srbijom]] za vrijeme intervencije velikog [[vezir]]a Mehmed Paše Ćuprilića u [[Erdelj]]u [[1658.]], piše o svježe odrezanim glavama hajduka, izloženim po zidinama [[Paraćin]]a, koje trebaju zastrašiti druge razbojnike.<ref name=rastko/>

=== Razlozi za odlazak u hajduke ===
U ''hajduke'' je uglavnom odlazilo [[Kršćani|kršćansko]] stanovništvo zbog četiri osnovna razloga. Najčešće zbog straha za vlastiti život, kad bi ih pozvali da se pojave na sudu u gradu, bilo zbog neplaćanja poreza ili zbog neke druge optužbe. [[Kršćani]] su u [[Osmansko Carstvo|Osmansko Carstvu]] imali slabu pravnu zaštitu, pa su tada radije birali odlazak u [[planina|planinske]] [[šuma|šume]] nego da ostanu u svojim [[sela|selima]] i čekaju uhićenje.<ref name=ras/>

U planinama se moglo preživjeti jedino od krađe i pljačke.<ref name=rastko/> Po šumama je uvijek bio izvjestan broj ''dezertera'' (hajduka), pa bi se novajlije pridružile tim grupama. Drugi veliki razlog za odlazak u hajduke bila je mržnja koju bi na sebe navukao potencijalni hajduk od jednog ili više Turaka, pa mu nije preostajalo drugo već bijeg kako bi izbjegao da ga ubiju, jer nije mogao očekivati zaštitu od osmanlijskih vlasti. Treći razlog za bijeg u šumu i planinu, bila je želja za osvetom Turcima. Takvi ''hajduci'' bili su najopasniji za osmansko carstvo, jer su bili izuzetno motivirani, pa su upravo oni bili inspiracija za epsku poeziju. Na poslijetku je bilo i onih koji su se pridružili ''hajducima'' ne zbog straha, ili želje za osvetom, već zbog mogućnosti da žive slobodno, bez ikakvih društvenih ograničenja i obveza.<ref name=ras>{{cite web
|url = http://www.rastko.org.rs/istorija/xix/apetrovic-banditry_eng.html#_Toc43729573
|title = ''The Role of Banditry in the Creation of National States in the Central Balkans During the 19th Century - A Case Study: Serbia''
|author = Aleksandar Petrović
|publisher = Projekat Rastko
|language = engleski
|accessdate = 12. 05. 2013
|archiveurl = https://web.archive.org/web/20130801031709/http://www.rastko.org.rs/istorija/xix/apetrovic-banditry_eng.html#_Toc43729573
|archivedate = 1. kolovoza 2013.
}}</ref>

Hajdučki pokret na Balkanu predstavljao je na svoj način i pobunu protiv stranih okupatora, ali i protiv turskih poreza i nameta. [[Vuk Karadžić]] o tome daje vrlo precizan sud: <br>
''Narod naš misli i pjeva da su u nas hajduci postali od turske sile i nepravde. Da rečemo da gdjekoji otide u hajduke i bez nevolje, da se nanosi haljina i oružja po svojoj volji ili kome da se osveti, ali je i to cijela istina, da što je god vlada turska bolja i čovečnija, to je i hajduka u zemlji manje, a što je gora i nepravednija, to ih je više, i za to je među hajducima bivalo kašto najpoštenijih ljudi, a u početku vlade turske jamačno ih je bilo i od prve gospode i plemića. Istina da mnogi ljudi ne odu u hajduke da čine zlo, ali kad se čovjek (osobito prost) jedan put otpadi od ljudskoga društva i oprosti se svake vlasti, on počne osobito jedan uz drugoga i zlo činiti; tako i hajduci čine zlo i narodu svome, koji ih prema Turcima ljubi i žali, ali se i danas čini hajduku najveća sramota i poruga kad mu se reče da je lopov i pržibaba. U stara su vremena hajduci, kao što se i u pjesmama pjeva, najradije dočekivali Turke kad nose novce od dacije, ali je to u naše vrijeme slabo bivalo, nego dočekuju trgovce i druge putnike, a kašto udare i na kuću kome za koga misle da ima novaca ili lijepa ruha i oružja, te ga poharaju. Kad kome udare na kuću, pa ne nađu novaca a misle da ih ima, oni ga ucijene pa mu odvedu sina ili brata, i vode ga sa sobom dokle im god on ucjenu ne odnese.'' <ref name=rastko/>

=== Hajduci i uskoci===
{{glavni|Uskoci}}
[[Uskoci]] predstavljaju poseban oblik otpora [[Turci]]ma u [[jadran]]skom primorskom zaleđu koji su [[Mletačka Republika|mletci]] nazivali [[Morlaci|Morlakija]]. Kako je to bilo veliko granično područje, koje u to vrijeme nitko nije mogao kontrolirati, velik dio [[kršćani|kršćanskog]] stanovništva prebjegao je na [[Mletačka Republika|mletačku]] stranu, ali kako nisu imali od čega živjeti jedva su dočekali da ih se angažira u [[Paravojna postrojba|paravojnim postrojbama]].

Velik dio njih bili su [[nomadi|nomadski]] pastiri, koji su sa svojim stadima ionako slobodno prelazili granice, pa su ih obje zaraćene strane nastojale instumentalizirati za svoj interes.

Uskakanje hajdučko - [[uskoci|uskočkih]] družina na teritorije pod turskom vlašću, rasplamsalo se za [[Kandijski rat|Kandijskog rata]] ([[1645.]] – [[1669.]])

Za svo vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]] s manjim ili većim intenzitetom traju i sukobi između [[uskoci|uskoka]] i [[Dubrovačka republika|Dubrovačke republike]]. Uskoke je podržavala [[Mletačka Republika|Venecija]] koja je na taj način htjela smanjiti utjecaj [[Dubrovačka republika|Dubrovačke republike]] u trgovini na Mediteranu.<ref name=rastko/> Gerilske su postrojbe bile sastavljene od turskih podanika iz [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] koji su prešli na mletački teritorij, ali i od starosjedilaca iz [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Boka Kotorska|Boke Kotorske]]. Uskoci su aktivni oko [[Zadar|Zadra]] i [[Šibenik]]a, u [[Boka Kotorska|Boki Kotorskoj]] i u [[Makarska|Makarskom]] primorju.<ref name=rastko/>

Po završetku Kandijskog rata, [[Mletačka Republika|Venecija]] raseljava brojne prebjege na svoj teritorij po pustim otocima i svom dijelu [[Istra|Istre]], pa [[Ravni Kotari]] kod [[Zadar|Zadra]], sa proslavljenim [[serdar]]om [[Stojan Janković|Stojanom Jankovićem]], ostaju jedino značajno uskočko središte. Tada je dozvoljeno i čuvenom harambaši [[Boka Kotorska|bokeljskih]] hajduka, [[Bajo Pivljanin|Baju Pivljaninu]], da se nastani kod [[Perast]]a. S početkom [[Morejski rat|Morejskog rata]] ([[1684.]] – [[1699.]]) ponovno oživljavaju uskočke gerilske jedinice. Bajo Pivljanin se vraća u svoju kulu nadomak [[Perast]]a, čineći čuda u zaleđu [[Dubrovačka republika|Dubrovačke republike]].<ref name=rastko/>

Za vrijeme [[Morejski rat|Morejskog rata]] hajdučke uskočke postrojbe dobijaju karakter [[Paravojna postrojba|paravojnih]] mletačkih jedinica. Oni nisu ni gorski hajduci niti [[gusar]]i, već jedno i drugo, prema potrebi. Ratujući i na moru i na kopnu, neredovno plaćeni, na rubu egzistencije, oni upadaju u turske krajeve, pale i pljačkaju, često ne vodeći računa radi li se o Turcima ili kršćanima.<ref name=rastko/>

Osobito su ostali opjevani u narodnoj poeziji [[Senj]]ski uskoci, koji su kao vojnički faktor u [[Hrvatsko primorje|Hrvatskom primorju]] bili aktivni više od osamdeset godina. Ratujući pod patronatom [[Habsburg]]a protiv Turaka, senjski uskoci su vrlo brzo stupili u otvoreni sukob s [[Mletačka Republika|Venecijom]], ali i [[Dubrovačka republika|Dubrovačkom republikom]] jer su svojim [[gusar]]enjem onemogućili trgovcima slobodnu plovidbu do [[Venecija|Venecije]].
Nakon što su uskoci [[1601.]] pogubili carskog [[komesar]]a Josepha de Rabattu koji je poslan u Senj da ih smiri, i tako izgladi situaciju s [[Mletačka Republika|Venecijom]], [[Dubrovačka republika|Dubrovačkom republikom]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskim carstvom]] uskoci su protjerani iz [[Senj]]a u [[Žumberak]] i [[Otočac]].<ref name=rastko/>

== Organizacija hajdučke družine==
Vođa ''hajdučke družine'' bio je [[harambaša]], pored njega u većim družinama istaknutu ulogu imaju još i kalauz i barjaktar. Kalauz je imao ulogu kretanja družine i komunikacije s ljudima, pa je morao znati više jezika, a barjaktar je imao važnu ulogu kod sastavljanja družine, jer je on birao tko može pod barjak.<ref name=rastko/>

U skladu s vojničkom tradicijom onoga doba u ''hajduke'' se ide od [[Đurđevdan]]a do [[Mitrovdan]]a, a zima se provodi u vlastitom domu, ili kod jataka odmarajući se od ljetnog hajdukovanja.<ref name=rastko/>

== Hajduci u narodnim pjesmama==
Kod svih [[Južni Slaveni|južnoslavenskih]] naroda, i uopće naroda [[Balkan]]a postoji velik broj [[Epika|epskih]] pjesama o životu i junačkim djelima poznatih ''hajduka'' i [[uskok]]a. Njihovi podvizi i junaštva su najčešće predimenzionirani, a radi se zapravo o malim sitnim prijevarama i najobičnijoj krađi - ovaca, konja. Stvarno bogate ljude - ''hajdučke družine'' najčešće nisu ni mogle orobiti jer su oni putovali uz veliku oružanu pratnju, s dobro organiziranim karavanama, pa bi izvukli kraći kraj ukoliko bi se osudili napasti ih. Tu i tamo provaljuje i istina o jadnom životu ''hajduka'', koji je češće gladan nego sit pa tako [[Vuk Karadžić]] navodi:<br>
''Od gladi je crnu zemlju jeo,<br>
A od žeđi s lista vodu pio<br>
Dok je junak družbu sakupio…'' (Vuk Karadžić, Srpske narodne pjesme III, br. 63) <ref name=rastko>{{cite web
|url=http://www.rastko.rs/knjizevnost/usmena/bsuvajdzic-uskoci.html
|title = ''Hajduci i uskoci u narodnoj poeziji''
|author = Boško Suvajdžić
|publisher = Projekat Rastko
|language = srpski
|accessdate = 12. 05. 2013}}</ref>

Da bi se dokopali sredstava za život ''hajduci'' su često ucjenjivali ljude, otimavši im članove obitelji, traživši otkupninu za njihove glave, i to ne samo [[Turci|Turke]] već i [[Kršćani|kršćansku]] subraću, što je tadašnje ljude jako revoltiralo. Vremenom je ta mračna strana ''hajdučije'' potisnuta, a isplivala je na površinu jedino ona pozitivna o njima kao borcima za slobodu i protivnicima ugnjetavanja.

== Poznati hajduci ==
=== Hrvatska ===
[[File:Harambaša from Dalmatia.jpg|thumb|Hajdučki harambaša iz Dalmacije.]]
*[[Ivan Rošo Bušić]]
*[[Petar Mrkonjić]]
*[[Andrijica Šimić]]
*[[Stojan Janković]]
*[[Ivo Senjanin]]
*[[Šimica Karamatić]]
*[[Ilija Perajica]]<ref>Krešimir Kužić: [http://hrcak.srce.hr/file/13305 Prilog biografiji nekih Kačićevih vitezova te podrijetlu stanovništva njihova kraja], Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 47/2005., str. 191–224.</ref><ref>Nediljko Budiša: [http://www.rodoslovlje.hr/istaknuta-vijest/prezimena-nevesta-i-cere-u-zadnjih-350-godina Prezimena Nevesta i Cere u zadnjih 350 godina], 10.8.2009. In the text below the author elaborates the surname Perajica.</ref>
*[[Stanislav Sočivica]] (1715.–1776.)<ref>Stanislav Soćivica. Hajduk hrvatski XVIII. vieka, Vienac. 10. Zagreb, 1878, hr. 5, 76; br. 7, 106</ref><ref>Šime Peričić: [http://hrcak.srce.hr/file/141459 Hajdučija u mletačkoj Dalmaciji XVIII. stoljeća], Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru. sv. 41/1999. str. 203 - 212</ref>
*[[Jovo Stanisavljević Čaruga]]
*[[Mijat Tomić]] (Hercegovina), harambaša<ref>https://revijahak.hr/2021/04/07/odmetnici-i-hajduci-u-hrvatskoj-likovi-izmedu-istine-i-legende/</ref>
*[[Mato Lapsanović]] (Slavonija), harambaša
*[[Marko Lapsanović]] (Slavonija), harambaša
*[[Vuk Mandušić]]
*[[Petar Kulišić]] (Primorje)
*[[Tadija Kulišić]] (Primorje)
*[[Stojan Trtolj]] (ucijenjen na 100 srebrnih forinta), [[Stanko Škrbić]] (400 srebrnih forinta), [[Jovan Kutlača]] (400 srebrnih forinta)<ref>https://revijahak.hr/2021/04/07/odmetnici-i-hajduci-u-hrvatskoj-likovi-izmedu-istine-i-legende/</ref>
*[[Joco Udmanić]] (Moslavina), vođa družine koju su činili Todor Uzelac, Jovan Uzelac , Prosenački, Jadrašina, Štimac, Popović...
*[[Boža Matijević]] (Požega, Slavonija), vođa i začetnik družine ''[[Kolo gorskih tića]]'' (od kraja 1910-ih do 1927. uz prekide) čiji je član kasnije postao Čaruga<ref>https://revijahak.hr/2021/04/07/odmetnici-i-hajduci-u-hrvatskoj-likovi-izmedu-istine-i-legende/</ref>
*[[Pavle Prpić]] (Prpić Mali)
*[[Mile Karanović – Karan]] (Lika i Bosanska Krajina)
*[[Banda vrećara]] (Slavonija, Posavina i Banovina), preko 50 članova, od 1947. do 1953., vođa [[Vaso Bošković]]<ref>https://revijahak.hr/2021/04/07/odmetnici-i-hajduci-u-hrvatskoj-likovi-izmedu-istine-i-legende/</ref>
*[[Marko Rečić]] i [[Vinko Pintarić]], posljednji hajduci, uhvaćeni 1988. odnosno 1991.

=== Albanija ===
* [[Isa Boljetinac]]
* [[Ded Gjo Luli]]
* [[Azem Galica]]
* [[Šota Galica]]
* [[Bajram Curi]]
=== Armenija ===
* [[Andranik Ozanijan]]
* [[Garegin Nžde]]
* [[Serob Vartanian]]
=== Bugarska / Makedonija===
* [[Vojvoda Deljo]]
* [[Ilija Markov]]
* [[Stefan Karadža]]

=== Rumunjska / Srbija===
* [[Starina Novak]]
=== Srbija / Hercegovina / Crna Gora ===
* [[Mali Radojica]]
* [[Bajo Pivljanin]]
* [[Petar Popović Pecija]]
* [[Jovan Nenad]]
* [[Radoslav Čelnik]]
* [[Starina Novak]]
* [[Stanoje Glavaš]]
* [[Stojan Čupić]]
* [[Hajduk Veljko]]
*[[Ivan Musić]]
*[[Mijat Tomić]]

=== Grčka ===
* [[Theodoros Kolokotronis]]
* [[Georgios Karaiskakis]]
* [[Theodoros Kolokotronis]]
* [[Markos Botsaris]]
=== Ukrajina ===
* [[Ustim Karmaljuk]]
=== Slovačka ===
* [[Juraj Jánošík]]

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.treccani.it/vocabolario/aiducco/ ''Aiducco'' na portalu Trecani] {{it icon}}
* [http://www.rastko.rs/knjizevnost/usmena/bsuvajdzic-uskoci.html ''Hajduci i uskoci u narodnoj poeziji'' na portalu Projekat Rastko]

== Vidi još ==
*[[Hajdamaki]]

[[Kategorija:Hajduci| ]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]]
[[Kategorija:Srbija u Osmanskom Carstvu]]

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 02:07
Redak 3:		Redak 3:
	[[Datoteka:Welt-Galleria T063.jpg\|mini\|300px\|Crtež hajduka iz [[1703.]]]]		[[Datoteka:Welt-Galleria T063.jpg\|mini\|300px\|Crtež hajduka iz [[1703.]]]]

	'''Hajduci''' ([[Makedonski jezik\|makedonski]]: ''Ајдутство'' [[turski]]: ''haydut''<ref name=tre/>) su bili [[Odmetnik\|odmetnici]] i razbojnici na središnjem [[Balkan]]u, ali i u drugim zemljama [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]], za [[Srednji vijek\|srednjeg vijeka]].<ref name=brit>{{~~cite web~~		'''Hajduci''' ([[Makedonski jezik\|makedonski]]: ''Ајдутство'' [[turski]]: ''haydut''<ref name=tre/>) su bili [[Odmetnik\|odmetnici]] i razbojnici na središnjem [[Balkan]]u, ali i u drugim zemljama [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]], za [[Srednji vijek\|srednjeg vijeka]].<ref name=brit>{{Citiranje weba
	\|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/251754/haiduk		\|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/251754/haiduk
	\|title = ''Haiduk''		\|title = ''Haiduk''
Redak 9:		Redak 9:
	\|language = engleski		\|language = engleski
	\|accessdate = 12. 05. 2013}}</ref>		\|accessdate = 12. 05. 2013}}</ref>
	Oni su kasnije postali predvodnici mnogih [[ustanak]]a i [[Gerila\|gerilskog]] [[rat]]a protiv [[Turci\|Turaka]] pa su vremenom postali [[sinonim]] za slobodoljubive ljude i borce za slobodu svog naroda.<ref name=tre>{{~~cite web~~		Oni su kasnije postali predvodnici mnogih [[ustanak]]a i [[Gerila\|gerilskog]] [[rat]]a protiv [[Turci\|Turaka]] pa su vremenom postali [[sinonim]] za slobodoljubive ljude i borce za slobodu svog naroda.<ref name=tre>{{Citiranje weba
	\|url=http://www.treccani.it/vocabolario/aiducco/		\|url=http://www.treccani.it/vocabolario/aiducco/
	\|title = ''Aiducco''		\|title = ''Aiducco''
Redak 63:		Redak 63:
	U ''hajduke'' je uglavnom odlazilo [[Kršćani\|kršćansko]] stanovništvo zbog četiri osnovna razloga. Najčešće zbog straha za vlastiti život, kad bi ih pozvali da se pojave na sudu u gradu, bilo zbog neplaćanja poreza ili zbog neke druge optužbe. [[Kršćani]] su u [[Osmansko Carstvo\|Osmansko Carstvu]] imali slabu pravnu zaštitu, pa su tada radije birali odlazak u [[planina\|planinske]] [[šuma\|šume]] nego da ostanu u svojim [[sela\|selima]] i čekaju uhićenje.<ref name=ras/>		U ''hajduke'' je uglavnom odlazilo [[Kršćani\|kršćansko]] stanovništvo zbog četiri osnovna razloga. Najčešće zbog straha za vlastiti život, kad bi ih pozvali da se pojave na sudu u gradu, bilo zbog neplaćanja poreza ili zbog neke druge optužbe. [[Kršćani]] su u [[Osmansko Carstvo\|Osmansko Carstvu]] imali slabu pravnu zaštitu, pa su tada radije birali odlazak u [[planina\|planinske]] [[šuma\|šume]] nego da ostanu u svojim [[sela\|selima]] i čekaju uhićenje.<ref name=ras/>

	U planinama se moglo preživjeti jedino od krađe i pljačke.<ref name=rastko/> Po šumama je uvijek bio izvjestan broj ''dezertera'' (hajduka), pa bi se novajlije pridružile tim grupama. Drugi veliki razlog za odlazak u hajduke bila je mržnja koju bi na sebe navukao potencijalni hajduk od jednog ili više Turaka, pa mu nije preostajalo drugo već bijeg kako bi izbjegao da ga ubiju, jer nije mogao očekivati zaštitu od osmanlijskih vlasti. Treći razlog za bijeg u šumu i planinu, bila je želja za osvetom Turcima. Takvi ''hajduci'' bili su najopasniji za osmansko carstvo, jer su bili izuzetno motivirani, pa su upravo oni bili inspiracija za epsku poeziju. Na poslijetku je bilo i onih koji su se pridružili ''hajducima'' ne zbog straha, ili želje za osvetom, već zbog mogućnosti da žive slobodno, bez ikakvih društvenih ograničenja i obveza.<ref name=ras>{{~~cite web~~		U planinama se moglo preživjeti jedino od krađe i pljačke.<ref name=rastko/> Po šumama je uvijek bio izvjestan broj ''dezertera'' (hajduka), pa bi se novajlije pridružile tim grupama. Drugi veliki razlog za odlazak u hajduke bila je mržnja koju bi na sebe navukao potencijalni hajduk od jednog ili više Turaka, pa mu nije preostajalo drugo već bijeg kako bi izbjegao da ga ubiju, jer nije mogao očekivati zaštitu od osmanlijskih vlasti. Treći razlog za bijeg u šumu i planinu, bila je želja za osvetom Turcima. Takvi ''hajduci'' bili su najopasniji za osmansko carstvo, jer su bili izuzetno motivirani, pa su upravo oni bili inspiracija za epsku poeziju. Na poslijetku je bilo i onih koji su se pridružili ''hajducima'' ne zbog straha, ili želje za osvetom, već zbog mogućnosti da žive slobodno, bez ikakvih društvenih ograničenja i obveza.<ref name=ras>{{Citiranje weba
	\|url = http://www.rastko.org.rs/istorija/xix/apetrovic-banditry_eng.html#_Toc43729573		\|url = http://www.rastko.org.rs/istorija/xix/apetrovic-banditry_eng.html#_Toc43729573
	\|title = ''The Role of Banditry in the Creation of National States in the Central Balkans During the 19th Century - A Case Study: Serbia''		\|title = ''The Role of Banditry in the Creation of National States in the Central Balkans During the 19th Century - A Case Study: Serbia''
Redak 103:		Redak 103:
	''Od gladi je crnu zemlju jeo,<br>		''Od gladi je crnu zemlju jeo,<br>
	A od žeđi s lista vodu pio<br>		A od žeđi s lista vodu pio<br>
	Dok je junak družbu sakupio…'' (Vuk Karadžić, Srpske narodne pjesme III, br. 63) <ref name=rastko>{{~~cite web~~		Dok je junak družbu sakupio…'' (Vuk Karadžić, Srpske narodne pjesme III, br. 63) <ref name=rastko>{{Citiranje weba
	\|url=http://www.rastko.rs/knjizevnost/usmena/bsuvajdzic-uskoci.html		\|url=http://www.rastko.rs/knjizevnost/usmena/bsuvajdzic-uskoci.html
	\|title = ''Hajduci i uskoci u narodnoj poeziji''		\|title = ''Hajduci i uskoci u narodnoj poeziji''