Hadži Lojo - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-06T21:38:21Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 6. ožujak 2022. u 21:38
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hadži Lojo'''-->~~{{Infookvir vojna osoba		{{Infookvir vojna osoba
	\|ime = Hadži Lojo		\|ime = Hadži Lojo
	\|slika = Die Gartenlaube (1878) b 789.jpg		\|slika = Die Gartenlaube (1878) b 789.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T01:59:30Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 01:59
Redak 38:		Redak 38:
	[[Branislav Nušić]] je [[1908.]] godine napisao [[roman]] zasnovan na liku i djelu Hadži Loja.<ref>Kostić, Strahinja K. "Branislav Nušić." Maske und Kothurn 30.1-2 (1984.): 145-152.</ref>		[[Branislav Nušić]] je [[1908.]] godine napisao [[roman]] zasnovan na liku i djelu Hadži Loja.<ref>Kostić, Strahinja K. "Branislav Nušić." Maske und Kothurn 30.1-2 (1984.): 145-152.</ref>

	Godine [[1982.]] [[Rešad Kadić]] je također napisao roman zasnovan na Hadži Lojevu životu.<ref>{{~~cite book~~\|author=Rešad Kadić\|title=Hadži Lojo\|url=https://books.google.com/books?id=hddiAAAAMAAJ\|year=1982.\|publisher=Starješinstvo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji}}</ref>		Godine [[1982.]] [[Rešad Kadić]] je također napisao roman zasnovan na Hadži Lojevu životu.<ref>{{Citiranje knjige\|author=Rešad Kadić\|title=Hadži Lojo\|url=https://books.google.com/books?id=hddiAAAAMAAJ\|year=1982.\|publisher=Starješinstvo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji}}</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-11T08:04:16Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 11. studeni 2021. u 08:04
Redak 26:		Redak 26:
	\|odlikovanja =		\|odlikovanja =
	}}		}}
	'''Salih Vilajetović''', poznat kao '''Hadži Lojo''' ([[Sarajevo]], [[1834.]] – [[Meka]], [[1887.]]) bio je [[Bošnjaci\|bošnjački]] vođa u [[Sarajevo\|Sarajevu]] 1870-ih i jedan od glavnih zagovornika otpora [[Zaposjedanje BiH 1878.\|austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine]].<ref name=":0">{{~~Cite web~~\|url=https://aura.ba/ko-je-bio-salih-vilajetovic-hadzi-lojo-misteriozni-hodza-hadzija-i-dervis-koji-se-hrvao-sa-medvjedom/\|title=Ko je bio Salih Vilajetović – Hadži Lojo? Misteriozni hodža, hadžija i derviš koji se hrvao sa medvjedom\|last=Redakcija\|first=Aura\|website=Aura\|language=bošnjački\|accessdate=2019-05-15}}</ref>		'''Salih Vilajetović''', poznat kao '''Hadži Lojo''' ([[Sarajevo]], [[1834.]] – [[Meka]], [[1887.]]) bio je [[Bošnjaci\|bošnjački]] vođa u [[Sarajevo\|Sarajevu]] 1870-ih i jedan od glavnih zagovornika otpora [[Zaposjedanje BiH 1878.\|austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine]].<ref name=":0">{{Citiranje weba\|url=https://aura.ba/ko-je-bio-salih-vilajetovic-hadzi-lojo-misteriozni-hodza-hadzija-i-dervis-koji-se-hrvao-sa-medvjedom/\|title=Ko je bio Salih Vilajetović – Hadži Lojo? Misteriozni hodža, hadžija i derviš koji se hrvao sa medvjedom\|last=Redakcija\|first=Aura\|website=Aura\|language=bošnjački\|accessdate=2019-05-15}}</ref>

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-05T01:00:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir vojna osoba
|ime = Hadži Lojo
|slika = Die Gartenlaube (1878) b 789.jpg
|opis = Hadži Lojo
|veličina = 300px
|datum rođenja = [[1834.]]
|mjesto rođenja = [[Sarajevo]]
|datum smrti = [[1887.]]
|mjesto smrti = [[Meka]]
|nacionalnost =
|državljanstvo =
|puno ime =
|nadimak =
|supruga =
|suprug =
|titule =
|knjige =
|služba =
|čin =
|ratovi = [[Zaposjedanje BiH 1878.]]
|bitke =
|vojska =
|rod =
|jedinice =
|zapovijedao =
|odlikovanja =
}}
'''Salih Vilajetović''', poznat kao '''Hadži Lojo''' ([[Sarajevo]], [[1834.]] – [[Meka]], [[1887.]]) bio je [[Bošnjaci|bošnjački]] vođa u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1870-ih i jedan od glavnih zagovornika otpora [[Zaposjedanje BiH 1878.|austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine]].<ref name=":0">{{Cite web|url=https://aura.ba/ko-je-bio-salih-vilajetovic-hadzi-lojo-misteriozni-hodza-hadzija-i-dervis-koji-se-hrvao-sa-medvjedom/|title=Ko je bio Salih Vilajetović – Hadži Lojo? Misteriozni hodža, hadžija i derviš koji se hrvao sa medvjedom|last=Redakcija|first=Aura|website=Aura|language=bošnjački|accessdate=2019-05-15}}</ref>

== Životopis ==
Radnik u [[Kamenolom|kamenolomu]], učitelj u [[Medresa|medresi]] i [[bašibozuk]], Hadži Lojo je u Sarajevu postao poznat nakon što se pridružio otporu [[Tanzimat|osmanlijskim reformama]], a osobito kad se [[1872.]] godine pobunio protiv gradnje nove pravoslavne crkve. U narednim godinam bio je poznat i po raznim nasilnim ispadima i razbojstvima.

Neposredno prije austro-ugarskog zaposjedanja Bosne i Hercegovine [[1878.]] godine, Hadži Lojo je okupio muslimanske, pravoslavne, židovske te čak i neke katoličke građane da se suprotstave okupatoru: uz [[Mehmed Šemsikadić|Mehmeda Šemsikadića]], [[Hafiz Kaukčija|Hafiza Kaukčiju]] i [[Muhamed Hadžijamaković|Muhameda Hadžijamakovića]] Hadži Lojo bio je jedan od glavnih vođa otpora u Sarajevu. Protivnici okupacije su [[28. srpnja]] organizirali vladu u gradu i odredili mobilizaciju svih građana sposobnih za vojnu službu. U noći između [[16. kolovoza|16.]] i [[17. kolovoza]] Hadži Lojo je, ulazeći u jedno konačište, nosio pušku na leđima s cijevi okrenutom prema zemlji. Puška je slučajno opalila i pogodila ga ispod koljena. S tom teškom ranom pobjegao je u naselje [[Prača (Pale-Prača, BiH)|Praču]] kod [[Rogatica|Rogatice]], gdje se sakrio kod pravoslavne obitelji Čvoro. Odatle je pobjegao u [[Čajniče]], gdje je proveo oko dva tjedna.<ref name=":0" />

Zbog [[Bol (osjećaj)|bolova]] u ranjenoj nozi Hadži Lojo više nije mogao bježati. Izdao ga je [[Mićo Kojić]] nakon čega ga je uhitio natporučnik [[Mihajlo Stipetić]] i priveo u Sarajevo. Lojo je zbog te rane bio poslan u vojnu bolnicu, gdje ga je liječio dr. Kramer: no unatoč liječničkoj skrbi, nije bilo pomoći i noga mu je amputirana.<ref name=":0" /> Vlasti su tražile [[smrtna kazna|smrtnu kaznu]], a optužnica ga je teretila kao glavnog agitatora otpora protiv okupacijskih četa. Poslije izdržane petgodišnje kazne u [[Terezin|Theresienstadtu]], Hadži Lojo se trebao vratiti u Sarajevo. Međutim, austrijska carska vlast rekla je da je on u Bosni nepodoban. Ponudili su mu da bira u koju zemlju želi ići. On je odlučio da je za njegovu obitelj – suprugu Fatimu, kćerku Aišu i dva sina, Muhameda i Mustafu – najbolje da se odsele u [[Meka|Meku]].<ref name=":0" />

== Lojo u književnosti ==
[[Branislav Nušić]] je [[1908.]] godine napisao [[roman]] zasnovan na liku i djelu Hadži Loja.<ref>Kostić, Strahinja K. "Branislav Nušić." Maske und Kothurn 30.1-2 (1984.): 145-152.</ref>

Godine [[1982.]] [[Rešad Kadić]] je također napisao roman zasnovan na Hadži Lojevu životu.<ref>{{cite book|author=Rešad Kadić|title=Hadži Lojo|url=https://books.google.com/books?id=hddiAAAAMAAJ|year=1982.|publisher=Starješinstvo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji}}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* [[Vaso Čubrilović]], Bosanski ustanak, Beograd 1930.;
* [[Hamdija Kreševljaković]], Sarajevo u doba okupacije Bosne 1878, Sarajevo 1937.;
* Radoslav Petrović, Pokret otpora protiv austrougarske okupacije 1878. godine u Bosni i Hercegovini u zborniku Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1978.

{{GLAVNIRASPORED:Lojo, Hadži}}
[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina pod Austro-Ugarskom]]
[[Kategorija:Povijest Sarajeva]]