Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:12:42Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:12
Redak 146:		Redak 146:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|H5N1}}~~

	[[Kategorija:Virusi]]		[[Kategorija:Virusi]]

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-06T19:16:26Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 6. ožujak 2022. u 19:16
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''H5N1'''-->~~{{Taksokvir		{{Taksokvir
	\| boja=violet		\| boja=violet
	\| naziv = ''H5N1''		\| naziv = ''H5N1''
Redak 43:		Redak 43:
	Istraživanja koja se provode od 1997. samo prate [[evolucija (biologija)\|evolutivnu]] moć ovih virusa koji mijenjaju svoju antigeničnost i mutiraju skupine [[gen]]a, šireći opseg ugroženih ptica-domaćina, patogenost sustavnih infekcija [[sisavci\|sisavaca]] i vlastitu stabilnost u [[okoliš]]u.		Istraživanja koja se provode od 1997. samo prate [[evolucija (biologija)\|evolutivnu]] moć ovih virusa koji mijenjaju svoju antigeničnost i mutiraju skupine [[gen]]a, šireći opseg ugroženih ptica-domaćina, patogenost sustavnih infekcija [[sisavci\|sisavaca]] i vlastitu stabilnost u [[okoliš]]u.

	~~<!-- Izvor informacija: http://www.who.int/csr/disease/avian_influenza/country/en/ -->~~
	{\|class="wikitable" style="clear:both;margin:1em auto;text-align:center;"		{\|class="wikitable" style="clear:both;margin:1em auto;text-align:center;"
	\|+'''Potvrđeni slučajevi [[ptičja gripa\|ptičje gripe]] tipa A ([[H5N1]]) kod [[čovjek]]a'''<br/>		\|+'''Potvrđeni slučajevi [[ptičja gripa\|ptičje gripe]] tipa A ([[H5N1]]) kod [[čovjek]]a'''<br/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-28T12:30:26Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
| boja=violet
| naziv = ''H5N1''
| slika =Colorized transmission electron micrograph of Avian influenza A H5N1 viruses.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = Virus ptičje gripe u boji, H5N1.
| skupina_virusa = (-)ssRNA-Viren (V)
| familia = Orthomyxoviridae
| genus =
| razdioba_stupanj = [[Vrsta]]
| razdioba =* ''Indukcija virusa A''
* ''Indukcija virusa tipa A''
}}
{| class="toccolours" cellpadding="0" cellspacing="0" style="float:right; clear:right; font-size:85%; width:400px; margin:0 0 1em 1em;"
|- bgcolor="FF0000"
! colspan="2" align="center" | Visoko patogeni H5N1
|-
| colspan="2" | [[Datoteka:Global spread of H5N1 map.PNG|središte|400px|Visoko patogeni H5N1]]
|- bgcolor=#FFEFEF
| style="width:10px; height:10px; background:#FF0000;" | ||  →  Zemlje u kojima su zabilježeni smrtni slučajevi peradi ili divljih ptica
|- bgcolor=#FFEFEF
| style="width:10px; height:5px; background:#800000;" | ||  →  Zemlje u kojima su zabilježeni smrtni slučajevi ljudi i peradi ili divljih ptica
|}
'''H5N1''' je podtip [[virus]]a [[ptičja gripa|ptičje gripe]] i uzročnik virusnog oboljenja [[pandemija|pandemijskih]] razmjera, koje se prenosi na mnoge vrste uključujući i [[čovjek]]a. Stručnjaci vjeruju da virus zadržava mogućnost mutacije u oblik koji se lako prenosi među ljudima. Sam naziv ''H5N1'' se odnosi na podtipove [[antigen]]a koji su prisutni na površini virusa: [[hemaglutinin]] 5 i [[neuraminidaza]] 1.

Virus je ispočetka zamijećen kao uzročnik [[endem]]ske zaraze milijunskih populacija [[perad]]i jugoistoka [[Azija|Azije]], da bi do danas, zahvaljujući svojstvu brzog prijenosa, postao široko rasprostranjen među brojnim drugim populacijama [[ptice|ptica]]. U povijesti su slučajevi zaraze češće zabilježeni u jako napučenim sredinama u kojima zajedno žive ljudi i životinje-prijenosnici. Vodene ptice selice ([[labudovi]], [[divlja patka|divlje patke]] i [[guske]]) su očigledni prirodni, a domaća perad neposredni prijenosnik zaraze, bilo putem izdvajanja hrandibenih proizvoda, bilo putem izmeta koji se koristi kao gnjojivo.

[[Datoteka:Influenza_A_-_late_passage.jpg|mini|250px|desno|'''Influenza A''', virus uzročnik ptičje gripe. [[Elektronski mikroskop|TEM]] negativno obojenih virusnih čestica u kasnom stadiju zaraze.]]
H5N1 je antigenskim tokom [[mutacija|mutirao]] u desetke visokopatogenih varijacija koje sve pripadaju dominantonme [[genotip]]u Z. Taj se endemski genotip pojavio [[2002.]] iz ranije poznatog visoko patogenog genotipa. Kod ptica je epizoogeno po prvi puta pronađen u [[Kina|Kini]] [[1996.]], a kod čovjeka u [[Hong Kong|Hong Kongu]] [[1997.]], pa razlikujemo dva genska kladona od kojih se jedan lakše prenosi na čovjeka i predstavlja opasnost.

Mutirane varijacije od kojih obolijevaju ostale vrste životinja, nisu nužno opasne za ljude (većina je oboljelih pojedinaca bila u izravnom kontaktu sa zaraženim pticama). Panzoogeno (bolest koja zahvaća životinje različitih vrsta na širem području) širenje je zaustavljeno pomorom čitavih populacija domaće peradi koje su obitavale na istome teritoriju.

Budući da nisu poznati svi slučajevi infekcije virusom H5N1, smrtnost se iz prijašnjih pandemija gripe može samo predviđati na 2.5-5% ukupne populacije. Najgori scenarij nepoznate vjerojatnosti ukazuje na izravnu smrt 150 milijuna ljudi. Ostali podtipovi virusa ptičje gripe, potvrđeni kod čovjeka i poredani prema broju smrtnih slučajeva, su: [[H1N1]] uzročnik "španjolske gripe", [[H2N2]] uzročnik "azijske gripe", [[H3N2]] iznimno otporni uzročnik "hongkonške gripe", [[H7N7]], [[H1N2]] "svinjska gripa" – endemski patogen kod ljudi i svinja, H9N2, H7N2, H7N3, H10N7. Od sezonske gripe u [[SAD]]-u svake godine oboli i umre 36 000 ljudi.

== Dijagnoza ==
Zaražene ptice H5N1 prenose [[slina|slinom]], [[mukus|sekretom iz nosa]] i [[feces]]om. Ostale se ptice mogu zaraziti u izravnom kontaktu s iscjetkom, ili površinom koja je kontaminirana zaraženom tvari.

Budući da pripadaju istoj porodici virusa, [[simptomi]] obolijevanja od H5N1 kod zaraženih osoba ispočetka nalikuju onima kod obične gripe, uključujući: [[vrućica|vrućicu]], kašalj, grlobolju, mišićnu iscrpljenost. S vremenom se kod ozbiljnijih slučajeva kao mogući uzrok smrti pojavljuje i [[upala pluća]] i zatajenje dišnog sustava (višestruke infekcije [[pluća]], voda u poplućnom prostoru, ožiljci i rupe u plućnom tkivu, povećani [[limfni čvorovi]]...).

Trenutna metoda sprječavanja zaraze u [[životinje|životinjskim]] populacijama, korištena na milijunskim jedinkama peradi u Aziji, uključuje uništavanje zaraženih i potencijalno sumnjivih životinja. Oseltamivir je, uz rimantadin, naznačajniji lijek koji inhibira širenje virusa gripe u tijelu pacijenta (farmaceutska ga industrija izdaje pod nazivom ''[[Tamiflu]]''). Isti se našao u žarištu brojnih vlada i organizacija koje su vršile pripreme za moguću pandemiju ptičje gripe, uključujući i [[Hrvatska|Hrvatsku]].

== Rasprostranjenost ==
Istraživanja koja se provode od 1997. samo prate [[evolucija (biologija)|evolutivnu]] moć ovih virusa koji mijenjaju svoju antigeničnost i mutiraju skupine [[gen]]a, šireći opseg ugroženih ptica-domaćina, patogenost sustavnih infekcija [[sisavci|sisavaca]] i vlastitu stabilnost u [[okoliš]]u.


{|class="wikitable" style="clear:both;margin:1em auto;text-align:center;"
|+'''Potvrđeni slučajevi [[ptičja gripa|ptičje gripe]] tipa A ([[H5N1]]) kod [[čovjek]]a'''<br/>
podaci od [[9. rujna]] [[2006.]]
|-
!rowspan="3"|Država
!colspan="12"|Godine obavještavanja
!colspan="3" rowspan="2"|{{ed|slučajevi H5N1|tablicu}}<br /><br />Ukupno
|-
|colspan="3"|2003.
|colspan="3"|2004.
|colspan="3"|2005.
|colspan="3"|2006.
|-
!zaraza||colspan="2"|smrti
!zaraza||colspan="2"|smrti
!zaraza||colspan="2"|smrti
!zaraza||colspan="2"|smrti
!zaraza||colspan="2"|smrti
|-
|align="left"|{{ZD+X/A|AZE}}
|colspan="9" bgcolor="#EEEEEE"| 
|align="right"| 8||align="right"| 5||align="right"|63%
|align="right"| 8||align="right"| 5||align="right"|63%
|-
|align="left"|{{ZD+X/D|DŽI}}
|colspan="9" bgcolor="#EEEEEE"| 
|align="right"| 1||align="right"| 0||align="right"|0%
|align="right"| 1||align="right"| 0||align="right"|0%
|-
|align="left"|{{ZD+X/E|EGI}}
|colspan="9" bgcolor="#EEEEEE"| 
|align="right"| 14||align="right"| 6||align="right"|43%
|align="right"| 14||align="right"| 6||align="right"|43%
|-
|align="left"|{{ZD+X/I|INDN}}
|colspan="6" bgcolor="#EEEEEE"| 
|align="right"| 19||align="right"| 12||align="right"|63%
|align="right"| 44||align="right"| 36||align="right"|82%
|align="right"| 63||align="right"| 48||align="right"|76%
|-
|align="left"|{{ZD+X/I|IRK}}
|colspan="9" bgcolor="#EEEEEE"| 
|align="right"| 2||align="right"| 2||align="right"|100%
|align="right"| 2||align="right"| 2||align="right"|100%
|-
|align="left"|{{ZD+X/K|KMB}}
|colspan="6" bgcolor="#EEEEEE"| 
|align="right"| 4||align="right"| 4||align="right"|100%
|align="right"| 2||align="right"| 2||align="right"|100%
|align="right"| 6||align="right"| 6||align="right"|100%
|-
|align="left"|{{ZD+X/K|KIN}}
|align="right"| 1||align="right"| 1||align="right"|100%
|colspan="3" bgcolor="#EEEEEE"| 
|align="right"| 8||align="right"| 5||align="right"|63%
|align="right"| 12||align="right"| 8||align="right"|67%
|align="right"| 21||align="right"| 14||align="right"|67%
|-
|align="left"|{{ZD+X/T|TAJ}}
|colspan="3" bgcolor="#EEEEEE"| 
|align="right"| 17||align="right"| 12||align="right"|71%
|align="right"| 5||align="right"| 2||align="right"|40%
|align="right"| 2||align="right"| 2||align="right"|100%
|align="right"| 24||align="right"| 16||align="right"|67%
|-
|align="left"|{{ZD+X/T|TUR}}
|colspan="9" bgcolor="#EEEEEE"| 
|align="right"| 12||align="right"| 4||align="right"|33%
|align="right"| 12||align="right"| 4||align="right"|33%
|-
|align="left"|{{ZD+X/V|VIJ}}
|align="right"| 3||align="right"| 3||align="right"|100%
|align="right"| 29||align="right"| 20||align="right"|69%
|align="right"| 61||align="right"| 19||align="right"|31%
|colspan="3" bgcolor="#EEEEEE"| 
|align="right"| 93||align="right"| 42||align="right"|45%
|-
!Ukupno
!align="right"| 4||align="right"| 4||align="right"|100%
!align="right"| 46||align="right"| 32||align="right"|70%
!align="right"| 97||align="right"| 42||align="right"|43%
!align="right"| 97||align="right"| 65||align="right"|67%
!align="right"|244||align="right"|143||align="right"|59%
|-
!colspan="16"|<small>''Izvor: [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO)</small>
|}
<div style="clear:both;"></div>

== Građa virusa ==
* '''[[Virus (biologija)|Virusi]]''' su vrsta [[mikroorganizmi|mikroskopskih]] parazita koja inficira [[stanica|stanice]] živih [[organizam]]a.
** '''[[Orthomyxoviridae]]''' su porodica [[RNK virus]]a, koja obuhvaća uzročnike [[gripa|gripe]] i [[kralježnjaci|kralježnjačke]] parazite. Sadrže 7 do 8 dijelova linearne jednostruko zavijene molekule [[RNK]].
*** '''Influnezavirusi A''' su [[Rod (taksonomija)|rod]] virusa [[ptičja gripa|ptičje gripe]] koji sadrži 10 [[gen]]a:
**** '''HA''' kodira [[hemaglutinin]], [[antigenski glikoprotein]] na površini virusa koji stvaranjem izdanaka uvjetuje njegovo vezanje za zaraženu stanicu.
**** '''NA''' kodira [[neuraminidaza|neuraminidazu]], [[enzim]] koji se veže na površini virusa kako bi pomagao u otpuštanju novostvorenih čestica iz stanice-domaćina.
**** '''M''' kodira matične proteine te, uz prethodna dva proteina, stvara virusnu kapsidu. M1 se veže na virusu RNK, a M2 stvara memrbanski kanal i tako otpušta sadržaj virusa u stanicu.
**** '''NP''' kodira [[nukleoprotein]].
**** '''NS''' kodira dva nestrukturalna proteina koji su nositelji patogenih obilježja. NS1 uvjetuje stanični transport i translaciju RNK, te se smatra odgovornim za [[citokini|citokinski]] odgovor protiv [[makrofazi|makrofaga]], a NEP posreduje izvoz [[vRNP]]-a.
**** '''PA''', '''PB1''' i '''PB2''' kodiraju proteine koji su glavne sastavnice [[virusna polimeraza|virusne polimeraze]] (potrebna za replikaciju), osim PB1-F2 koji je i značajan čimbenik [[patogen]]osti.

: Antivirusni lijekovi su se otkrili upravo proučavanjem uloge esencijalnih virusnih [[proteini|proteina]], hemaglutinina, neuraminidaze i M2, vršeći svoju funkciju na istom principu na kojem se protiv virusa bore [[antitijela]] koja proizvodi [[imunologija|imunološki sustav]] oboljelih.

== Vanjske poveznice ==
{{commons|H5N1}}

[[Kategorija:Virusi]]
[[Kategorija:Gripa]]

[[it:Influenza aviaria#H5N1]]

H5N1 - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica