Suradnik01 u (test) 21:14, 18. ožujak 2022.

2022-03-18T21:14:14Z

←Starija inačica		Inačica od 18. ožujak 2022. u 21:14
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Gvozd'''-->{{~~Općina~~ \|		<!--'''Gvozd'''-->{{Infookvir općina \|
	ime = Gvozd\|		ime = Gvozd\|
	grb = Gvozd (grb).gif\|		grb = Gvozd (grb).gif\|
Redak 6:		Redak 6:
	broj stanovnika2011. = 2.970 (općina)/1.095 (naselje)\|		broj stanovnika2011. = 2.970 (općina)/1.095 (naselje)\|
	površina = 212,4 \|		površina = 212,4 \|
	naselja = [[Blatuša]], [[Bović]], [[Brnjavac]], [[Crevarska Strana]], [[Čremušnica]], [[Dugo Selo (Gvozd)\|Dugo Selo Lasinjsko]], [[Golinja]], [[Gornja Čemernica]], [[Gornja Trstenica]], [[Kirin]], [[Kozarac (Gvozd)\|Kozarac]], [[Ostrožin]], [[Pješčanica]], [[Podgorje (Gvozd)\|Podgorje]], [[Slavsko Polje]], [[Stipan]], [[Šljivovac]], [[Trepča (Gvozd)\|Trepča]], '''~~Vrginmost~~''' \|		naselja = [[Blatuša]], [[Bović]], [[Brnjavac]], [[Crevarska Strana]], [[Čremušnica]], [[Dugo Selo (Gvozd)\|Dugo Selo Lasinjsko]], [[Golinja]], [[Gornja Čemernica]], [[Gornja Trstenica]], [[Kirin]], [[Kozarac (Gvozd)\|Kozarac]], [[Ostrožin]], [[Pješčanica]], [[Podgorje (Gvozd)\|Podgorje]], [[Slavsko Polje]], [[Stipan]], [[Šljivovac]], [[Trepča (Gvozd)\|Trepča]], '''Gvozd''' \|
	načelnik = Branko Jovičić\|		načelnik = Branko Jovičić\|
	poštanski broj = 44410 Gvozd\|		poštanski broj = 44410 Gvozd\|
Redak 16:		Redak 16:
	}}		}}

	'''Gvozd''' je općina u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], u [[Sisačko-moslavačka županija\|Sisačko-moslavačkoj županiji]]. Sjedište općine Gvozd nalazi se u naselju '''~~[[Vrginmost]]~~''', koje je u razdoblju od [[1996.]] do [[2012.]] također nosilo naziv Gvozd.<ref>[http://hidra.srce.hr/arhiva/275/88047/www.glasila.hr/Glasila/SV/SV2112.pdf Odluka o promjeni imena naselja Gvozd u Vrginmost]</ref>		'''Gvozd''' je općina u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]], u [[Sisačko-moslavačka županija\|Sisačko-moslavačkoj županiji]]. Sjedište općine Gvozd nalazi se u naselju '''Gvozdu''', koje je u razdoblju od [[1996.]] do [[2012.]] također nosilo naziv Gvozd.<ref>[http://hidra.srce.hr/arhiva/275/88047/www.glasila.hr/Glasila/SV/SV2112.pdf Odluka o promjeni imena naselja Gvozd u Vrginmost]</ref> Zbog političkih igara i pritisaka koalicijskih partnera vladajućih stranaka iz srpskih stranaka u službenim dokumentima nametnuto je ime ''Vrginmost''.

	== Zemljopis ==		== Zemljopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T12:06:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Općina |
ime = Gvozd|
grb = Gvozd (grb).gif|
županija = {{ZD+X/HŽ|SMŽ}} |
broj stanovnika = 3.779|
broj stanovnika2011. = 2.970 (općina)/1.095 (naselje)|
površina = 212,4 |
naselja = [[Blatuša]], [[Bović]], [[Brnjavac]], [[Crevarska Strana]], [[Čremušnica]], [[Dugo Selo (Gvozd)|Dugo Selo Lasinjsko]], [[Golinja]], [[Gornja Čemernica]], [[Gornja Trstenica]], [[Kirin]], [[Kozarac (Gvozd)|Kozarac]], [[Ostrožin]], [[Pješčanica]], [[Podgorje (Gvozd)|Podgorje]], [[Slavsko Polje]], [[Stipan]], [[Šljivovac]], [[Trepča (Gvozd)|Trepča]], '''Vrginmost''' |
načelnik = Branko Jovičić|
poštanski broj = 44410 Gvozd|
z. širina = 45.3544880088691|
z. dužina = 15.876229996189698|
slika = Petrova Gora monument.jpg |
karta2 = Sisačko-moslavačka županija|
naziv karte2 = Sisačko-moslavačke županije
}}

'''Gvozd''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]]. Sjedište općine Gvozd nalazi se u naselju '''[[Vrginmost]]''', koje je u razdoblju od [[1996.]] do [[2012.]] također nosilo naziv Gvozd.<ref>[http://hidra.srce.hr/arhiva/275/88047/www.glasila.hr/Glasila/SV/SV2112.pdf Odluka o promjeni imena naselja Gvozd u Vrginmost]</ref>

== Zemljopis ==
Gvozd je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], pripada [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]], nalazi se podno Gvozda na kojem je poginuo posljednji hrvatski kralj narodne krvi [[Petar Svačić]] te se od tada ta gora po njemu naziva [[Petrova gora]].

== Stanovništvo ==

=== Popis stanovništva 2011. godine ===
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup03.html Državni zavod za statistiku: Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011. godine]</ref>, u općini Gvozd živi 2.970 stanovnika, od čega 1.976 (66,53%) [[Srbi|Srba]], 951 (32,02%) [[Hrvati|Hrvata]] i 43 (1,45%) ostalih.

Raspored stanovništva po naseljima:<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup03_5100.html Državni zavod za statistiku: Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011. godine]</ref>

* [[Blatuša]] - 171
* [[Bović]] - 91
* [[Brnjavac]] - 93
* [[Crevarska Strana]] - 161
* [[Čremušnica]] - 103
*[[Dugo Selo (Gvozd)|Dugo Selo Lasinjsko]] - 46
* [[Golinja]] - 38
* [[Gornja Čemernica]] - 142
* [[Gornja Trstenica]] - 88
* [[Kirin]] - 52
* [[Kozarac (Gvozd)|Kozarac]] - 122
* [[Ostrožin]] - 32
* [[Pješčanica]] - 161
* [[Podgorje (Gvozd)|Podgorje]] - 150
* [[Slavsko Polje]] - 338
* [[Stipan]] - 50
* [[Šljivovac]] - 32
* [[Trepča (Gvozd)|Trepča]] - 5
*'''[[Vrginmost]]''' - 1.095

=== Popis stanovništva 2001. godine ===
Po nacionalnom sastavu [[Hrvati]] su činili 40% stanovništva, [[Srbi]] 57 %, ostali 3 %. Općina Gvozd imala je 3.779 stanovnika, raspoređenih u 19 naselja:

* [[Blatuša]] - 285
* [[Bović]] - 150
* [[Brnjavac]] - 87
* [[Crevarska Strana]] - 262
* [[Čremušnica]] - 85
*[[Dugo Selo (Gvozd)|Dugo Selo Lasinjsko]] - 64
* [[Golinja]] - 65
* [[Gornja Čemernica]] - 232
* [[Gornja Trstenica]] - 102
* [[Kirin]] - 56
* [[Kozarac (Gvozd)|Kozarac]] - 166
* [[Ostrožin]] - 64
* [[Pješčanica]] - 222
* [[Podgorje (Gvozd)|Podgorje]] - 178
* [[Slavsko Polje]] - 375
* [[Stipan]] - 41
* [[Šljivovac]] - 33
* [[Trepča (Gvozd)|Trepča]] - 9
*'''Gvozd''' - 1.303
Današnje općine [[Topusko]], Gvozd i [[Lasinja]] prije Domovinskog rata činile su veliku općinu Vrginmost. 
Ovih 19 naselja nove općine, 1991. godine imalo je 8082 stanovnika po sastavu Srbi 94% i Hrvati 2%.<ref>Popis stanovništva. 1991, Narodnosni sastav Hrvatske po naseljima, Dokumentacija 881, Republički zavod za statistiku, Zagreb 1992. {{ISSN|0351-9740}}</ref>

== Povijest ==
Gvozd je ime koje je prije bilo ime [[Petrova gora|Petrove gore]], a značilo je "gora".

Stoga su česti zapisi iz različitih knjiga o hrvatskom kralju Petru preminulu na gori Petrovoj.

Naselje se od 1996. godina naziva Gvozd, do tada je nosilo ime Vrginmost. Prije 1991. godine i [[Domovinski rat|velikosrpske agresije]] na Hrvatsku, ondašnja općina Vrginmost imala je većinsko srpsko stanovništvo. Uoči rata, 1941. godine, bilo je oko 300 stanovnika, po nacionalnom sastavu Srba, osim dvije obitelji Hrvata i dvije Češkog porijekla <ref name="kotar Vrginmost">[http://www.znaci.net/00001/142_56.pdf Znaci] Dušan Baić: Kotar Vrginmost u NO Borbi</ref>.
Naselje Vrginmost je novijeg postanka, nastalo je u 17. stoljeću (vjerojatno 1688.) kada se obitelj Vrga nastanila uz potok Veliku Trepču gdje je zatim sagrađen i most te se znalo reći „kod Vrgina mosta“ <ref name="kotar Vrginmost"/><ref name="gvozd">[http://www.gvozd.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=21:povijest-opine-gvozd&Itemid=1 Općina Gvozd ] Povijest općine Gvozd (Izvor: Udruga Suncokret)</ref><ref name="Nova Tv">[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/gvozd-ce-se-opet-zvati-vrginmost.html NovaTV] Gvozd će se opet zvati Vrginmost</ref><ref>[http://cro.time.mk/read/05e3f5484d/704027e07e/index.html t-portal.hr] Gvozd ponovno postaje Vrginmost!</ref>. Ime se pisalo razdvojeno ili spojeno <ref name="gvozd" /> 1812. Vergin-most, 1822.<ref>Detalj karte Zagrebačke biskupije iz 1822. (Arhiv HAZU) ( iz knjige Vojna Hrvatska La Croatie Militaire Drago Roksandić, Biblioteka Povijesna istraživanjaŠkolska knjiga – Stvarnost, Zagreb 1988. 2 svez. {{ISBN|86-03-99036-0}}) </ref> Verginmoszt, 1835.<ref>[http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1094.0 cro-eu] Franjo Julije Fras: Cjelovita topografija Karlovačke vojne krajine, Mjestopis iz godine 1835., prevela Zlata Derossi, Biblioteka „Ličke župe”, Gospić, 1988, Vojnićka kumpanija br. 4</ref> Verginmost, 1857.<ref>Zemljovid Hrvatske i Slavonije s krajinom vojničkom (M. Katzenschläger, Karta Hrvatske i Slavonije, Zagreb 1857. ) Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, kataloški br. 208</ref> Verginmost, 1888.<ref>Zemljovid Županije Zagrebačke (priredio Ivan Steklasa) iz 1888. Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, kat.br 213 geografijski zavod Dragutina Ljudevita Posnera i sina</ref> Vrginmost, 1910.<ref>[http://lazarus.elte.hu/hun/maps/1910/zagrab.jpg karta] Karta iz 1910. godine po nalogu mađarskog kraljevskog ministra religije i prosvjete</ref> u njemačkoj transkripciji, a kasnije u hrvatskoj. U 20. stoljeću ime je ostalo Vrginmost te se nije više mijenjalo (uključivo i za vrijeme NDH.<ref>[http://www.snv.hr/vijesti/prosvjed-ekstremne-desnice-u-vrginmostu/ S N V] Dragan Grozdanić: Gvozdeni govor mržnje</ref><ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/brisanje_imena_gvozd_ili_vrginmost/24297675.html Radio Slobodna Evropa] Ankica Barbir-Mladinović: Brisanje imena gradova: Gvozd ili Vrginmost</ref>)

Skupština općine Vrginmost formirana je na 40. zajedničkoj sjednici Općinskog vijeća i Vijeća proizvođača Narodnog odbora općine Vrginmost održane [[11. kolovoza]] [[1962.]] godine. Zaključkom o formiranju nove općine Vrginmost, a usvajanjem prijedloga Narodnog odbora općine Topusko i Narodnog odbora općine Pisarovina o ukidanju njihovih općina kao političko teritorijalnih jedinica, formirana je jedna općina sa sjedištem u Vrginmostu. Na osnovi ove odluke, a na temelju Ustava [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističke Republike Hrvatske]], [[3. lipnja]] [[1963.]] godine konstituirana je Skupština općine Vrginmost. Skupšina općine Vrginmost funkcionirala je do 1991. godine, kada je na osnovi neustavnoga<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1991_02_4_89.html Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U/I-14/1991 od 29. siječnja 1991.] (Narodne novine, br. 4/91. od 2. veljače 1991.)
{{Citat|Poništava se Odluka o raspisivanju referenduma o pristupanju općine Vrgimnost Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajine od 15. siječnja 1991. godine, br. 2194-01-91-1.|29. siječnja 1991.}}</ref> referenduma (referendum se održao 3. veljače 1992.) donesena »Odluka o odvajanju od Republike Hrvatske«<ref name="DAKA"/><ref>klasa: 021-05/91-01-24</ref> i »Odluka o pristupanju općine Vrginmost SAO Krajini«.<ref name="DAKA">Katica Miholović, ''Četrdeset godina Državnog arhiva u Karlovcu'', Državni arhiv u Karlovcu, Karlovac, 2000., str. 195., {{ISBN|953-96199-8-X}}</ref><ref>klasa: 021-05/91-01-01</ref> Prema Zakonu o područjima općina i kotara u Narodnoj Republici Hrvatskoj iz 1962. godine kotaru Karlovac pripada i općina Vrginmost sa sljedećim naseljenim mjestima: Batinova Kosa, Blatuša, Bović, Brnjavac, Bukovica, Čremušnica, Crna Draga, Crni Potok, Desni Štefanki, Desno Sredičko, Donja Čemernica, Dugo Selo Lasinjsko, Golinja, Gornja Čemernica, Gornja Trstenica, Gređani, Hrvatsko Selo, Katinovac, Kirin, Kozarac, Lasinja, Mala Vranovina, Malička, Novo Selo Lasinjsko, Ostrožin, Pecka, Perna, Pješćanica, Podgorje, Ponikvari, Slavsko Polje, Staro Selo Topusko, Stipan, Šljivovac, Topusko, Trepča, Velika Vranovina, Vladimirovo, Vorkapić, Vrginmost.

[[Datoteka:Gvozd, Topusko, Glina - OpenStreetMap.png|250px|desno|mini|Gvozd, Topusko i Glina. Granica s BiH je vidljiva na dnu zemljovida.]]

Gvozd je početkom [[balvan-revolucija|balvan-revolucije]] bio u skupu općina koje su držali srpski pobunjenici. Velikosrpski elementi bili su stava da Srbi ne mogu živjeti s Hrvatima, zbog čega su s područja pod svojom kontrolom sustavno protjerivali, a poslije i ubijali Hrvate. Ista je sudbina snašla i Srbe koji su bili za suživot odnosno za mirno rješenje krize. Takva je bila sudbina ondašnjeg čelnika [[Dmitar Obradović|Dmitra Obradovića]] (koji se otvoreno suprotstavio politici Milana Martića<ref>Braniteljski portal/Novi list: [http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/HRVATSKA/Bogdan-Boro-Rkman-od-ratnohuskackog-novinara-Srpske-krajine-do-Sisacko-Moslavackog-dozupana Bogdan Boro Rkman - od ratnohuškačkog novinara Srpske Krajine do sisačko-moslavačkog dožupana], Braniteljski portal, 9. lipnja 2013., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref><ref>Robert Frank: [http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Bogdan-Boro-Rkman-od-ratnohuskackog-novinara-Srpske-Krajine-do-sisacko-moslavackog-dozupana Bogdan Boro Rkman - od ratnohuškačkog novinara Srpske Krajine do sisačko-moslavačkog dožupana], Novi list, 9. lipnja 2013., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref>), čelnika ondašnjeg Vrginmosta, kojega su pobunjeničke srpske snage likvidirale ([[crvene beretke]]<ref>Andreja Thomas: [http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/svjedocenje-josipa-boljkovca-o-mili-dakicu-nisam-nista-znao-269714 Svjedočenje Josipa Boljkovca: O Mili Dakiću nisam ništa znao], 24sata, 12. lipnja 2012., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref>), optuživši za zločin Hrvate.<ref>Denis Romac: [http://www.zadarskilist.hr/clanci/03062009/milosevic-je-od-topuskog-zelio-napraviti-srebrenicu Milošević je od Topuskog želio napraviti Srebrenicu], Zadarski list, 3. lipnja 2009., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref><ref>(srp.) [http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2002&mm=10&dd=29&nav_category=11&nav_id=74202 Časnik KOS-a svedočio na suđenju Slobodanu Miloševiću], B92, 29. listopada 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref>

[[4. ožujka]] održan je miting srpskog naroda na Petrovoj gori, na kojem su govorili predsjednik SO Vrginmost [[Dmitar Obradović]], general pukovnik [[Dušan Pekić]], [[Jandre Bjelivuk]] i predstavnica SUBNOR-a Hrvatske [[Milka Kufrin]].<ref name="HIC-čitali1"/> [[9. siječnja]] 1991. na poziv na sastanak u Sabor Republike Hrvatske pozvani su predstavnici općina (s većinskim srpskim stanovništvom) Vojnića, Vrginmosta, Gline, Kostajnice i Dvora na Uni; došli su samo predstavnici Kostajnice i Gline.<ref name="HIC">[https://web.archive.org/web/20150226083037/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/banovina/kronologija-ban.htm HIC] Kronologija Domovinskog rata u Banovini {{Hrvatski informativni centar}}</ref> Skupština općine Vrginmost odlukom od 15. siječnja 1991. raspisala je referendum o pristupanju općine Vrginmost Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajine, a referendum je bio predviđen za [[3. veljače]] [[1991.]] , koju je poništio [[Ustavni sud Republike Hrvatske]] u odluci br. U/I-14/1991 od [[29. siječnja]] [[1991.]], jer je utvrdio da je tzv. "[[SAO Krajina|Srpska Autonomna Oblast Krajine]]" neustavna tvorevina, pa je Sud akte opæinskih skupština koje su usvojile Statut, donijele odluke o provoðenju Statuta, o raspisivanju referenduma odnosno druge akte o prihvaæanju i ostvarivanju Statuta te tzv. Srpske Autonomne Oblasti Krajine odnosno akte o pristupanju t.zv. Zajednici općina Sjeverne Dalmacije i Like - Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajine - poništio. Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci dodatno naveo da tzv. Srpska Autonomna Oblast Krajine pravno ne postoji, pa su svi akti i radnje upravljeni na osnivanje te tzv. oblasti protivni Ustavu Republike Hrvatske. Stoga se i raspisivanjem i provoðenjem referenduma o pristupanju toj tzv. oblasti krši ne samo navedena adluka Ustavnog suda Suda br. U/I-331/1990, nego i narušava teritorijalno ustrojstvo Republike Hrvatske, uslijed èega je Sud osporenu odluku Općine Vrginmost kao suprotnu Ustavu poništio.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1991_02_4_89.html Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U/I-14/1991 od 29. siječnja 1991.], Narodne novine, pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref> Budući da je područje bilo izvan nadzora hrvatse policije, referendum je održan 3. veljače 1991. godine. [[14. ožujka]] 1991. oko zgrade skupštine općine Vrginmost zbilo se [[događanje naroda|masovno okupljanje naroda]]. Masu je predvodila [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpska demokratska stranka]] koja je tražila smjenu njoj nepodobnog predsjednika Dmitra Obradovića (pristaše suživota Hrvata i Srba) i zabranu unošenja šahovnice na područje općine Vrginmost.<ref name="HIC-čitali1">(srp.) [http://www.hic.hr/domov-rat-citali01.htm Čitali smo za Vas] iz knjige [[Mile Dakić|Mile S. Dakića]]: Krajina kroz vijekove, 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015. {{Hrvatski informativni centar}}</ref> Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu u ponovljenom je postupku nekadašnjem predsjedniku Srpskog nacionalnog vijeća t.zv. SAO Krajine [[Mile Dakić|Mili Dakiću]] (prvo je bilo u odsutnosti, kad je osuđen na 20 godina) navelo da će dokazati da je Dakić organizator naoružanih skupina na području [[Vojnić]]a koje je političkim djelovanjem poticao na nasilje; 2014. je oslobođen jer "na kraju dokaznog postupka tužiteljstvo nije uspjelo pronaći direktnu vezu kojom bi dokazalo umiješanost")<ref name="24sata.hr">Andreja Thomas: [http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/pocelo-ponovno-suenje-mili-dakicu-ne-osjecam-se-krivim-262359 Počelo ponovno suđenje Mili Dakiću: Ne osjećam se krivim], 24sata, 17. travnja 2012., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref><ref>Zdravko Bičak: [http://www.vecernji.hr/crna-kronika/mile-dakic-osloboden-optuzbe-za-smrt-hrvatskih-policajaca-915445 Mile Dakić oslobođen optužbe za smrt hrvatskih policajaca], 16. siječnja 2014., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref>).<ref name="24sata.hr"/> Ondašnji ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske [[Josip Boljkovac]], izjavio je da za Dakića doznao tek preko Obradovića. Prema Boljkovčevim riječima, na sastanku njih dvoje na Kordunu Obradović je Boljkovcu kazao da će nazvati u Vojnić da se ne dogodi kao što se dogodilo u Vrginmostu.<ref>Andreja Thomas: [http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/svjedocenje-josipa-boljkovca-o-mili-dakicu-nisam-nista-znao-269714 Svjedočenje Josipa Boljkovca: O Mili Dakiću nisam ništa znao], 24sata, 12. lipnja 2012., 1. prosinca 2015.</ref> [[1. travnja]] 1991. t.zv. izvršno vijeće "SAO Krajine" u Korenici donijelo je odluku o ujedinjenju s Republikom Srbijom. U tu su planiranu velikosrpsku tvorevinu trebale ući općine Knin, Benkovac, Obrovac, Gračac, Donji Lapac, Korenica, Vojnić, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Kostajnica, Petrinja i Pakrac "te sva srpska naselja koja su se pripojila jednoj od ovih općina i ona koja se ubuduće izjasne za pripajanje u procesu razgraničenja."<ref>[http://www.uvsjp-alfa.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=208&Itemid=134 Kronologija 1991. godine] UVJSP Alfa, , pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref> Prema srpskim izvorima, hrvatske su policijske snage uspjele proći preko područja gvoške općine [[4. srpnja]] i ušle u [[obrana Topuskog 1991.|Topusko]].<ref name="HIC-čitali1"/> [[2. studenoga]] 1991., formirana je brigada pobunjenih Srba (4. kordunaška brigada) za Vrginmost.<ref name="HIC-čitali2">(srp.) [http://www.hic.hr/domov-rat-citali02.htm#2 Čitali smo za Vas] iz knjige Mile S. Dakića: Krajina kroz vijekove, 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015. {{Hrvatski informativni centar}}</ref> Prema pisanjima pobunjenih Srba, 26. prosinca 1991. "''iz pravca Karlovca, prema Turnju i Kamenskom hrvatska vojska i policija krenula je u ofanzivu radi proboja kroz Utinjsku dolinu ka Vrginmostu i Vojniću, te da su vođene trodnevne borbe u kojima je poginuo veliki broj hrvatskih vojnika''." 16. lipnja 1992. na Topličkim kosama nedaleko od Topuskog teško je ranjen velikosrpskim militantima nepodobni predsjednik SO Vrginmost Dmitar Obradović. Njegov je automobil pogođen je s 36 metaka, a Obradović je umro u bolnici na Petrovoj gori. 14. rujna 1993. iznad Gvozda oboren je hrvatski avion MIG 21 kojim je upravljao Miroslav Peris.<ref name="HIC-čitali2"/> 4. siječnja 1995. u Gvozdu je počelo uređivanje kuće za boravak ili rezidenciju [[Milan Martić|Milana Martića]], što je prema nekima to bio rezultat sukoba s [[Borislav Mikelić|Mikelićem]] i [[Goran Babić|Babićem]].<ref name="HIC-čitali3">(srp.) [http://www.hic.hr/domov-rat-citali03.htm Čitali smo za Vas] iz knjige Mile S. Dakića: Krajina kroz vijekove, 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015. {{Hrvatski informativni centar}}</ref>

=== Naziv ===
Vladin povjerenik<ref name="Nova Tv" /><ref>[http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Policija-cuva-plocu-u-Vrginmostu-za-ocuvanje-Gvozda-prosvjeduje-stotinjak-ljudi Novi list] Damir Kundić: Prokletstvo prošlosti sustiže kordunski gradić</ref> 1996. godine podnio je inicijativu za preimenovanje mjesta Vrginmost u Gvozd što je skupština Sisačko-moslavačke županije prihvatila<ref name="gvozd" /><ref>[http://www.hrvatska-rijec.com/2012/04/promjene-naziva-mjesta/ Hrvatska riječ] Promjene naziva mjesta: Od podilaženja vlasti do legalizacije etničkog čišćenja</ref>.

Dana 11. lipnja 2012. godine općinsko vijeće Gvozda donosi odluku o promjeni imena naselja u Vrginmost (od nazočnih 10 vijećnika, jedino je vijećnica HDZ-a bila protiv promjene, a ostali su, na čelu sa SDSS-om i SDP-om odlučili da se Gvozdu vrati ime Vrginmost)<ref name="Torcida za Gvozd">[http://m.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Najnovije/tabid/296/articleType/ArticleView/articleId/192866/Default.aspx Slobodna Dalmacija] M. Piškor: I Torcida izrazila potporu Hrvatima Gvozda, najavljujući svoj dolazak na prosvjed , 6. studenoga 2012.</ref>. Nakon ovoga su uslijedili prosvjedi hrvatskog stanovništva na kojima tvrdili da "odluka odražava stav stanovnika devet okolnih sela općine Gvozd, a ta su sela nastanjena Srbima, za razliku od Hrvata koji čine 95% od 1.122 stanovnika naselja Vrginmost"<ref name="Torcida za Gvozd"/>. Prema <ref>[https://www.dropbox.com/s/vkhki5kyqxgko9p/1-1-4%20Narodnost_Popis%202011.%20NASELJSKA%20%28Z%29.xlsx?dl=0 DZS: Rezultati popisa stanovništva 2011. po naseljima po narodnosti],</ref> od 1095 stanovnika naselja Gvozd, 755 je Hrvata je 68,94%, a Srba je 322, što je 29,4%.<nowiki></ref></nowiki>{{pojasniti|Potrebna još jedna potvrda informacije od DZS-a RH.}}
Hrvati su se usprotivili ovoj promjeni imena te naselje i dalje nazivaju Gvozdom (katolička Crkva<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/192063/Default.aspx Slobodna Dalmacija] M. Piškor: Biskup Košić u Gvozdu: Republika Hrvatska zaslužuje ime Republika protu-Hrvatska, 29. listopada 2012. "''Na početku svoje homilije biskup (Vlado Košić) je istaknuo kako je u Gvozdu da pruži znak potpore i ohrabri župljane koji su uznemireni nedavnom promjenom imena mjesta Gvozd u Vrginmost.''"</ref><ref>[http://www.hrvatska-rijec.com/2012/10/biskup-kosic-protiv-promjene-imena-mjesta-gvozd-u-vrginmost/ Hrvatska riječ (Sarajevo)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121101023411/http://www.hrvatska-rijec.com/2012/10/biskup-kosic-protiv-promjene-imena-mjesta-gvozd-u-vrginmost/ |date=1. studenoga 2012. }} Biskup Košić protiv promjene imena mjesta Gvozd u Vrginmost, 29. lipnja 2012.</ref>, HDZ<ref>[- [http://www.vecernji.hr/regije/gvozd-ne-treba-mijenjati-naziv-ovo-je-ishitrena-odluka-clanak-420014 Večernji list] Vladimir Jurišić: "''Karamarko u Gvozdu: "Gvozd ne treba mijenjati naziv, ovo je ishitrena odluka''", 13. lipnja 2012.</ref>, hrvatska nacionalno svjesna desnica<ref>[http://politika.hr/hrvatska/10360-hcsp-sisak-protivimo-se-postupcima-celnika-gvozda Politika.hr] HČSP Sisak: Protivimo se postupcima čelnika Gvozda, 28. listopada 2012.</ref>, mjesni većinski Hrvati<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/vijecnici-srpske-nacionalnosti-promijenili-ime-gvozda-u-vrginmost.html Dnevnik.hr] Dalibor Špadina: Promijenili ime Gvozda u - Vrginmost, 27. listopada 2012. "''Općinsko vijeće Gvozda u kojem većinu čine vijećnici srpske nacionalnosti promjenom imena mjesta izazvalo je pobunu građana hrvatske nacionalnosti koji su većinsko stanovništvo u mjestu.''"</ref>, hrvatska zajednica na Facebooku<ref>[http://www.facebook.com/HerojBlagoZadro/posts/455984804452370 Facebook] Heroj Blago Zadro: Nastavak četničke ideologije, 24. listopada 2012.</ref> i hrvatski mediji koji nisu u inozemnom vlasništvu<ref>[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/hrvatska/4765-romi-uzurpirali-herojsku-skabrnju-a-srbi-gvozd Hrvatski fokus] Pavao Blažević: Hrvatskoj policiji smetaju Thompsonove domoljubne pjesme, 11. svibnja 2012. "''Po povratku Srba koji su ispred „Oluje“ izbjegli, u općini Gvozd ponovno je većina stanovnika srpske narodnosti, a pored domicilnih Hrvata u općinu su se naselili prognani Hrvati iz Bosne i iz Janjeva...u obranu prognanih Hrvata naseljenih u Gvozdu... nije se digao nitko.</ref>.
3. studenoga 2012. u Gvozdu je održan prosvjedni skup u organizaciji [[Hrvatska stranka prava|Hrvatske stranke prava]] i Hrvatskog nacionalnog fronta (HNF) zbog odluke općinskog vijeća o promjeni imena.<ref>T.Š.: [http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/prosvjedni-skup-protiv-promjene-imena-gvozd-u-vrginmost.html Prosvjedni skup protiv promjene imena Gvozd u Vrginmost], dnevnik.hr, 3. studenoga 2012., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref> Na prosvjedu je bilo oko 350 prosvjednika.<ref name="Torcida za Gvozd"/>

== Poznate osobe ==

Zadnji hrvatski kralj narodne krvi [[Petar Svačić]] poginuo je na planini Gvozdu, koja je po njemu dobila ime [[Petrova gora]].
* [[Ognjeslav Utješenović Ostrožinski]], srpski političar i književnik u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]]
* [[Gabrijel Rodić]], visoki državni dužnosnik u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]]
* [[Mile Mrkšić]], ratni zločinac
* [[Branko Mamula]], admiral flote Jugoslovenske narodne armije
* [[Rade Bulat]], inženjer, sudionik [[NOB]]-a, general JNA i [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[Pavle Jakšić]], fizičar, general, načelnik štaba Četvrte jugoslovenske armije i [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[Gojko Nikoliš]], liječnik, sudionik španjolskog građanskog rata na strani republikanaca, sudionik [[NOB]]-a, načelnik saniteta JNA, [[narodni heroj Jugoslavije]], diplomat i pisac

Vrgomošćani su i prvi članovi hrvatskog pop rock sastava [[ITD Band]]<ref>https://www.youtube.com/watch?v=B6hFifWVteo&list=PLeS30sEPUAmDEsZpvf_feZyDiTHzLdxbk&index=1</ref><ref>https://www.youtube.com/watch?v=q0wcWAknl3c&index=2&list=PLeS30sEPUAmDEsZpvf_feZyDiTHzLdxbk</ref><ref>https://www.youtube.com/watch?v=0U2vpq2ZU8c&index=13&list=PLeS30sEPUAmDEsZpvf_feZyDiTHzLdxbk</ref>, Branislav Bekić (vokal), Milan Bekić (bas gitara) i Nebojša Tepšić (bubnjevi). Vrgomošćan je i Rastislav Topoljski (klavijature) koji se sastavu pridružuje kasnije, dok je Jadranko Mileusnić (gitara), [[Vojnić]]arac.

== Spomenici i znamenitosti ==
Na Petrovoj gori nalazi se spomenik posljednjem hrvatskom kralju narodne krvi Petru Svačiću (kraljev grob). [[Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna]], posvećen antifašističkoj borbi i stradanjima stanovništva Banovine i Korduna u Drugom svjetskom ratu, sagrađen je 1982. godine prema rješenju poznatog kipara [[Vojin Bakić|Vojina Bakića]].

Na području Vrginmosta nalaze se utvrde [[Bović]], [[Kirin]] i [[Ostrožin]]. Danas su od tih utvrda raspoznatljive samo lokacije, koje su povrh istoimenih sela, ali nisu istražene.<ref name=tz>Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije - [http://www.turizam-smz.hr/grad_hr.php?grad=14 Gvozd], pristupljeno 7. studenoga 2012.</ref>

== Obrazovanje ==

Na području općine Gvozd postoji jedna osnovna škola koja nosi ime OŠ "Gvozd".

== Kultura==
* Suncokret - Centar za razvoj zajednice <ref>[http://www.suncokret-gvozd.hr Suncokret - Centar za razvoj zajednice]</ref>, nevladina i neprofitna udruga utemeljena 2004. godine kao odgovor na psihosocijalne potrebe u zajednici nakon rata

== Šport ==

* [[NK Gvozd]], [[nogomet]]ni klub

Do 1995. godine i [[Oluja|Oluje]], u Vrginmostu je postojao [[nogomet]]ni klub [[NK Jedinstvo Vrginmost]]. On je ugašen odlaskom [[Srbi|srpskog]] stanovništva, te su umjesto njega godinu dana kasnije [[Hrvati]] povratnici osnovali '''NK Napredak''', koji je 1999. godine promijenio ime u [[NK Gvozd]]

==Izvori==
{{izvori|2}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.gvozd.hr/ Službene stranice općine]

{{Mrva-općina}}
{{GiO SMŽ}}
{{Naselja u sastavu Općine Gvozd}}

[[Kategorija:Općine u Sisačko-moslavačkoj županiji]]

Gvozd - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu Općine Gvozd' u '{{Gvozd'

Suradnik01 u (test) 21:14, 18. ožujak 2022.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 5. travanj 2025. u 02:03
Redak 136:		Redak 136:
	{{Mrva-općina}}		{{Mrva-općina}}
	{{GiO SMŽ}}		{{GiO SMŽ}}
	{{~~Naselja u sastavu Općine~~ Gvozd}}		{{Gvozd}}

	[[Kategorija:Općine u Sisačko-moslavačkoj županiji]]		[[Kategorija:Općine u Sisačko-moslavačkoj županiji]]