https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Gustave_Moreau
Gustave Moreau - Povijest promjena
2026-07-15T22:14:03Z
Povijest promjena ove stranice na wikiju
MediaWiki 1.42.3
https://enciklopedija.cc/index.php?title=Gustave_Moreau&diff=787541&oldid=prev
Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 300 sati)
2026-07-05T06:54:31Z
<p>Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 300 sati)</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div>{{Infookvir likovni umjetnik<br />
| ime = Gustave Moreau<br />
| period = [[simbolizam]]<br />
| slika = GustaveMoreau02.jpg<br />
| veličina = 220px<br />
| opis = [[Autoportret]] iz 1849.<br />
| rođenje = [[6. travnja]] [[1826.]]<br />
| mjesto rođenja = [[Pariz]]<br />
| smrt = [[18. travnja]] [[1898.]]<br />
| mjesto smrti = Pariz<br />
| nacionalnost = [[Francuzi|Francuz]]<br />
| vrsta = [[slikarstvo]], [[grafika]], [[kiparstvo]]<br />
| praksa = <br />
| djela = ''[[Edip i Sfinga]], [[Orfej]], [[Saloma]], Jupiter i Semela''<br />
| utjecao = [[fovizam]] - [[nadrealizam]]<br />
| utjecali = [[Eugène Delacroix]], [[Théodore Chassériau]]<br />
| nagrade = Medalja sa Salona 1864., 1865. i 1869.<br>Zlatna medalja grada [[Rouen]]a 1869.<br>[[Legija časti]]<br />
| potpis = <br />
}}<br />
'''Gustave Moreau''' ([[Pariz]], [[6. travnja]] [[1826.]] – 9. asortiman Pariza, [[18. travnja]] [[1898.]]) bio je [[Francuska|francuski]] francuski je [[slikar]], [[ilustracija|ilustrator]], [[crtež|crtač]] i [[kipar]]. Jedan je od glavnih predstavnika [[simbolizam|simbolističkog pokreta]] u slikarstvu, prožetog [[misticizam|misticizmom]]. Njegov stil karakterizira sklonost [[ornament]]alnim detaljima, prožet antičkim i egzotičnim motivima.<br />
<br />
Bio je plodan umjetnik koji je stvorio preko 15.000 slika, akvarela i crteža. Većina njegovih djela čuva se u „Muzeju Gustavea Moreaua” u Parizu, tj. njegovom bivšem [[atelje]]u kojega je oporučno ostavio francuskoj državi 1897. godine kako bi se njegovo djelo tamo moglo sačuvati i predstaviti.<br />
<br />
==Život==<br />
<br />
Moreau, sin arhitekta Louisa Jean Marie Moreaua i Adele Pauline des Moutiers, studirao je kod Théodorea Chassériaua na ''Académie des Beaux-Arts'' u Parizu od 1846. godine gdje se upoznao s neakademskim pristupom povijesnom slikarstvu.<ref>Jean Paladilhe, ''[https://archive.org/details/gustavemoreau0000pala Gustave Moreau: His Life and Work]'', Praeger Publishers, 1972. LCCN 71-151833</ref> Godine 1852. prvi put je izlagao na [[Pariški salon|pariškom salonu]] i preselio se u četvrt ''Nouvelle Athènes''. Chassériauova smrt potaknula ga je da preispita svoju umjetnost i da poduzme drugo putovanje u Italiju s Alexandre-Frédéricom Charlot de Courcyjem i [[Edgar Degas|Edgarom Degasom]].<ref name=PLM>Pierre-Louis Mathieu, ''Gustave Moreau'', Flammarion, New York, 1994., str. 53.-71. {{ISBN|2-08013-574-0}} {{eng oznaka}}</ref> Tijekom svoja dva putovanja u Italiju (1841.; 1857. do 1859.), koja su ga odvela u [[Venecija|Veneciju]], [[Firenca|Firencu]], [[Rim]] i [[Napulj]], osobno je vidio remek-djela [[Vittore Carpaccio|V. Carpaccioa]], [[Andrea Mantegna|Andree Mantegne]], [[Carlo Crivelli|Crivellija]], [[Botticelli]]ja, [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]] i [[Michelangelo|Michelangela]]. Naučio je kopirati [[renesansa|renesansne]] majstore, ali u to vrijeme gotovo nije stvorio originalna djela. Krajem 1850-ih započeo je monumentalne projekte koje je ostavio nedovršenima i započeo je vezu s Alexandrine Dureux. <br />
[[Datoteka:Escalier vertical © Musée Moreau-Jean-Yves Lacôte.jpg|mini|lijevo|Stubište u Muzeju Moreau koje vodi u njegov atelje.]]<br />
Njegova karijera je zapravo započela sa slikom ''Edip i Sfinga'', koja je bila izložena na Salonu 1864.,<ref>Lacambre i dr. 1998., str. 72.</ref> kao i na Salonima 1865. i 1869. god.<ref>Mathieu 1998., str. 68.</ref> Postupno se pojavio kao obnovitelj tradicije zahvaljujući svom nerealističnom pristupu mitološkim temama. Iako je njegova slika ''Prometej'' dobila medalju na Salonu 1869., kritike u tisku bile su oštre da nije ponovno slao slike Salonu sve do 1876. godine.<ref>Mathieu 1998., str. 78.</ref> Njegova aktivnost jenjava 1870-ih, a trajno se povukao nakon 1880., iako je nastavio raditi kao [[akvarel]]ist. <br />
<br />
Njegovi su roditelji još 1852. godine kupili gradsku kuću na adresi ''14 Rue de La Rochefoucauld'', pretvorivši gornji kat u atelje za Moreaua, gdje je živio i radio kao neženja do kraja života. Otac mu je umro 1862., a majka Adèle-Pauline 1884. godine.<br />
<br />
Službeno priznanje dobiva odlikovanjem [[Legija časti|Legijom časti]] 1883. godine. Pomalo [[mizantrop]], u kasnijim godinama postajao je sve povučeniji, iako je održavao blizak krug prijatelja. Često je nerado prodavao svoja djela, rijetko je izlagao i odbio je niz prestižnih ponuda, uključujući poziv za izlaganje u ''Salonu Les XX'' u [[Bruxelles]]u (1887.), odbio je mjesto profesora kada je izabran u ''Ecole des Beaux-Arts'' (1888.) i odbio je ponude za ukrašavanje zgrada na [[Sorbonne|Sorbonni]] (1891.). Tek nakon smrti svog prijatelja [[Jules-Élie Delaunay|Éliea Delaunaya]] 1891. godine pristao je preuzeti Delaunayjev atelje u ''Ecole des Beaux-Arts''. Moreau se istaknuo kao učitelj, a među njegovim učenicima bili su: [[Henri Matisse]], [[Georges Rouault]] i drugi značajni umjetnici ([[Odilon Redon]], [[Albert Marquet]])<ref>Gaston Diehl, ''The Fauves'', The Library of Great Art Movements Harry N. Abrams, Inc., Publishers, New York, 1975. {{ISBN|0-8109-0114-5}}</ref>, a snažno je utjecao i na [[fovizam]] i [[nadrealizam]].<ref name=HE><br />
''[https://enciklopedija.hr/clanak/moreau-gustave Moreau, Gustave]'', Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 23. lipnja 2026.</ref><br />
<br />
Moreau je umro od raka želuca 1898. godine i pokopan je na groblju na [[Montmartre]]u u Parizu.<ref>Mathieu 1998., str. 174.</ref><br />
Muzej Gustave Moreau nalazi se u njegovom bivšem domu i ateljeu u 9. arondismanu od 1903. godine.<ref name=PLM/><br />
<br />
==Djela==<br />
<br />
Moreau je izgradio slikarski izraz prožet egzotičnom [[erotika|erotikom]] i [[misticizam|misticizmom]], svojstven umjetnosti simbolizma (''[[Edip i Sfinga]]'', 1864.; ''Saloma s glavom Ivana Krstitelja'', 1876.; ''[[Jupiter i Semela]]'', 1896.). Kompozicije, uglavnom mitološke i biblijske tematike, gradio je jakim kolorističkim efektima, a dramatiku prizora pojačavao je mlazovima svjetla. Njegove slike, akvareli i crteži prvenstveno prikazuju biblijske, mitske i fantastične scene.<ref name=HE/><br />
<br />
Moreau je bio izvrstan poznavatelj antičke umjetnosti, štovatelj arhaičnih grčkih skulptura i ljubitelj orijentalnih blaga poput svile, oružja, porculana i tepiha. U svojim slikarskim fantazijama uranjao je u drevne mitove, očaran ne sudbinama i događajima, već nedokučivim dubinama snova te drhtajem i strahovima buđenja duša. Unatoč toj dubokoj internaliziranosti, svoje je boje prožeo senzualnim sjajem i često profinjenom dragocjenošću površinske teksture. Njegove su slike trebale izvirati iz mašte. Trebale su biti alegorije osjećaja, slutnji, misli, unutarnjih iskustava i uzbuđenja nalik snovima.<br />
<br />
<gallery mode="packed" perrow="6" widths="150" heights="150" caption="Kronološka galerija odabranih djela"><br />
Datoteka:Oedipus and the Sphinx MET DP-14201-023.jpg|[[Ödipus und die Sphinx (Moreau)|''[[Edip i Sfinga]]'', 1864.<br />
Datoteka:Gustave Moreau - Orpheus - Google Art Project.jpg|''[[Orfej]]'', 1865.<br />
Datoteka:Prometheus by Gustave Moreau.jpg|''[[Prometej]]'', 1868.<br />
Datoteka:Moreau, Europa and the Bull.jpg|''Europa i bik'', 1869.<br />
Datoteka:Gustave Moreau Salomé 1876.jpg|''[[Saloma]]'', 1871.<br />
Datoteka:The Apparition, Gustave Moreau 1876.jpg|''Prikazanje'', 1876.<br />
Datoteka:GustaveMoreau04.jpg|''Phaéton'', 1878.<br />
Datoteka:Gustave Moreau 002.jpg|''Povijest čovječanstva'', 1886.<br />
Datoteka:Moreau, Gustave - Hésiode et la Muse - 1891.jpg|''Hesiod i Muza'', 1891.<br />
Datoteka:Jupiter and Semele by Gustave Moreau.jpg|''[[Jupiter i Semela]]'', 1894.–1895.<br />
</gallery><br />
<br />
==Literatura==<br />
* Jean Cassou, ''The Concise Encyclopedia of Symbolism'', Chartwell Books, Inc., Secaucus, New Jersey, 1979. {{ISBN|0-89009-706-2}} {{eng oznaka}}<br />
* Lacambre i dr. (Geneviève Lacambre, Douglas W. Druick, Larry J. Feinberg i Susan Stein), ''Gustave Moreau 1826.-1898.'', Tours, Réunion des musées nationaux, 1998. {{fr}}<br />
* Mathieu, Pierre-Louis, ''Gustave Moreau: L'assembleur de rêves'' („Gustave Moreau: Sastavljač snova”), Courbevoie, ACR Édition, 1998., {{ISBN|2-86770-115-5}} {{fr}}<br />
* Robert L. Delevoy, ''Symbolist and Symbolism'', Editions D'Art Albert Skira, Geneva//Rizzoli International Publishing, Inc. New York. 1978. {{ISBN|0-8478-0141-1}} {{eng oznaka}}<br />
<br />
==Izvori==<br />
<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
* [https://www.academiedesbeauxarts.fr/gustave-moreau Académie des beaux-arts, Gustave Moreau] {{fr}}<br />
{{commonscat-inline|Gustave Moreau}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Moreau, Gustave}}<br />
[[Kategorija:Francuski slikari]]<br />
[[Kategorija:Slikari simbolizma]]</div>
Bot1