Suradnik10 u (test) 16:31, 22. prosinac 2025.

2025-12-22T16:31:59Z

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2025. u 16:31
Redak 25:		Redak 25:
	}}		}}

	''' Gustav Robert Kirchhoff''' ([[Kalinjingrad]], nekad [[Kalinjingrad\|Königsberg]], [[12. ožujka]] [[1824.]] – [[Berlin]], [[17. listopada]] [[1887.]]), [[Njemački\|njemački]] [[fizika\|fizičar]] i [[kemija\|kemičar]]. [[Diploma\|Diplomirao]] (1847.) na Sveučilištu u Königsbergu, bio [[profesor]] u [[Breslau]]u, današnji [[Wrocław]] (od 1850. do 1854.), [[Heidelberg]]u (od 1854. do 1875.) i Berlinu (od 1875. do 1886.). Postavio je (1845.) pravila o raspodjeli [[električni naboj\|električnoga naboja]] i [[Električna energija\|energije]] u [[Električne mreže\|električnim strujnim krugovima]] ([[Kirchhoffovi zakoni o struji i naponu]]). Uočio je (1859.) zakon o [[toplinsko zračenje\|toplinskom zračenju]] tijela ([[Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja]]), zaslužan je za otkriće i razvoj [[Spektar (fizika)\|spektralne]] analize. Objasnivši emisijske i apsorpcijske linije u linijskim spektrima, stvorio je mogućnosti proučavanja sastava [[nebesko tijelo\|nebeskih tijela]]. U suradnji s [[Robert Wilhelm Bunsen\|R. W. Bunsenom]] otkrio je s pomoću [[spektroskop]]a elemente [[cezij]] (1860.) i [[rubidij]] (1861.). Razvio teoriju [[ogib]]a ili difrakcije svjetlosti davši [[Christiaan Huygens\|Huygensovu]] principu matematičku formulaciju. Dokazao je (1857.) da se električni poremećaj širi [[Električni vodič\|vodičem]] [[brzina svjetlosti\|brzinom svjetlosti]]. Napisao ''Predavanja o matematičkoj fizici'' ([[Njemački jezik\|njem]]. ''Vorlesungen über mathematische Physik'', I–IV, 1876. – 1894.) i drugo. Po njem je nazvan [[Mjesečevi krateri\|krater na Mjesecu]] ([[Kirchhoff (krater)]]). <ref> '''Kirchhoff, Gustav Robert''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=31573] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>		''' Gustav Robert Kirchhoff''' ([[Kalinjingrad]], nekad [[Kalinjingrad\|Königsberg]], [[12. ožujka]] [[1824.]] – [[Berlin]], [[17. listopada]] [[1887.]]), [[Njemački\|njemački]] [[fizika\|fizičar]] i [[kemija\|kemičar]]. [[Diploma\|Diplomirao]] (1847.) na Sveučilištu u Königsbergu, bio [[profesor]] u [[Breslau]]u, današnji [[Wrocław]] (od 1850. do 1854.), [[Heidelberg]]u (od 1854. do 1875.) i Berlinu (od 1875. do 1886.). Postavio je (1845.) pravila o raspodjeli [[električni naboj\|električnoga naboja]] i [[Električna energija\|energije]] u [[Električne mreže\|električnim strujnim krugovima]] ([[Kirchhoffovi zakoni o struji i naponu]]). Uočio je (1859.) zakon o [[toplinsko zračenje\|toplinskom zračenju]] tijela ([[Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja]]), zaslužan je za otkriće i razvoj [[Spektar (fizika)\|spektralne]] analize. Objasnivši emisijske i apsorpcijske linije u linijskim spektrima, stvorio je mogućnosti proučavanja sastava [[nebesko tijelo\|nebeskih tijela]]. U suradnji s [[Robert Wilhelm Bunsen\|R. W. Bunsenom]] otkrio je s pomoću [[spektroskop]]a elemente [[cezij]] (1860.) i [[rubidij]] (1861.). Razvio teoriju [[ogib]]a ili difrakcije svjetlosti davši [[Christiaan Huygens\|Huygensovu]] principu matematičku formulaciju. Dokazao je (1857.) da se električni poremećaj širi [[Električni vodič\|vodičem]] [[brzina svjetlosti\|brzinom svjetlosti]]. Napisao ''Predavanja o matematičkoj fizici'' ([[Njemački jezik\|njem]]. ''Vorlesungen über mathematische Physik'', I–IV, 1876. – 1894.) i drugo. Po njem je nazvan [[Mjesečevi krateri\|krater na Mjesecu]] ([[Kirchhoff (krater)\|Kirchhoff]]). <ref> '''Kirchhoff, Gustav Robert''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=31573] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

	[[datoteka:KCL.png\|mini\|desno\|300px\|Kirchhoffov zakon o električnoj struji: ''i<sub>1</sub>'' + ''i<sub>4</sub>'' = ''i<sub>2</sub>'' + ''i<sub>3</sub>''.]]		[[datoteka:KCL.png\|mini\|desno\|300px\|Kirchhoffov zakon o električnoj struji: ''i<sub>1</sub>'' + ''i<sub>4</sub>'' = ''i<sub>2</sub>'' + ''i<sub>3</sub>''.]]
Redak 79:		Redak 79:
	[[Kategorija:Njemački fizičari]]		[[Kategorija:Njemački fizičari]]
	[[Kategorija:Njemački kemičari]]		[[Kategorija:Njemački kemičari]]
			[[Kategorija:Kalinjingrad]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T00:33:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Gustav Robert Kirchhoff
| slika = Gustav Robert Kirchhoff.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[12. ožujka]] [[1824.]]
| mjesto_rođenja = [[Kalinjingrad]], [[Rusija]]
| datum_smrti = [[17. listopada]] [[1887.]]
| mjesto_smrti = [[Berlin]], [[Njemačka]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Nijemci|Nijemac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]], [[kemija]]
| radna_institucija = [[Humboldtovo sveučilište u Berlinu|Sveučilište u Berlinu]], Sveučilištu u Breslauu, Sveučilištu u Heidelbergu
| alma_mater = Sveučilištu u Königsbergu
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti = [[Gabriel Lippmann]] [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev]] [[Max Planck]] [[Heike Kamerlingh Onnes]]
| poznat_po = [[Kirchhoffovi zakoni o struji i naponu|Kirchhoffova pravila]] [[Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja|Kirchhoffov zakon zračenja]] [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije]] Otkriće [[cezij]]a Otkriće [[rubidij]]a
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Matteuccijeva medalja]] (1877.)
| religija =
| fusnote =
}}

''' Gustav Robert Kirchhoff''' ([[Kalinjingrad]], nekad [[Kalinjingrad|Königsberg]], [[12. ožujka]] [[1824.]] – [[Berlin]], [[17. listopada]] [[1887.]]), [[Njemački|njemački]] [[fizika|fizičar]] i [[kemija|kemičar]]. [[Diploma|Diplomirao]] (1847.) na Sveučilištu u Königsbergu, bio [[profesor]] u [[Breslau]]u, današnji [[Wrocław]] (od 1850. do 1854.), [[Heidelberg]]u (od 1854. do 1875.) i Berlinu (od 1875. do 1886.). Postavio je (1845.) pravila o raspodjeli [[električni naboj|električnoga naboja]] i [[Električna energija|energije]] u [[Električne mreže|električnim strujnim krugovima]] ([[Kirchhoffovi zakoni o struji i naponu]]). Uočio je (1859.) zakon o [[toplinsko zračenje|toplinskom zračenju]] tijela ([[Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja]]), zaslužan je za otkriće i razvoj [[Spektar (fizika)|spektralne]] analize. Objasnivši emisijske i apsorpcijske linije u linijskim spektrima, stvorio je mogućnosti proučavanja sastava [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]]. U suradnji s [[Robert Wilhelm Bunsen|R. W. Bunsenom]] otkrio je s pomoću [[spektroskop]]a elemente [[cezij]] (1860.) i [[rubidij]] (1861.). Razvio teoriju [[ogib]]a ili difrakcije svjetlosti davši [[Christiaan Huygens|Huygensovu]] principu matematičku formulaciju. Dokazao je (1857.) da se električni poremećaj širi [[Električni vodič|vodičem]] [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]]. Napisao ''Predavanja o matematičkoj fizici'' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Vorlesungen über mathematische Physik'', I–IV, 1876. – 1894.) i drugo. Po njem je nazvan [[Mjesečevi krateri|krater na Mjesecu]] ([[Kirchhoff (krater)]]). <ref> '''Kirchhoff, Gustav Robert''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=31573] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

[[datoteka:KCL.png|mini|desno|300px|Kirchhoffov zakon o električnoj struji: ''i1'' + ''i4'' = ''i2'' + ''i3''.]]

[[datoteka:KVL.png|mini|desno|300px|Kirchhoffov zakon o električnom naponu: ''v1'' + ''v2'' + ''v3'' + ''v4'' = 0.]]

[[datoteka:Crno_tijelo.gif|mini|desno|300px|Najviše [[zračenje|zračenja]] emitira i apsorbira idealno [[crno tijelo]].]]

[[datoteka:Ion engine.gif|mini|desno|300px|Prikaz rada [[Ionski pogon|ionskog pogona]], koji je u početku koristio [[cezij]] ili [[živa|živu]] kao [[gorivo]].]]

== Životopis ==
Kirchhoff je rođen u [[Kalinjingrad| Königsbergu]], [[Istočna Pruska]] (danas [[Kalinjingrad]]), kao sin Friedrich Kirchhoffa, odvjetnika i Johanne Henriette Wittke. Kirchhof je [[1847.]] diplomirao na Königsbergškom sveučilištu i oženio se Clarom Richelot, kćerkom njegovog profesora [[matematika|matematike]] Friedricha Richelota. Iste godine preselili su se u [[Berlin]], gdje su bili dok Gustav Kirchhoff nije dobio mjesto profesora u [[Wrocław|Breslau]] (danas [[Wrocław]]).

Kirchhoff je svoje zakone o [[strujni krug|strujnom krugu]], koji su danas svudašnji u [[Elektrotehnika|električnom inženjerstvu]], formulirao [[1845.]] dok je još bio student. Svoje [[Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja|zakone o toplinskom zračenju]] izložio je [[1859.]], a dokazao ih je [[1861.]] U Breslau je na [[Spektroskopija|spektroskopiji]] radio sa [[Robert Bunsen|Robertom Bunsenom]], a bio je i su-otkrivač elemenata [[cezij]]a i [[rubidij]]a [[1861.]] dok je proučavao kemijsku kompoziciju [[Sunce|Sunca]] preko njegovog [[Spektar (fizika)|spektralnog]] potpisa.

[[Rumfordova medalja|Rumfordovu medalju]] dobio je [[1862.]] i to zbog istraživanja fiksiranih linija [[Sunce|Sunčevog]] [[Spektar (fizika)|spektra]] i inverzija svijetlih linija u spektru umjetne svjetlosti.

Jako je doprinio području spektroskopije tako što je formalizirao [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije|tri zakona]] koja upisuju spektralnu kompoziciju svjetla koje emitiraju užareni objekti, nadograđujući se na otkrićima Davida Altera i [[Anders Jonas Ångström|A. J. Ångströma]] ([[spektralna analiza]]).

== Doprinosi ==
Kirchhoff je svojim radom jako doprinio osnovnom razumijevanju [[strujni krug|strujnog kruga]], [[spektroskopija|spekrotskopije]] i emisiju radijacije [[crno tijelo|crnih tijela]] sa zagrijavanim tijelima. Pojam radijacija [[crno tijelo|crnog tijela]] skovao je [[1862.]], a dva seta nezavisnih koncepata o zakonima strujnog kruga i termalne emisije nazvani su [[Kirchhoffovi zakoni]] u njegovu čast.

=== Kirchhoffova pravila ===
{{glavni|Kirchhoffovi zakoni o struji i naponu}}

'''Kirchhoffova pravila''' su 2 pravila, utemeljena na zakonima očuvanja [[električni naboj|električnoga naboja]] i [[električna energija|energije]], koja omogućuju proračun [[električna struja|električne struje]] i [[Snaga|snage]] u [[Istosmjerna struja|istosmjernim]] i [[Izmjenična električna struja|izmjeničnim]] električnim [[strujni krug|strujnim krugovima]]:
* zbroj ulaznih struja u svakoj čvornoj točki električnoga strujnoga kruga jednak je zbroju izlaznih struja ('''Kirchhoffov zakon o električnoj struji''');
* u svakom zatvorenom strujnom krugu algebarski zbroj električnih [[napon]]a naponskih izvora i padova napona na [[Otpornik|otpornicima]] jednak je nuli ('''Kirchhoffov zakon o električnom naponu'''). <ref> '''Kirchhoffova pravila''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69782] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

=== Kirchhoffov zakon zračenja ===
{{glavni|Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja}}

'''Kirchhoffov zakon zračenja''' je zakon prema kojemu su emisija i apsorpcija [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] nekoga [[Tijelo (fizika)|tijela]] jednake na svim [[temperatura]]ma, u svim uvjetima, na svim valnim duljinama, odnosno tijelo emitira onoliko zračenja koliko apsorbira. Najviše [[zračenje|zračenja]] emitira i apsorbira idealno [[crno tijelo]]. <ref> '''Kirchhoffov zakon zračenja''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69781] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

=== Cezij ===
{{glavni|Cezij}}

'''Cezij''' je [[kemijski element]] ([[atomski broj]] 55, [[relativna atomska masa]] 132,905) koji spada u grupu mekanih [[Alkalijski metali|alkalijskih metala]], [[talište]] 28,44 °C, [[gustoća]] 1,873 g/cm³. Jak [[reducens]], s najjačim elektropozitivnim svojstvima; njegov [[Hidroksidi|hidroksid]], CsOH, najjača je poznata [[Baze (kemija)|baza]]. [[Radionuklid|Radioaktivni izotop]] 137Cs nastaje kao produkt [[Nuklearna fisija|nuklearnoga raspada]] i jedan je od najopasnijih [[radionuklid]]a. Cezij se primjenjuje u proizvodnji [[Solarni članak|solarni članak]], pri punjenju svjetiljki s [[metal]]nim [[para]]ma i kao sredstvo za vezanje [[plin]]ova u [[vakuum]]u. Cezij su 1860. otkrili [[Robert Wilhelm Bunsen|R. W. Bunsen]] i G. R. Kirchhoff. Od spojeva primjenu nalaze hidroksid i halogenidi. U novije doba cezijev boranat, CsBH4, služi kao izvor energije za pogon [[raketa]]. <ref> '''cezij''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69782] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

=== Rubidij ===
{{glavni|Rubidij}}

'''Rubidij''' je [[kemijski element]] iz skupine [[Alkalijski metali|alkalijskih metala]] ([[atomski broj]] 37, [[relativna atomska masa]] 85,4678). Poznata su dva prirodna [[izotop]]a (85Rb i slabo [[radioaktivnost|radioaktivan]] 87Rb) i više desetaka umjetnih, radioaktivnih izotopa. Otkrili su ga 1861. [[Robert Wilhelm Bunsen|R. W. Bunsen]] i G. Kirchhoff spektralnom analizom [[litij]]eva minerala lepidolita. U prirodi je široko rasprostranjen u [[Mineralne sirovine|rudama]] zajedno s ostalim alkalijskim metalima, na primjer u karnalitu i lepidolitu, ali u malim količinama. Rubidij je mekan [[metal]] srebrnobijela sjaja, gustoće 1,53 g/cm³, tališta 39,3 °C, izgledom i kemijskim svojstvima sličan [[kalij]]u, ali mekši i reaktivniji. Spontano se zapali na zraku i vrlo burno reagira s vodom, pa se čuva u [[petrolej]]u. Zbog velikih troškova proizvodnje rabi se rijetko, na primjer pri izradbi [[fotoćelija]] i vakuumskih cijevi te kao [[Kemijska reakcija|reagens]] pri proizvodnji zeolitnih [[katalizator]]a. Rubidijeve [[soli]] slične su kalijevima, služe kao monokristali u [[Optoelektronički uređaj|optoelektronici]] i dodaju se [[staklo|staklu]] za [[Katodna cijev|katodne cijevi]]. <ref> '''rubidij''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53590] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://web.archive.org/web/20041012020323/http://chem.ch.huji.ac.il/~eugeniik/history/kirchhoff.htm Short biography]

{{GLAVNIRASPORED:Kirchhoff, Gustav Robert}}
[[Kategorija:Njemački fizičari]]
[[Kategorija:Njemački kemičari]]

Gustav Robert Kirchhoff - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 16:31, 22. prosinac 2025.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica