WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-16T11:38:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Gustav Perčec from Macedonia Newspaper 19 April 1929.png|thumb|250px|Gustav Perčec]]
'''Gustav Perčec''' ([[Valpovo]], [[1885.]] — [[Longobucco]], općina [[Sila (Italija)|Sila]], provincija [[Cosenza]], [[Italija]], veljača [[1935.]])<ref>Hrvatski institut za povijest: Časopis za suvremenu povijest, sv. 26, broj 2 - 3, Str. 243, 1994.</ref> je bio [[ustaše|ustaški]] dužnosnik.

Imao je posjed uz Dravu kod Ferdinandovca. Prije uvođenja karađorđevićevske [[dikatatura|diktature]] ondje je iznajmljivao čamce za ribolov. Budući da je bio jedan od "dvovlasnika", koji su imali svoje posjede i
na mađarskoj strani. Često je kontaktirao s Mađarima, zbog čega je poslije emigriranja dobio zadaću voditi akcijama iz Mađarske prema Jugoslaviji. Teren je bio pogodan, jer dobar dio granice u Podravini nije činila sama rijeka [[Drava]], pa je to područje postalo najznačajnije područje djelovanja ustaša prema Jugoslaviji.<ref name="Šadek">Vladimir Šadek: [http://hrcak.srce.hr/file/128108 Logor Janka-puszta i razvoj ustaške organizacije u Podravini do 1934.], Podravina, sv. 11, broj 21, Str. 47 - 56 Koprivnica 2012.</ref> Sredinom 1929. već je počeo organizirati osposobljavanje operativaca za terorističke akcije u Kraljevini SHS. <ref name="Šadek"/>

Do 1929. uređivao je list [[Hrvat (Zagreb)|Hrvat]].<ref>[[Josip Miljak]]: [http://hcsp.hr/atentat-u-marseillesu-9-listopada-1934 Atentat u Marseillesu 9. listopada 1934.], 9. listopada 2007. 73. obljetnica</ref>

Uvođenjem [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]] , uslijedio je progon političkih protivnika. Otišao je u emigraciju kao HSS-ovi prvaci [[Juraj Krnjević]] i [[August Košutić]], kao i radikalni nacionalisti [[Ante Pavelić]] (poslanik Narodne skupštine iz redova [[Hrvatski blok (1927.)|Hrvatskog bloka]]), [[Branimir Jelić]] i dr.. a da bi izbjegli uhićenje.

Perčecov i Jelićev odlazak uslijedio je nakon što je policija i žandarmerija nasilno ugušila prosvjed koji su njih dvoje organizirali: ''Aktivnost pravaške omladine došla je do izražaja u demonstracijama 1. decembra 1928. povodom proslave 10-godišnjice ujedinjenja. Naime, na toranj zagrebačke katedrale, u trenutku okupljanja viših oficira i državnih službenika, izvješene su dvije crne i jedna hrvatska zastava. Obje crne zastave su pale na okupljene uzvanike pred ulazom u katedralu. Kada je policija uhitila dva omladinca (sudionika incidenta), te ih sprovodila do policijske postaje, došlo je u Petrinjskoj ulici do sukoba s grupom demonstranata i krvoprolića. Organizatori te akcije Branimir Jelić i [[Gustav Perčec]] tada su ilegalno napustili zemlju.''<ref name="Matković">[http://www.hercegbosna.org/STARO/download-hr/Matkovic_Povijest_NDH.pdf Hrvoje Matković: Povijest Nezavisne Države Hrvatske], Drugo, dopunjeno izdanje, Zagreb, 2002., str. 11., preuzeto 29. veljače 2012.</ref>

Paveliću, Perčecu, Jeliću, Košutiću i Krnjeviću se u izbjeglištvu postupno pridružilo još desetak hrvatskih sveučilištaraca i radnika. Pavelić i Perčec posjećuju Sofiju i potpisuju [[20. travnja]] [[1929.]] s predstavnicima Makedonskog nacionalnog komiteta [[Sofijska deklaracija|Sofijsku deklaraciju]], koja naglašava da će koordinirati "''svoju legalnu djelatnost za izvojštenje čovječjih i narodnih prava, političke slobode te podpune nezavisnosti i Hrvatske i Makedonije''". Jugoslavija je protestirala Bugarskoj. Zbog ove deklaracije Pavelića i Perčeca [[Sud za zaštitu države]] u Beogradu osudio je zbog veleizdaje [[17. srpnja]] 1929. na smrt. U domovini je ostao [[Stipe Javor]] ostao je u Zagreb i održavao komunikaciju s njima, radi izvješćivanja o situaciji u domovini.

Ljeta 1931. uzeo je u Mađarskoj u zakup posjed Janka-puszta (Jankovac) posredovanjem mađarskih vlasti lažnim imenom Emil Horvath.<ref name="Šadek"/>

Prosinca 1931. godine na Janka Puszti, u Mađarskoj, kod [[Velika Kaniža|Velike Kaniže]], blizu državne granice, organizirao je ustaški centar, uz dopuštenje mađarskih vlasti.<ref>Davor Kovačić: [http://hrcak.srce.hr/file/101879 Pitanje Međimurja u redarstveno-obavještajnim odnosima Nezavisne Države Hrvatske i Kraljevine Mađarske u Drugom svjetskom ratu], Polemos 13 (2010.) 2: {{ISSN|1331-5595}}, str. 60</ref><ref name="Šadek"/> Ustaše iz ovog vježbovnog logora djelovale su preko granice i razvile jaku mrežu u Prekodravlju i kod Đelekovca. Dok nije osnovan logor Janka-puszta, ustaše su najviše djelovala preko granice kod Ferdinandovca.<ref name="Šadek"/>

Ljeti [[1932.]] na sastanku u mjestu [[Spittal na Dravi|Spittalu]] (Austrija), na kojem su sudjelovali ustaški emigranti [[Ante Pavelić]], Gustav Perčec i [[Vjekoslav Servatzy]], nakon izvršenih priprema, donesena je odluka o podizanju ustanka u [[Lički ustanak|Lici]].

Pokrenuo je u Beču 1930. godine [[Grič (časopis, Beč)|Grič]], [[hrvatska emigracija|hrvatski emigrantski]] list. Bio mu je prvi urednik.

Vježbovni logor u Jankovcu jako je loše vodio, zbog čega se zavadio s Igorom Domitrovićem, jednim od prvih pitomaca tog logora. Trzavice s Domitrovićem prenijele su se na sve pitomce. Domitrović je upozoravao da je stvar otišla dotle da je pisao Paveliću da će zbog tih trzavica biti i krvi, ne promijeni li se što ondje. Perčec svojim ponašanjem nije pridonosio gašenju usplamsalih strasti. Nezadovoljnike je vrlo oštro kažnjavao, čak ih je zatvarao. Bijes je bio još veći i dogodilo se nasilje među dvjema skupinama. Nezadovojnici su tražili neka se smijeni Perčeca i postavi nekog drugog za zapovjednika. Stvar je "riješena" tako što su nezadovoljnici premješteni, dio ih je sam napustio logor. Perčec je dotle boravio s ljubavnicom Jelkom Podgorelec u Budimpešti, povremeno svraćajući u logor za izvidjeti stanje. Sredinom 1932. u logor je došao Ivan Perčević da bi pomogao u vođenju vježbališta.<ref name="Šadek"/>

Prividno smireno stanje potrajalo je sve dok nije u Jugoslaviju pobjegla Perčecova ljubavnica Jelka Pogorelec koja je radila za jugoslavensku tajnu službu. S špijunažom je počela u drugoj fazi logora [[Janka-puszta]]. Vodstvo ustaškog pokreta već je i prije sumnjalo u nju. Poslije je [[Ivan Perčević]] kao izaslanik Ante Pavelića došao u logor upozoriti Perčeca neka prekine odnose s njom, što Perčec nije učinio.<ref name="Šadek"/>

Zbog slučaja s Jelkom Podgorelec, pao je u nemilost Pavelića. Ubijen je u Italiji. <ref>Ivan Peršić: Fanatici i ekstremisti, kompromisanti i realisti u hrvatskoj politici najsudbonosnijih trideset godina, od 1914/15 do 1944/45 / [[Ivan Peršić]]: Kroničarski spisi
/ priredio [[Stjepan Matković]]. - Zagreb, 2002. </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*James S. Sadkovich: [http://www.studiacroatica.org/jcs/28/2806.htm The use of political trials to repress Croatian dissent 1929-1934], Journal of Croatian Studies, XXVIII-XXIX, 1987-88 Annual Review of the Croatian Academy of America, Inc. New York, N.Y., Electronic edition by Studia Croatica

{{GLAVNIRASPORED:Perčec, Gustav}}
[[Kategorija:Hrvatski političari u prvoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Članovi ustaškog pokreta do 1941.]]
[[Kategorija:Hrvatsko iseljeništvo]]
[[Kategorija:Hrvati u Mađarskoj]]

Gustav Perčec - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica