Gustav Mahler - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵}}↵' u ''

2026-03-19T20:32:24Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵}}↵' u ''

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:32
Redak 184:		Redak 184:
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commons =~~
	}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===
	* {{eng oznaka}} {{nje oznaka}} [http://www.gustav-mahler.org/english/ Međunarodno društvo Gustava Mahlera]		* {{eng oznaka}} {{nje oznaka}} [http://www.gustav-mahler.org/english/ Međunarodno društvo Gustava Mahlera]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikicitat(.)\=(.)↵}}↵' u '}} '

2026-03-19T17:27:26Z

Zamjena teksta - '\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}↵' u '}} '

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 17:27
Redak 186:		Redak 186:
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\|commons =		\|commons =
	~~\|wikicitat = Gustav Mahler~~
	}}		}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===

Suradnik10: Zamjena teksta - '\\\' u ''

2026-03-13T14:59:21Z

Zamjena teksta - '\\\' u ''

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 14:59
Redak 186:		Redak 186:
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\|commons =		\|commons =
	~~\\\~~\|wikicitat = Gustav Mahler		\|wikicitat = Gustav Mahler
	}}		}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:25:27Z

Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:25
Redak 186:		Redak 186:
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\|commons =		\|commons =
	\\~~\|commonscathr = Gustav Mahler~~		\\\\|wikicitat = Gustav Mahler
	\|wikicitat = Gustav Mahler
	}}		}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:17:09Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:17
Redak 186:		Redak 186:
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\|commons =		\|commons =
	\~~\|commonscat = Gustav Mahler~~		\\\|commonscathr = Gustav Mahler
	\|commonscathr = Gustav Mahler
	\|wikicitat = Gustav Mahler		\|wikicitat = Gustav Mahler
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonshr(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:16:06Z

Zamjena teksta - '\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:16
Redak 186:		Redak 186:
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\|commons =		\|commons =
	~~\|commonshr =~~		\\|commonscat = Gustav Mahler
	\|commonscat = Gustav Mahler
	\|commonscathr = Gustav Mahler		\|commonscathr = Gustav Mahler
	\|wikicitat = Gustav Mahler		\|wikicitat = Gustav Mahler

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T23:32:26Z

Zamjena teksta - '{{deu oznaka}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 23:32
Redak 192:		Redak 192:
	}}		}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===
	* {{eng oznaka}} {{~~deu~~ oznaka}} [http://www.gustav-mahler.org/english/ Međunarodno društvo Gustava Mahlera]		* {{eng oznaka}} {{nje oznaka}} [http://www.gustav-mahler.org/english/ Međunarodno društvo Gustava Mahlera]
	* {{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20100125173518/http://www.musicaltimes.co.uk/archive/obits/191106mahler.html Mahlerova osmrtnica iz časopisa "Musical Times", lipanj [[1911.]]] (stranica arhivirana 25. siječnja 2010.)		* {{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20100125173518/http://www.musicaltimes.co.uk/archive/obits/191106mahler.html Mahlerova osmrtnica iz časopisa "Musical Times", lipanj [[1911.]]] (stranica arhivirana 25. siječnja 2010.)
	* {{eng oznaka}} [http://www.boydell.co.uk/4383345X.HTM ''Discovering Mahler''] Četvrti i zadnji svezak studije o Mehlru Donalda Mitchella. (izdavač: The Boydell Press, 2007.)		* {{eng oznaka}} [http://www.boydell.co.uk/4383345X.HTM ''Discovering Mahler''] Četvrti i zadnji svezak studije o Mehlru Donalda Mitchella. (izdavač: The Boydell Press, 2007.)

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-28T11:58:10Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 28. travanj 2022. u 11:58
Redak 14:		Redak 14:
	\|nagrade=		\|nagrade=
	\|}}		\|}}
	[[~~File~~:Mahler-signature.svg\|246px\|desno\|alt=Mahlerov potpis]]		[[Datoteka:Mahler-signature.svg\|246px\|desno\|alt=Mahlerov potpis]]
	'''Gustav Mahler''' ([[Kaliště]], [[7. srpnja]] [[1860.]] - [[Beč]], [[18. svibnja]] [[1911.]]), [[Austrija\|austrijski]] [[skladatelj]] i [[dirigent]] židovskog podrijetla.		'''Gustav Mahler''' ([[Kaliště]], [[7. srpnja]] [[1860.]] - [[Beč]], [[18. svibnja]] [[1911.]]), [[Austrija\|austrijski]] [[skladatelj]] i [[dirigent]] židovskog podrijetla.

Redak 29:		Redak 29:
	Mahler počinje dirigentsku karijeru [[1880.]] godine u ljetnom kazalištu u Bad Hallu. Narednih godina radio je u mnogim poznatim opernim kućama: 1881. godine u [[Ljubljana\|Ljubljani]], [[1882.]] u [[Olomouc]]u, 1883. u [[Beč]]u, 1883. u [[Kassel]]u, 1885. u [[Prag]]u, 1886. u [[Leipzig]]u, te 1888. u [[Budimpešta\|Budimpešti]]. Dirigiranje [[Richard Wagner\|Wagnerovog]] opernog ciklusa [[Prsten Nibelunga]] preuzeo je 1887. od bolesnog [[Arthur Nikisch\|Arthura Nikischa]], čvrsto uspostavljajući reputaciju i kod kritike i publike. Godinu poslije izveo je potpunu inačicu nedovršene komične opere ''Die Drei Pintos'' [[Carl Maria von Weber\|Carla Marie von Webera]], čiji mu uspjeh donosi financijsko olakšanje i rastuću slavu. Brahms je bio vrlo impresioniran njegovim dirigiranjem Mozartove opere ''[[Don Giovanni]]''. Njegovo prvo duže zaposlenje bilo je u hamburškoj operi gdje je radio od 1891. do 1897. Od 1893. do 1896. odlazi na odmore u [[Steinbach am Attersee]] u [[Gornja Austrija\|Gornjoj Austriji]] gdje revidira ''Simfoniju br. 1'' (praizvedena 1889.), napisao ''Simfoniju br. 2'', skicirao ''Simfoniju br. 3'', i napisao većinu pjesama iz zbirke ''Lieder aus des Knaben Wunderhorn'' (''Dječakov čarobni rog''), skladanih prema poznatoj istoimenoj zbirci narodnih pjesama.		Mahler počinje dirigentsku karijeru [[1880.]] godine u ljetnom kazalištu u Bad Hallu. Narednih godina radio je u mnogim poznatim opernim kućama: 1881. godine u [[Ljubljana\|Ljubljani]], [[1882.]] u [[Olomouc]]u, 1883. u [[Beč]]u, 1883. u [[Kassel]]u, 1885. u [[Prag]]u, 1886. u [[Leipzig]]u, te 1888. u [[Budimpešta\|Budimpešti]]. Dirigiranje [[Richard Wagner\|Wagnerovog]] opernog ciklusa [[Prsten Nibelunga]] preuzeo je 1887. od bolesnog [[Arthur Nikisch\|Arthura Nikischa]], čvrsto uspostavljajući reputaciju i kod kritike i publike. Godinu poslije izveo je potpunu inačicu nedovršene komične opere ''Die Drei Pintos'' [[Carl Maria von Weber\|Carla Marie von Webera]], čiji mu uspjeh donosi financijsko olakšanje i rastuću slavu. Brahms je bio vrlo impresioniran njegovim dirigiranjem Mozartove opere ''[[Don Giovanni]]''. Njegovo prvo duže zaposlenje bilo je u hamburškoj operi gdje je radio od 1891. do 1897. Od 1893. do 1896. odlazi na odmore u [[Steinbach am Attersee]] u [[Gornja Austrija\|Gornjoj Austriji]] gdje revidira ''Simfoniju br. 1'' (praizvedena 1889.), napisao ''Simfoniju br. 2'', skicirao ''Simfoniju br. 3'', i napisao većinu pjesama iz zbirke ''Lieder aus des Knaben Wunderhorn'' (''Dječakov čarobni rog''), skladanih prema poznatoj istoimenoj zbirci narodnih pjesama.

	[[~~File~~:Mahlers Komponierhäuschen.jpg\|thumb\|240px\|Mahlerova „kućica za skladanje“ na obali [[Jezero\|jezera]] Atter]]		[[Datoteka:Mahlers Komponierhäuschen.jpg\|thumb\|240px\|Mahlerova „kućica za skladanje“ na obali [[Jezero\|jezera]] Atter]]
	Godine 1897., tada 37-godišnjem Mahleru ponuđeno je vođenje [[Bečka državna opera\|Bečke državne opere]], najprestižnije glazbene službe u Austrijskom Carstvu. To je bio 'carski' položaj koji po austro-ugarskom zakonu nisu mogli obavljati [[Židovi]]. Mahler, koji nije prakticirao svoju religiju, nakon priprema je prešao na katolicizam. Kao dijete je pjevao u katoličkom crkvenom zboru gdje je od zborovođe učio i glasovir. Kako su godine prolazile, Mahlera je katolicizam privlačio pa je katolički utjecaj vidljiv i u njegovoj glazbi, npr. u [[Himan\|himnu]] ''Veni Creator Spiritus'' (''[[O dođi, Stvorče, Duše svet]]''), prvom stavku ''Osme simfonije''.<ref>[http://www.sydneysymphony.com/media/81427/PROG02_100218_Mahler8_SSO.pdf Sydney Symphony – Gustav Mahler: Symphony of a Thousand], pristupljeno 20. ožujka 2014.</ref><ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NSYEOLwVfU8 Youtube – Mahler: Simfonija br. 8 / Bečki filharmoničari, dir. Bernstein], pristupljeno 20. ožujka 2014.</ref>		Godine 1897., tada 37-godišnjem Mahleru ponuđeno je vođenje [[Bečka državna opera\|Bečke državne opere]], najprestižnije glazbene službe u Austrijskom Carstvu. To je bio 'carski' položaj koji po austro-ugarskom zakonu nisu mogli obavljati [[Židovi]]. Mahler, koji nije prakticirao svoju religiju, nakon priprema je prešao na katolicizam. Kao dijete je pjevao u katoličkom crkvenom zboru gdje je od zborovođe učio i glasovir. Kako su godine prolazile, Mahlera je katolicizam privlačio pa je katolički utjecaj vidljiv i u njegovoj glazbi, npr. u [[Himan\|himnu]] ''Veni Creator Spiritus'' (''[[O dođi, Stvorče, Duše svet]]''), prvom stavku ''Osme simfonije''.<ref>[http://www.sydneysymphony.com/media/81427/PROG02_100218_Mahler8_SSO.pdf Sydney Symphony – Gustav Mahler: Symphony of a Thousand], pristupljeno 20. ožujka 2014.</ref><ref>[http://www.youtube.com/watch?v=NSYEOLwVfU8 Youtube – Mahler: Simfonija br. 8 / Bečki filharmoničari, dir. Bernstein], pristupljeno 20. ožujka 2014.</ref>

Redak 50:		Redak 50:
	Potpisavši ugovor i preuzevši mjesto šefa-dirigenta Njujorškog filharmonijskog orkestra, Mahler s obitelji ponovo seli u [[Sjedinjene Države]]. Tamo dovršava ''[[Das Lied von der Erde]] (Pjesma o zemlji)'', i ''Devetu simfoniju'', koja će ostati njegovim posljednjim dovršenim djelom. U veljači 1911., tijekom duge i zahtjevne sezone Mahler u New Yorku obolijeva od streptokokne infekcije i svoj posljednji koncert dirigira u [[Groznica\|groznice]] (program je uključivao svjetsku praizvedbu ''Berceuse élégiaque'' [[Ferruccio Busoni\|Ferruccia Busonija]]). Povratkom u Europu, vode ga u [[Pariz]] gdje je upravo bio razvijen novi serum. Terapija nije pomogla i na vlastiti ga zahtjev voze natrag u Beč. Tamo, shrvan bolešću, umire 18. svibnja 1911. u dobi od 50 godina, ostavljajući svoju ''Desetu simfoniju'' nedovršenom.		Potpisavši ugovor i preuzevši mjesto šefa-dirigenta Njujorškog filharmonijskog orkestra, Mahler s obitelji ponovo seli u [[Sjedinjene Države]]. Tamo dovršava ''[[Das Lied von der Erde]] (Pjesma o zemlji)'', i ''Devetu simfoniju'', koja će ostati njegovim posljednjim dovršenim djelom. U veljači 1911., tijekom duge i zahtjevne sezone Mahler u New Yorku obolijeva od streptokokne infekcije i svoj posljednji koncert dirigira u [[Groznica\|groznice]] (program je uključivao svjetsku praizvedbu ''Berceuse élégiaque'' [[Ferruccio Busoni\|Ferruccia Busonija]]). Povratkom u Europu, vode ga u [[Pariz]] gdje je upravo bio razvijen novi serum. Terapija nije pomogla i na vlastiti ga zahtjev voze natrag u Beč. Tamo, shrvan bolešću, umire 18. svibnja 1911. u dobi od 50 godina, ostavljajući svoju ''Desetu simfoniju'' nedovršenom.

	[[~~File~~:Grinzinger Friedhof - Gustav Mahler.jpg\|mini\|240px\|Mahlerov grob na groblju u bečkom Grinzingu]]		[[Datoteka:Grinzinger Friedhof - Gustav Mahler.jpg\|mini\|240px\|Mahlerov grob na groblju u bečkom Grinzingu]]
	Vjeruje se da je njegova posljednja riječ bila "Mozartl" ('Mozartić'). Po vlastitoj je želji pokopan pokraj svoje rano preminule kćeri na groblju u bečkom Grinzingu. Prema posljednjim željama, pogreb je protekao u tišini, a na njegovom nadgrobnom spomeniku stoji samo ime "Gustav Mahler". Mahlerov dobar prijatelj [[Bruno Walter]] ovako opisuje sprovod: "18. svibnja 1911. je umro. Sljedeće večeri polegli smo lijes na groblju u Grinzingu, prolomila se oluja s takvim naletima kiše da je bilo gotovo nemoguće nastaviti. Ogromna gomila ljudi u mrtvoj tišini slijedila je mrtvačka kola. U trenutku kada je lijes spušten, sunce se prolomilo kroz oblake".<ref>Walter 1957., 73.</ref>		Vjeruje se da je njegova posljednja riječ bila "Mozartl" ('Mozartić'). Po vlastitoj je želji pokopan pokraj svoje rano preminule kćeri na groblju u bečkom Grinzingu. Prema posljednjim željama, pogreb je protekao u tišini, a na njegovom nadgrobnom spomeniku stoji samo ime "Gustav Mahler". Mahlerov dobar prijatelj [[Bruno Walter]] ovako opisuje sprovod: "18. svibnja 1911. je umro. Sljedeće večeri polegli smo lijes na groblju u Grinzingu, prolomila se oluja s takvim naletima kiše da je bilo gotovo nemoguće nastaviti. Ogromna gomila ljudi u mrtvoj tišini slijedila je mrtvačka kola. U trenutku kada je lijes spušten, sunce se prolomilo kroz oblake".<ref>Walter 1957., 73.</ref>

Redak 61:		Redak 61:

	===Mahler i žanr===		===Mahler i žanr===
	[[~~File~~:Mahler song cycle.jpg\|thumb\|280px\|<center>Početni [[takt]]ovi prvoga izdanja Mahlerova ciklusa ''Pjesme putujućeg djetića''</center>]]		[[Datoteka:Mahler song cycle.jpg\|thumb\|280px\|<center>Početni [[takt]]ovi prvoga izdanja Mahlerova ciklusa ''Pjesme putujućeg djetića''</center>]]
	Nakon ''Klavirskog kvinteta'', rane kantate ''[[Das Klagende Lied]]'' i skladbe ''Totenfeier'', Mahler se u potpunosti posvećuje skladanju simfonija i solo-pjesama. Osim završenih devet numeriranih simfonija, njegovi glavni radovi postaju ciklusi pjesama ''[[Lieder eines fahrenden Gesellen]]'' (hrv. ''Pjesme putujućeg djetića'', doslovan prijevod glasi "Pjesme suputnika"), kao i ''[[Kindertotenlieder]]'' ("Pjesme mrtvoj djeci"), te ''[[Das Lied von der Erde]]'' (''Pjesma o zemlji'', sinteza simfonije i solo-pjesme).		Nakon ''Klavirskog kvinteta'', rane kantate ''[[Das Klagende Lied]]'' i skladbe ''Totenfeier'', Mahler se u potpunosti posvećuje skladanju simfonija i solo-pjesama. Osim završenih devet numeriranih simfonija, njegovi glavni radovi postaju ciklusi pjesama ''[[Lieder eines fahrenden Gesellen]]'' (hrv. ''Pjesme putujućeg djetića'', doslovan prijevod glasi "Pjesme suputnika"), kao i ''[[Kindertotenlieder]]'' ("Pjesme mrtvoj djeci"), te ''[[Das Lied von der Erde]]'' (''Pjesma o zemlji'', sinteza simfonije i solo-pjesme).

Redak 99:		Redak 99:

	==Ostavština==		==Ostavština==
	[[~~File~~:Mahler conducting caricature.jpg\|mini\|lijevo\|Mahler kao dirigent u [[Karikatura\|karikaturama]] Hansa Schliessmanna]]		[[Datoteka:Mahler conducting caricature.jpg\|mini\|lijevo\|Mahler kao dirigent u [[Karikatura\|karikaturama]] Hansa Schliessmanna]]
	Više nema kritičara koji inzistiraju na tome da je Mahlerova popularnost prolazna moda, no dok su njegov repertoar i mjesto u povijesti glazbe osigurani, trijeznu procjenu njegove ostavštine otežava nekoliko čimbenika. Npr. malo je zajedničkoga u stajalištima onih koji Mahlera cijene zbog njegove "emocionalne i duhovne iskrenosti" i njegovih jednako glasnih osporavatelja koji njegovu glazbu označavaju kao "plačljivu, neukusnu i sentimentalnu". [[Franz Schmidt]] jasno se izjasnio opisujući Mahlerove simfonije kao "jeftine romane". Slična razlika dijeli one koji cijene i analiziraju njegove simfonije kao brižljivo orkestrirane i rigorozno organizirane u svojoj velikoj formi, dok drugi to isto smatraju neumjerenim, pompoznim, samozadovoljavajućim egotizmom.		Više nema kritičara koji inzistiraju na tome da je Mahlerova popularnost prolazna moda, no dok su njegov repertoar i mjesto u povijesti glazbe osigurani, trijeznu procjenu njegove ostavštine otežava nekoliko čimbenika. Npr. malo je zajedničkoga u stajalištima onih koji Mahlera cijene zbog njegove "emocionalne i duhovne iskrenosti" i njegovih jednako glasnih osporavatelja koji njegovu glazbu označavaju kao "plačljivu, neukusnu i sentimentalnu". [[Franz Schmidt]] jasno se izjasnio opisujući Mahlerove simfonije kao "jeftine romane". Slična razlika dijeli one koji cijene i analiziraju njegove simfonije kao brižljivo orkestrirane i rigorozno organizirane u svojoj velikoj formi, dok drugi to isto smatraju neumjerenim, pompoznim, samozadovoljavajućim egotizmom.

Redak 135:		Redak 135:
	==Djela==		==Djela==
	===Simfonije===		===Simfonije===
	[[~~File~~:Mahler Veni creator.jpg\|mini\|<center>Prva stranica rukopisa Mahlerove ''Osme simfonije''</center>]]		[[Datoteka:Mahler Veni creator.jpg\|mini\|<center>Prva stranica rukopisa Mahlerove ''Osme simfonije''</center>]]
	[[~~File~~:Mahler - Symphony N° 9 - I (B. Walter, 1938).ogg\|mini\|1. stavak Mahlerove ''Devete simfonije'' – [[Bečki filharmoničari]], dirigent: Bruno Walter]]		[[Datoteka:Mahler - Symphony N° 9 - I (B. Walter, 1938).ogg\|mini\|1. stavak Mahlerove ''Devete simfonije'' – [[Bečki filharmoničari]], dirigent: Bruno Walter]]
	* [[Simfonija br. 1 (Mahler)\|Simfonija br. 1]] u D-duru (?[[1884.]] – [[1888.]]; revidirana [[1893.]] – [[1896.]]; 2. nadopuna [[1906.]]).		* [[Simfonija br. 1 (Mahler)\|Simfonija br. 1]] u D-duru (?[[1884.]] – [[1888.]]; revidirana [[1893.]] – [[1896.]]; 2. nadopuna [[1906.]]).
	** Napomena: ova simfonija je isprva nazvana "Simfonijskom pjesmom", kasnije "Titan" (pretpostavlja se, prema Jeanu Paulu), što je Mahler doduše odbijao. Prvotno zamišljena u pet stavaka, drugi stavak "Blumine" izbačen je u posljednjoj reviziji.		** Napomena: ova simfonija je isprva nazvana "Simfonijskom pjesmom", kasnije "Titan" (pretpostavlja se, prema Jeanu Paulu), što je Mahler doduše odbijao. Prvotno zamišljena u pet stavaka, drugi stavak "Blumine" izbačen je u posljednjoj reviziji.
Redak 163:		Redak 163:

	=== Vokalne skladbe ===		=== Vokalne skladbe ===
	[[~~File~~:Mahler - Kindertotenlieder, III (Anderson, Monteux, 1950).ogg\|mini\|''Kindertotenlieder: III. Wenn dein Mütterlein'' – [[Marian Anderson]] i San Francisco Symphony Orchestra, dirigent: [[Pierre Monteux]]]]		[[Datoteka:Mahler - Kindertotenlieder, III (Anderson, Monteux, 1950).ogg\|mini\|''Kindertotenlieder: III. Wenn dein Mütterlein'' – [[Marian Anderson]] i San Francisco Symphony Orchestra, dirigent: [[Pierre Monteux]]]]
	[[~~File~~:Mahler - Kindertotenlieder, IV (Fischer-Dieskau, Kempe, 1955).ogg\|mini\|''Kindertotenlieder: IV. Oft denk' ich, sie sind nur ausgegangen'' – [[Dietrich Fischer-Dieskau]] i [[Berlinski filharmoničari]], dirigent: [[Rudolf Kempe]]]]		[[Datoteka:Mahler - Kindertotenlieder, IV (Fischer-Dieskau, Kempe, 1955).ogg\|mini\|''Kindertotenlieder: IV. Oft denk' ich, sie sind nur ausgegangen'' – [[Dietrich Fischer-Dieskau]] i [[Berlinski filharmoničari]], dirigent: [[Rudolf Kempe]]]]
	* ''[[Das klagende Lied]]'', kantata ([[1880.]]; revidirana [[1893.]], [[1898.]])		* ''[[Das klagende Lied]]'', kantata ([[1880.]]; revidirana [[1893.]], [[1898.]])
	* ''[[Drei Lieder (Mahler)\|Drei Lieder]]'', tri pjesme za tenor i glasovir ([[1880.]])		* ''[[Drei Lieder (Mahler)\|Drei Lieder]]'', tri pjesme za tenor i glasovir ([[1880.]])

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T06:46:06Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 06:46
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Gustav Mahler'''-->~~{{izdvojeni članak\|svibanj 2014.}}~~		<!--'''Gustav Mahler'''-->
	{{Skladatelj		{{Skladatelj
	\|ime=Gustav Mahler		\|ime=Gustav Mahler

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-14T11:01:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

Gustav Mahler - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵}}↵' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}↵' u '}} '