WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-07T02:41:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir hrvatski velikaši
|prezime = Gusić
|slika = Gusići.jpg
|veličina_slike = 200px
|opis_slike = Obiteljski grb Gusića
|država = [[Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom]]
|podrijetlo = [[Hrvati]]
|kuća =
|linije = [[Kurjakovići]]<br>[[Posedarski]]<br>[[Gusići Turanjski]]<br>[[Izačići]]<br>[[Krčelići]]
|naslovi = [[župan]], [[knez]], [[ban]]
|utemeljenje = [[12. stoljeće]]
|utemeljitelj =
|izumrli =
|rodonačelnik =
|napomena =
}}
'''Gusići''', prema nekim izvorima '''Gušići''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''de generatione Gussichorum'', ''de genere Gusich'', ''de genere Gussich'', ''de genere Gussichorum'', ''de genere Gussithorum'', ''Gusich'', ''Gussich'', ''Gwzych'', ''natione Gussikiorum'') su jedno od dvanaest [[Hrvati|starohrvatskih]] plemena, čiji su starješine imali značajnu ulogu u [[srednji vijek|srednjovjekovnoj]] [[Povijest Hrvatske|hrvatskoj]] državi, spadajući među one povlaštene koji su imali pravo birati [[Kralj|kralja]]. Pripadali su [[plemstvo|nižem plemstvu]].<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=23832 Gusići - Hrvatska enciklopedija]</ref>

Gusići su u srednjem vijeku naseljavali i posjedovali područje velikog dijela povijesne hrvatske pokrajine [[Lika|Like]] i spadaju među najznačajnije predstavnike ličkog plemstva. U povijesnim izvorima spominje se da je [[Pavao Gusić]], pripadnik roda '''krbavskih knezova Gusića''', sudjelovao kao jedan od dvanaest predstavnika hrvatskog plemstva pri izboru [[Popis mađarskih vladara|ugarskog kralja]] [[Koloman]]a (1095.-1116.) za [[Hrvatski vladari|hrvatsko-dalmatinskog kralja]] [[1102.]] godine i bio sudionik („potpisnik“) sklapanja sporazuma poznatog pod nazivom [[Pacta conventa]], čime je Hrvatska ušla u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom|personalnu uniju s Ugarskom]].<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8263 Gusići - Hrvatski biografski leksikon]</ref>

U svom „Diplomatičkom zborniku Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije“ povjesničar [[Tadija Smičiklas]] (1843.-1914.) ističe da su Gusići već [[1287.]] godine imali u svojem grbu kao heraldički znak lik guske s vratom probodenim strijelom. U to su vrijeme članovi ovog velikaškog roda bili najbogatiji i najutjecajniji na području [[Krbava (župa)|Krbavske župe]] i obnašali župansku čast. Sjedište im je bilo u [[Udbina|Udbini]], a župa je osim užeg područja Krbave uključivala i područje [[Korenica|Korenice]].

== Povijest roda Gusića ==

Najstarijim članom roda Gusića smatra se ''Prvaneg'' koji je živio u [[11. stoljeće|11. stoljeću]]. Spominje se u povelji hrvatskog kralja [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] (1059.-1074.) iz [[veljača|veljače]] [[1066.]] godine gdje se navodi kao [[Luka (župa)|lučki župan]]. U to vrijeme Gusići su obitavali na području Lučke i [[Sidraga|Sidraške županije]], u okolici kraljevskog grada [[Biograd]]a.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8263 Gusići - Hrvatski biografski leksikon]</ref>

''Slovinja'' iz roda Gusića dobio je prije [[1181.]] godine, od hrvatsko-ugarskog kralja [[Bela III.|Bele III.]] (1172.-1196.) naslov ''krbavskog kneza'' i upravu nad Krbavskom županijom te se smatra utemeljiteljem krbavske grane Gusića. ''Ladislav'', sin ''Jakova Gusića'' dobio je [[1250.]] godine u posjed sela Gomiljane i Radoslavovu Vas u Bužanima od kralja Bele IV. (1235.-1270.) te još šest sela u Krbavskoj županiji i jedno u [[Luka (županija)|Lučkoj županiji]].

Krajem 13. i početkom 14. stoljeća na čelu najjačeg ogranka ovog plemićkog roda nalazi se knez [[Kurjak Gusić]], čiji se potomci od tada pa nadalje nazivaju ''[[Kurjakovići]]''. Među njima je bilo nekoliko hrvatskih [[Popis hrvatskih banova|banova]]:
* [[Butko Kurjaković|Budislav (Butko)]], Kurjakov unuk (†15. veljače 1401.), ban 1394.
* [[Karlo II. Kurjaković|Karlo II. Čekliški]] i [[Ivan Kurjaković|Ivan]], Kurjakovi praunuci, banovi 1410-1411.
* [[Ivan Karlović]] „Torkvat“ (latinski: Torquatus), sin [[Karlo IV. Kurjaković|Karla Kurjakovića]] i Doroteje rođ. [[Frankopan]], (*1478/79; †1531.), ban 1521-1524. i 1527-1531.

Obitelj Kurjakovića od roda Gusića je preuzela upravu nad [[Krbava|Krbavom]] i otada druge grane roda Gusića nisu imale značajniju ulogu u javnom i političkom životu niti su sudjelovale u radu krbavskog sudbenog suda.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8263 Gusići - Hrvatski biografski leksikon]</ref> Ladislavovi sinovi ''Gvido'', ''Desina'' i ''Pribislav'' bili su u sukobu s rođakom Kurjakom, osnivačem obitelji Kurjaković, koji im je oteo dio posjeda u Krbavi.
[[Datoteka:Coa_Hungary_County_Lika-Krbava_(history).svg|thumb|200px|desno|Stari [[Grb Ličko-krbavske županije|ličko-krbavski grb]] iz vremena kad su tamo živjeli članovi plemićkog roda Gusića]]

Početkom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] jedan dio Gusića Krbavskih stekao je darovnicom kralja [[Andrija II.|Andrije II.]] (1205.-1235.) u posjed [[Posedarje]], prema kojem su u [[14. stoljeće|14. stoljeću]] nosili ime [[Knezovi Posedarski|knezova Posedarskih]]. Toj obitelji pripadao je protuosmanlijski ratnik i [[uskoci|uskok]], knez [[Martin Posedarski]] († 1601.). Obitelj je izumrla u muškoj liniji krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]], a u [[Benja Posedarski|ženskoj liniji]] je izumrla do sredine [[20. stoljeće|20. stoljeća]].<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=49644 Posedarski - Hrvatska enciklopedija]</ref>

U jeku turske navale na hrvatske krajeve tijekom [[15. stoljeće|15.]] i [[16. stoljeće|16. stoljeća]] Gusići se sele prema sjeverozapadu, u nešto sigurnije krajeve. U [[Gacka (župa)|Gackoj]] podižu utvrdu Gusić-grad, koju su, međutim, [[1575.]] godine zauzle i kasnije razarile [[Osmanlije]]. Sličnu sudbinu doživljava i grad Brlog. Godine [[1556.]] spominje se [[Gašpar Gusić Turanjski|Gašpar Gusić]] († iza 1562.) kao [[banovac (dužnosnik)|podban]] i gospodar Turnja, od kojeg potječe obitelj [[Gusići Turanjski|Gusića Turanjskih]] čiji su članovi kasnije stekli [[barun|barunski naslov]].<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=23832 Gusići - Hrvatska enciklopedija]</ref> Dio gackih Gusića je pred [[Turci|turskom]] izbjegao u grad [[Senj]], gdje vrše različite vojne dužnosti, a kasnije u [[Ogulin]] i dalje, u druge slobodne krajeve tada većim dijelom okupirane Hrvatske, te na područje [[Slovenija|Slovenije]].

Početkom 18. stoljeća (točnije [[21. travnja]] [[1701.]] godine) Gusići su dobili naslov baruna i odgovarajući grb od [[njemačko-rimski car|njemačkog cara]] i hrvatsko-ugarskog kralja [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopolda I. Habsburga]] (1657.-1705.). Tijekom 18. stoljeća barunski se ogranak obitelji podijelio na dva dijela. Rodu Gusića pripadali su i knezovi Izačići i Krčelići.

Potomci krbavskih knezova Gusića i danas žive širom [[Hrvatska|Hrvatske]], te kod Novog Mesta u Sloveniji.

Nedaleko od slovenske granice u [[Vivodina|Vivodini]] rođen je [[Ivan Rupert Gusić]] (1761.-1821.), prevoditelj [[Novi zavjet|Novog zavjeta]] na [[kajkavsko narječje|kajkavsko narječje]].

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=23832 Gusići - Hrvatska enciklopedija]
* [https://proleksis.lzmk.hr/24935/ Gusići - Proleksis enciklopedija]
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8263 Gusići - Hrvatski biografski leksikon]
* [http://www.ss-plitvickajezera.hr/povijest.html Grb krbavskih knezova Gusića]
* [http://genealogy.euweb.cz/hung/korbaviai.html Rodoslovlje ogranka Kurjakovića s češko-mađarskom verzijom imena]
* [http://www.croatia.ch/zanimljivosti/081008.php Ličko plemstvo i njegovo heraldičko znakovlje]
* [http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=738.0 Lička prezimena i ličke plemićke obitelji]
* [http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=326701 Kraljevska vlast u Lici u vrijeme kralja Bele IV]
* [http://www.lzmk.hr/download/sl3_01.pdf Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske]
* [http://bib.irb.hr/datoteka/546332.Botica_-_zakljucak_doktorata.pdf Knezovi Kurjakovići Krbavski]
* [http://nl.ijs.si/fedora/get/sbl:0700/VIEW/ Plemićka obitelj Gusići u Slovenskom biografskom leksikonu]

[[Kategorija:Hrvatska plemena]]
[[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]]
[[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]]
[[Kategorija:Gusići| ]]

Gusići (plemstvo) - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica