WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-09T19:39:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Guci''' (guslari, muzikaši i sl.) su izvorni [[Hrvati|hrvatski]] [[Hrvatska glazba|glazbeni sastavi]] sastavljeni od nekoliko [[violina]] (dvije ili tri) uz pratnju bajsice ili bugarije te bajsa. Guci su egzistirali u središnjem te sjevernom dijelu Hrvatske tj. u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom Zagorju]], [[Prigorje|Prigorju]], [[Podravina|Podravini]], [[Međimurje|Međimurju]], posebice u [[Karlovačka županija|Karlovačkom kraju]] te drugdje. Njihovo pojavljivanje zapisano je u 18. stoljeću i snažno se ukorijenilo u našu glazbenu tradiciju. Danas su guci nepravedno zapali u sjenu tamburaša i kombiniranih „narodnih“ sastava te ih je vrlo rijetko vidjeti i čuti na pozornici.

== Violina u hrvatskoj narodnoj glazbi ==

Nakon solističkih tradicijskih instrumenata violine (gusle) su prvi instrument koji je ušao u narodnu tradiciju da bi tek potom pridošle i [[tambura|tambure]]. Prvi orkestar u [[Slavonija|Slavoniji]] su činile [[gajde]] i violina, u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]] [[tambura|šargija]] i violina, a u središnjem dijelu Hrvatske - guci. Violinisti (guslari) su u narodu imali povlašteni položaj te im je umijeće sviranja na violini davalo značajne povlastice. Svaki pravi violinist je imao svoj drmeš (ples u kolu) ili polku, a narod ih je imenovao njihovim imenima.

== Karlovački guci ==

Guci su posebice karakteristika [[Karlovac|karlovačkog]], [[Duga Resa|dugoreškog]] i [[Ozalj|ozaljskog]] područja gdje su se kao amaterski sastavi te dijelovi kulturno-umjetničkh društava održali sve do danas.

Na karlovačko-ozaljsko-dugoreškom području guci su sastav svirača s jednom ili dvije violine i trostrunim basom veličine violončela, takozvanim '‘bajsom’'.

Postoje od 18. stoljeća. Svirali su na svadbama, proštenjima, plesnim zabavama i u sličnim prigodama. U 20. stoljeću preoblikuju se u mješovite nakon što počinju koristiti instrument bugariju, a bajs zamjenjuju trzalačkim basom ili tamburom berdom. Guci s vremenom proširuju repertoar popularnom glazbom, a [[harmonika|harmonikama]] polako zamjenjuju violine. U sastavima se počinju koristiti električna gitara i električna bas-gitara. Povratak izvornom izričaju nastupa pokraj 20. stoljeća.

Nakon [[Domovinski rat|osamostaljivanja]] [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] dolazi do osnaživanja folklornog amaterizma te obnavljanja sastava guca s jednom do dvije violine, tamburom bugarijom i trzalačkim basom. Većina ih je, osobito na početku ovog razdoblja, u sastavu imala i harmoniku, jer mnogi svirači nisu imali iskustvo sviranja u sastavima bez nje. Ipak, s vremenom je ona uklonjena, posebno za nastupe na smotrama folklora i na '''Večeri selskih gucov''', tradicionalnoj karlovačkoj priredbi. Uvjet nastupa na tom koncertu jest da se ne koristi harmonika, čime se htjela vratiti veća uloga violinista.

Ministarstvo kulture uvrstilo je guce u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Time je autohtoni glazbeni izričaj Karlovačke županije postao predmetom zaštite hrvatske države. Guci su također kandidirani za [[Svjetska baština|UNESCO-ov Registar nematerijalne kulturne baštine]].

== Rozganje ==

'''Rozganje''' (ojkanje, treskanje) je hrvatska autohtona arhaična vrsta pjevanja, s karakterističnim potresanjem glasa, prisutna u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]], a koja je također kandidirana za [[Svjetska baština|UNESCO-ov Registar nematerijalne kulturne baštine]].

== Izvori ==

[http://www.radio-mreznica.hr/vijesti/8-12-2007/selski-guci-uskoro-pod-zastitom-unesco-a-sutra-u-domu-zrinski Radio Mrežnica] Karlovački guci i rozganje uskoro pod zaštitom UNESCO-a.

[http://www.ethno.hr/guci.html Ethno]

[[Kategorija:Hrvatska glazba]]
[[Kategorija:Hrvatska narodna glazba]]
[[Kategorija:Hrvatska kulturna baština]]

Guci - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica