https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Guayak%C3%ADGuayakí - Povijest promjena2026-07-18T17:52:39ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Guayak%C3%AD&diff=18486&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-28T12:38:06Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Guayakí'''-->'''Guayakí''' (Aché, Guayaqui), pleme Indijanaca porodice [[Tupi-Guarani]] nastanjeno u paragvajskim prašumama [[Caaguazu]] i [[Villaricca]]. Gvajaki žive organizirani po malenim nomadskim skupinama (oko 20 ljudi) koje se bave sakupljanjem divlje biljne hrane, [[lov]]om, i [[ribolov]]om. Njihove nastambe tek su privremena skloništa. Gvajaki se ne bave zemljoradnjom ali važnu ulogu ima [[med]]. Za vrijeme hladne sezone tokom šestog i sedmog mjeseca ima obilje meda. Da je vrijeme potrage za medom Gvajaki znaju prema posebnoj boji lijane [[timbó]], onda oni polaze u potragu za njim. <br />
<br />
Gvajaki nisu bijelcima nikada predstavljali opasnost, osim za njihove konje čije meso vole jesti. Guarani, njihovi srodnici stoljećima su ih hvatali i ubijali. Sredinom 18. stoljeća dio njih je okupljen na španjolske misije, gdje su ih bezuspješno pokušali civikizirati. genocidni at protiv njih nastavlja se i 1970.-tih a provode ga Paragvajci španjolskog i gvaranskog pordrijetla. Sredinom istih godina nekoliko stotina Gvajaka je zaštićeno na protestantskom rezervatu, a ostali što su ostali živjeti u šumama, još su uvijek izloženi napadima neo-Paragvajaca.<br />
<br />
Prema podacima Joshua Projecta (za [[2005.]] godinu) ima ih 900. Njihov broj vjerojatno je u drugoj polovici 20 stoljeća bio veći, pa je od četiri njihove glavne skupine koje su bile kontaktirane brojno stanje iznosilo: [[Yvytyruzu Aché]], 60; [[Sjeverni Aché]], 650; [[Ypety Aché]], 40; [[Ñacunday Aché]], 28. Popisom iz 1987. populacija ovih skupina je manja: Yvytyruzu Aché 87; Sjeverni Aché 459, Ypety Aché 30, Ñacunday Aché 38. Sjeverni Aché i Yvytyruzu bili su do ranih 1930. jedinstvena skupina koja se kasnije raspala, i više se nisu nikad ujedinili. <br />
<br />
Tri njihova glavna naselja su Colonia Nacional Guayakí u departmanu Caazapá; Cerro Moroti; i katolički rezervat kod Curuguatyja<ref>[http://books.google.com/books?id=175c4xOpLtYC&pg=PA1&lpg=PA1&dq=The+Indians+of+Central+and+South+America:+an+ethnohistorical+dictionary+++acateco&source=bl&ots=W0eW0phjYc&sig=P68oAwjUSsBKcbvKI9awl8idyYs&hl=en&ei=2WhdTKu8DMGhOI-dtL0J&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CBQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false The Indians of Central and South America: an ethnohistorical dictionary]</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
== Literatura ==<br />
*Pierre Clastres, Chronicle of the Guayaki Indians<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
* [http://www.agenciaelvigia.com.ar/ache.htm Ache (španjolski)]<br />
* h[ttp://www.everyculture.com/South-America/Ache.html Ache]<br />
[[Kategorija:Guarani]]<br />
[[Kategorija:Paragvajski Indijanci]]<br />
[[Kategorija:indijanska plemena]]</div>WikiSysop