https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=GuahariboGuaharibo - Povijest promjena2026-07-18T12:38:00ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Guaharibo&diff=13012&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-25T05:18:34Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Guaharibo'''-->'''Guaharibo''' (Yanomamö), jedna od glavnih gupa [[Yanomami]] Indijanaca (porodica [[Chirianan]]) sa [[Sierra Parima|Sierra Parime]] na granici [[Venezuela|Venezuele]] i [[Brazil|Brazila]], osobito u području oko rijeke [[Ventuari]]. [[Alain Gheerbrant]] koji je posjetio pleme 1949/1950. učinio je prve snimke ovih ljudi i pružio nam obilje podataka o njima. Gvaharibi su niskog rasta, muškarci (1,50), žene (1,30). Hodaju goli ili gotovo goli, a tijela mažu crvenom i crnom bojom. Šipčica provučena kroz nos i malena rojtica iznad spolovila, uz nešto nakita, sve je što žene nose na sebi. I muškarci i žene na ušima nose loptice od paperja. <br />
<br />
Prema Gheerbrantu, oni nemaju pravu poljoprivredu, pa zasade tek pokoju [[banana|bananu]]. Hranu nalaze uglavnom u prirodi, soli nemaju. Gvaharibi 1. polovice 20. stoljeća s ulovljene divljači nisu skidali kožu, ni vadili utrobu, divljač bi tek oprljili na vatri. U prehranu je ulazilo sve što bi se našlo i ulovilo: [[voće]], gusjenice, razni insekti. Zbog nedostatka soli Gvaharibi su jeli zemlju, pod uvjetom da je dovoljno masna. Ovakav običaj, poznat kao [[geofagija]] a prakticiran je i kod [[Otomaco]] Indijanaca iz Venezele. Ovo se može usporediti i s jedenjem zida kod malene djece čiji roditelji izbjegavaju [[sol]] u jelu. <br />
<br />
Materijalna kultura Gvahariba također je dosta oskudna. Zub od zlatastog zeca pričvršćen na komad drveta služio im je kao nož. Osim ovog noža posjeduju još luk i strijelu i drvene kijače. Luk je dug oko dva metra, a vršci od strelica napravljeni su od kostiju ili [[bambus|bambusa]] otvrdnulog na vatri.<br />
<br />
Svoje mrtve Gvaharibi spaljuju, pepeo pokupe i miješaju s biljkom [[onoto]] (daje crvenu boju), i ovime se poslije mažu po tijelu. <br />
Gvahariba (koncem 20. stoljeća) ima oko 12-14.000 u Venezueli i 1.500 do 2.000 u Brazilu. Sastoje se od više grupa koje se služe vlastitim dijalektima.<br />
<br />
== Plemenske skupine ==<br />
<br />
== Literatura ==<br />
*''Alain Gheerbrant'', L'expédition Orénoque-Amazone 1948-1950<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
*[http://www.ucm.es/BUCM/revistas/ghi/05566533/articulos/REAA8181110285A.PDF Investigaciones psicogenéticas de criminología primitiva entre los Yanoama de la cuenca amazónica]<br />
<br />
[[Kategorija:Chirianan]]<br />
[[Kategorija:Brazilski Indijanci]]<br />
[[Kategorija:Indijanci, Venezuela]]<br />
[[Kategorija:indijanska plemena]]</div>WikiSysop