Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

2025-04-08T01:29:51Z

Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:29
Redak 19:		Redak 19:
	* ''Vito Klement'' Gučetić: stonski knez 1507.-1554., član dubrovačkog vijeća, umro 1564.		* ''Vito Klement'' Gučetić: stonski knez 1507.-1554., član dubrovačkog vijeća, umro 1564.
	* ''[[Bernardo Gučetić\|Bernardo]]'' Gučetić, franjevac i [[sitnoslikar]]: oslikao i napisao martirologij u Franjevačkoj knjižnici Dubrovnik 1541.		* ''[[Bernardo Gučetić\|Bernardo]]'' Gučetić, franjevac i [[sitnoslikar]]: oslikao i napisao martirologij u Franjevačkoj knjižnici Dubrovnik 1541.
	* ''[[Petar Gučetić\|Petar]]'' Gučetić, učeni sorbonski doktor [[teologija\|teologije]]: biskup stonski od 1551.- 1564.		* ''[[Petar Gučetić\|Petar]]'' Gučetić, učeni sorbonski doktor [[teologija\|teologije]]: biskup stonski od 1551. — 1564.
	* ''[[Franjo Gučetić\|Franjo]]'' Gučetić: ugledni dubrovački glazbenik, umro je godine 1558.		* ''[[Franjo Gučetić\|Franjo]]'' Gučetić: ugledni dubrovački glazbenik, umro je godine 1558.
	* ''Đuro'' Gučetić: kao dubrovački poslanik u Francuskoj, rješava plovidbu dubrovačkih brodova na Levantu 1574.		* ''Đuro'' Gučetić: kao dubrovački poslanik u Francuskoj, rješava plovidbu dubrovačkih brodova na Levantu 1574.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-07T00:11:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Gučetići''' (''Gozze'') su stara i velika obitelj [[Dubrovnik|dubrovačkih]] plemića od 10. - 21. stoljeća (po nepotvrđenoj predaji od 8. stoljeća), koja je u gospodarstvu i kulturi [[Dubrovačka republika|Dubrovačke republike]] dala cijeli niz čelnika, [[diplomat]]a, [[biskup]]a, [[književnik]]a, [[umjetnik]]a, vrtlara, [[pomorac]]a i drugih dubrovačkih uglednika. Kao obrazovani intelektualci su posjedovali jednu od najvećih obiteljskih knjižnica u [[Dubrovnik]]u, koja se kroz naraštaje obogaćivala i oporučno prenosila na potomke Gučetića, a to je ujedno bila i najveća zbirka dubrovačkih djela na srednjovjekoj jekavskoj čakavici starog [[Dubrovnik]]a. Gučetići su također bili osnivači i stoljetni vlasnici prve dendrološke zbirke u Hrvatskoj, tj. našega najstarijeg ''[[Arboretum Trsteno|Arboretuma Trsteno]]'' kod Dubrovnika.

===Rodoslovna povijest Gučetića===
Po srednjovjekoj dubrovačkoj predaji, Gučetići su se negdje u 11.
st. doselili u [[Dubrovnik]] iz [[Livno|Livna]] u [[Bosna|Bosni]], a po toj tradiciji im je najraniji dubrovački patronim (nadimak) bio ''Pecorarius'' (tj. [[hrvatski|hr.]] Ovčarić, Ovčarević), jer da su ranije bili stočari sa stadima ovaca. Kasnije su stoljećima, sve do Jugoslavije, imali svoje posjede oko Stona i Trebinja u Popovu Polju, gdje su im potom oduzeti. U ranijim natuknicama im prezime ima oblike ''Goçe, Goze, Gozze'' i konačno u klasičnom Dubrovniku kao Gozze i Gučetić.<ref>[[Nenad Vekarić|Vekarić, Nenad]], ''Vlastela grada Dubrovnika, sv. 1, Korijeni struktura i razvoj dubrovačkog plemstva'', [[HAZU]], Zavod za povijesne zanosti u Dubrovniku, Zagreb; Dubrovnik, 2011., {{ISBN|978-953-154-938-7}} (sv.1) {{ISBN|978-953-154-937-0}} (cjelina), str. 97.</ref>

Njihov obiteljski rod je prvi puta u [[Dubrovnik]]u jasno zapisan od god. 1253., a potom je poznat niz uglednih članova obiteljske loze Gučetića, od kojih se tu navode tridesetak najvažnijih:
[[Datoteka:Coa fam ITA gozze de trebinje2.jpg|mini|Grb obitelji Gučetić]]

* ''Klement'' Gučetić, prvi imenom zapisan: kao [[Dubrovačka Republika#Državno uređenje|dubrovački knez]] uveo carinske propise za stranu robu 1385.
* ''Rafo'' Gučetić, kapetan: dubrovačkim brodom dovezao ugarskog kralja Žigmunda 1936.
* ''Đuro'' Gučetić, kapetan: dovezao je iz Palestine danskog kralja Erika IX. 1424.
* ''Žuko'' Gučetić 1430. i ''Nikola'' Gučetić 1442: kao dubrovački diplomati u Carigradu, dobivaju od sultana Murata II. fermane (povelje) o razgraničenju Dubrovačke Republike i Turskog Carstva.
* ''Lujo'' Gučetić, diplomat: kao dubrovački poslanik u Bosni oko godine 1451.
* ''Ivan Marin'' Gučetić: na posjedu Gučetića uređuje ''[[Arboretum Trsteno]]'' kod Dubrovnika od 1494.
* ''[[Ivan Stijepo Gučetić|Ivan Stijepo]]'' Gučetić (1451.-1502.): dubrovački pjesnik.
* ''[[Dživoje Gučetić|Dživoje]]'' Gučetić: dubrovački govornik i pjesnik početkom 16. stoljeća.
* ''[[Serafin Gučetić|Serafim Gučetić]]'' (Saro Gozze): kao dubrovački poslanik u Francuskoj, rješava pomorske sporove dubrovačkih brodova na Atlantiku 1530.
* ''Vito Klement'' Gučetić: stonski knez 1507.-1554., član dubrovačkog vijeća, umro 1564.
* ''[[Bernardo Gučetić|Bernardo]]'' Gučetić, franjevac i [[sitnoslikar]]: oslikao i napisao martirologij u Franjevačkoj knjižnici Dubrovnik 1541.
* ''[[Petar Gučetić|Petar]]'' Gučetić, učeni sorbonski doktor [[teologija|teologije]]: biskup stonski od 1551.- 1564.
* ''[[Franjo Gučetić|Franjo]]'' Gučetić: ugledni dubrovački glazbenik, umro je godine 1558.
* ''Đuro'' Gučetić: kao dubrovački poslanik u Francuskoj, rješava plovidbu dubrovačkih brodova na Levantu 1574.
* [[Nikola Vitov Gučetić]] (Nicolò Vitale di Gozze), filozof i polihistor, doktor filozofije i teologije (1549.-1610.): napisao niz radova o državi, obitelji, estetici, Aristotelu itd.
* ''Vlaho Klement'' Gučetić: član Velikog vijeća u Dubrovniku oko 1562., umro godine 1618.
* ''[[Ambroz Marin Gučetić|Ambroz Marin]]'' Gučetić: biskup stonski i član Dubrovačkog vijeća 1559.-1570., umro 1632.
* ''[[Savko Gučetić|Savko]]'' Gučetić (Savino Gozze): književnik i prevoditelj talijanskih djela, umro 1603.
* ''[[Ambroz Gučetić|Ambroz]]'' Gučetić (Ambrosio Gozze) (1563.–1632.): dubrovački književnik, umro je god. 1632., povijesni i filozofski pisac
* ''[[Dživo Gučetić|Dživo]]'' Gučetić (Ivan Gozze): pjesnik i književnik, umro je godine 1667.
* ''Vladoje'' Gučetić, diplomat: zastupnik Dubrovačke republike na Bečkom dvoru 1684.
* ''Ivan Marin'' Gučetić: ugledni dubrovački dobrotvor i sponzor "opera pia", oko 1738.
* ''[[Pavao Frane Gučetić|Pavao Frane]]'' Gučetić: bio je ugledan dubrovački slikar u 18. stoljeću.
* ''Rafo Ivan'' Gučetić: spominje se kao ugledni dubrovački patricij, u Beču 1817.
* ''Melkior'' Gučetić: navodi se kao ugledni dubrovački plemić i patricij, u Beču 1836.
* ''Nikša'' Gučetić: oženjen u Dubrovniku 1937., sa četvero djece (bez muških unuka).
* ''Vito'' Gučetić: zadnji domaći potomak obitelji u samom Dubrovniku i vlasnik Arboretuma Trsteno, kao 98-godišnji starac umro u Dubrovniku 1950.
* ''[[Marin Gučetić]], hrvatski gospodarstvenik i političar
* [[Sabo Gučetić Bendevišević]], pjesnik i prevoditelj
* [[Pavao Gučetić]], političar i diplomat
* [[Bazilij Gučetić]], generalni vikar i filozofsko-teološki pisac
* [[Vladislav Gučetić (kulturnjak)]], kulturni zaslužnik
* [[Franjo Aleksandar Gučetić]], crkveni prepisivač
* [[Petar Gučetić-Dragojević]], bogoslov
* [[Vlaho Gučetić]], pisac propovijedi
* [[Arkanđeo Gučetić Oblišić]], vjerski pisac
* [[Vinko Marija Gučetić]], vjerski pisac
* [[Bernardin Gučetić]], iluminator
* [[Franjo Gučetić-Dragojević]], minijaturist i skladatelj
* [[Jeronim Gučetić]], hrv. pjesnik
* [[Ivan Gučetić]], hrv. pjesnik humanist
* [[Ivan Gučetić ml.]], hrv. pjesnik, prevoditelj i dramatičar
* [[Vladislav Gučetić]], hrv. pjesnik i pravni pisac

Za starohrvatsko jezikoslovlje i dubrovačku književnost su nadasve značajni pisci Gučetići, koji su, slično kao i [[Džore Držić]], [[Šiško Menčetić]] i [[Nikola Nalješković]], od 15. - 17. stoljeća još pisali svoja djela i pjesme srednjovjekom '''''[[jekavska čakavica|jekavskom čakavicom]]''''' (kako danas govore Lastovo i Janjina na Pelješcu). U njihovo doba je taj arhajski južnojadranski dialekt stare Hrvatske još uvijek bio glavni pučki govor [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] i samoga grada [[Dubrovnik]]a prije provale Turaka i doselidbe iz zaleđa brojnih štokavskih izbjeglica, koji su tek oblikovali noviju dubrovačku štokavštinu. Tim čakavsko-zapadnoštokavskim izvornim govorom srednjovjekog [[Dubrovnik]]a prije balkanske štokavizacije, pisali su od Gučetića npr. ''Dživoje Gučetić, Petar Gučetić, Ivan Stijepo Gučetić, Vitko Gučetić, Savko Gučetić i Ambroz Gučetić'', a od tih su idućoj četvorici djela dosad bolje očuvana ter književno i jezično proučena. Pisci Gučetići za javnu, kulturnu i književnu afirmaciju srednjovjeke jekavske čakavice u starom [[Dubrovnik]]u, imaju sličnu ključnu važnost, kakovu su istodobno imali banovi [[Knezovi Zrinski|Zrinski]] i [[Frankapani|Frankopani]] za javnu promociju starohrvatskog standarda [[kajkavsko narječje|kajkavska]] [[ikavski govor|ikavica]]u ostaloj Hrvatskoj od [[Istra|Istre]] do [[Međimurje|Međimurja]] (pa zato jedne i druge jugoslavenski vukovci idejno prešućuju i skrivaju zbog štokavskog unitarizma).

Ogranak ove obitelji spojio se s obitelji [[Baseljić]] ([[Basegli]])<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=23663 Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje] Gučetić, Leksikografski zavod Miroslav Krleža</ref> te je nastala obitelj [[Bassegli-Gučetić]].<ref>[http://www.matica.hr/vijenac/226/Romanti%C4%8Darske%20vizure/ Vijenac 226 - 31. listopada 2002.] Petar Puhmajer: Obnavljaju se raritetne tapete iz barokne dubrovačke palače Gučetić-Katić. Romantičarske vizure.</ref>

===Ivan Stijepo Gučetić===
{{glavni|Ivan Stijepo Gučetić}}
'''Ivan Stijepo''' Gučetić (1454. - 1502.), pjesnik, književnik i izvrstan govornik, vrlo cijenjen u ranoj poeziji 15. stoljeća, pa su zato i neki drugi pisci u svojim zbirkama pretiskali više njegovih pjesama, npr. [[Jakov Bunić]] i [[Angelo Polliciano]] (1454. - 1494.). Kao vrhunski intelektualac, posjedovao je jednu od najbogatijih obiteljskih knjižnica u tadašnjem [[Dubrovnik]]u. Umro je u Dubrovniku 11. ožujka 1502.

===Nikola Vitov Gučetić===
{{glavni|Nikola Vitov Gučetić}}
[[Datoteka:Nikola Vitov Gucetic.gif|mini|Nikola Vitov Gučetić]]
'''Nikola Vitov (Vitko) Gučetić''' (''Nicolò Vito Gozze'', nadimak Vitković) iz [[Dubrovnik]]a, živio je u 16. stoljeću. Studirao je u Italiji gdje je postigao titule magistra i doktora filozofije i teologije, pa je to bio jedan od najučenijih ranih intelektualaca iz loze Gučetića. Napisao je cijeli niz radova na latinskom, talijanskom i jekavskoj čakavici: filozofske rasprave o [[Platon]]u i [[Aristotel]]u, o substanciji i prauzrocima svijeta, o ljepoti i ljubavi (''Dialogo della Bellezza detto Antos, secondo la mente di Platone''), o građanstvu i uređivanju države (''Dello stato delle republiche secondo la mente di Aristotele''), o duši i kajanju (''Discorsi della penitenza''), itd. Svoje glavno djelo o ustroju obitelji (''Governo della famiglia'') posvetio je svom rođaku ''Nikoli Luju'' Gučetiću za Novu godinu 1589. Biran je za kneza Dubrovačke Republike čak sedam puta.

===Savko Gučetić===
{{glavni|Savko Gučetić}}
'''Savko Gučetić''' ''(Savino Gozze'', nadimkom Bendišević) bio je dubrovački pjesnik i književnik, rođen sredinom 16. stoljeća i umro u Dubrovniku početkom 17. st. Na staroj jekavskoj čakavici{{nedostaje izvor}} je napisao dramu pod naslovom  ''Dalide'' ali to monumentalno djelo zbog nepodobnoga predštokavskog jezika vukovski jugoslavisti većinom prikrivaju i prešućuju. Ova je drama tematski i koncepcijom dosta slična tragediji [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] ([[Romeo i Julija]]), a nastala je spojem ''Adriane'' Luigija (Lodovica) Grota te ''Orbecche'' Giambattiste Giraldija Cinthija. Neke je detalje izmijenio, a veliki je dio teksta slobodno preveo. Drugo djelo mu je pastorala ''Raklica'' prema djelu ''Aminte'' [[Torquato Tasso|Torquata Tassa]].

===Dživoje Gučetić===
{{glavni|Dživoje Gučetić}}
'''Dživo Gučetić''' (''Ivan Gozze'', 1624.-1667.), bio je pjesnik i prevoditelj u 17. stoljeću, a umro je u Dubrovniku 11. srpnja 1667. Isprva je u Italiji studirao za isusovca, a po povratku u [[Dubrovnik]] je napustio redovništvo i oženio se dubrovačkom plemkinjom Marijom Đamanić. Od predaka je također naslijedio bogatu obiteljsku knjižnjicu Gučetića, koju je oporučno ostavio potomcima. Napisao je više djela:
* Drama ''"[[Io]]":'' to je dramatizacija jedne epizode iz [[Ovidije]]vih Metamorfoza, o [[Jupiter]]ovoj ljubavnici [[Io]] koju je za kaznu [[Junona]] pretvorila u kravu, a potom ju je [[Jupiter]] uzdigao na nebo kao božicu [[Izida|Izidu]]. Prvo je tu dramu 1652. objavio na talijanskom, a potom ju je 1653. sam preveo na dubrovačku jekavsku čakavicu i posvetio opatu [[Stjepan Gradić|Stjepanu Gradiću]].
* ''[[Leon filozof]]:'' s latinskoga je na domaću jekavsku čakavicu također preveo 1651. isusovačku školsku dramu "Leon filozof", kojoj je prvi autor bio njegov rimski profesor teologije G.B. Giattini.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Gučetići| ]]

Gučetići - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica