Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

2026-03-05T03:45:31Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 03:45
Redak 90:		Redak 90:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{commons\|Category:Guča_Gora}}~~
	* [http://www.guca-gora.com Web stranice Župe Guča Gora]		* [http://www.guca-gora.com Web stranice Župe Guča Gora]
	* [http://www.gucagora.com Web stranice HKSU Guča Gora]		* [http://www.gucagora.com Web stranice HKSU Guča Gora]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-08T22:47:08Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 8. studeni 2021. u 22:47
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Guča Gora'''-->{{~~Naselje~~ u BiH		<!--'''Guča Gora'''-->{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Guča Gora		\|ime = Guča Gora
	\|slika = Samostan_i_crkva,_Guča_Gora.jpg		\|slika = Samostan_i_crkva,_Guča_Gora.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-24T00:28:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u BiH
|ime = Guča Gora
|slika = Samostan_i_crkva,_Guča_Gora.jpg
|slika_širina = 250px
|slika_opis = Franjevački samostan i crkva u Gučoj Gori
|entitet = fbih
|regija =
|županija = [[Županija Središnja Bosna]]
|općina = [[Travnik]]
|nadvisina = 611 m
|lat = 44.244
|long = 17.726
|position = left
|brojstan2013 = 511
|domaćinstva2013 =
|pošta = 72277
|pozbroj = 030
}}

'''Guča Gora''' je naseljeno mjesto u općini [[Travnik]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 10. kolovoza 2020.</ref>

Nalazi se na padinama planine [[Vlašić]]a u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]], 9 kilometara sjeveroistočno od [[Travnik]]a na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 611 m. Prvi put se spominje [[1425.]] godine.<ref name="bosnasrebrena-Guča Gora">[https://web.archive.org/web/20170822123922/http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-guca-gora/guca-gora.html Franjevačka provincija Bosna Srebrena] ''Guča Gora – samostan i župa sv. Franje Asiškog '' (pristupljeno 5. travnja 2016., arhivirano 22. kolovoza 2017.)</ref>

== Stanovništvo ==

=== 1991. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći:<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>

ukupno: 847

* Hrvati - 838
* Srbi - 2
* Jugoslaveni - 4
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 3

=== 2013. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći<ref name="popis.gov.ba"/>:

ukupno: 511

* Hrvati - 503
* Bošnjaci - 5
* Srbi - 1
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 19

==Samostan i franjevačka kuća==

Već u 13. stoljeću, prije dolaska franjevaca, u [[Lašvanska dolina|lašvanskoj kotlini]] postojala je župa sa sjedištem u [[župa Lašva|župi Lašvi]] (Putičevo-Dolac), koja je vjerojatno bila malo gradsko naselje. U 14. st. [[franjevci]] su ondje podigli [[franjevački samostan u Lašvi|samostan]], koji se spominje u popisu [[Bartol Pizanski|Bartola Pizanskog]] 1385./90. godine.<ref name="bosnasrebrena-Guča Gora"/>

Nakon osvojenja [[Bosna|Bosne]] od strane [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] [[1463.]] god., samostan je najkasnije do konca 15. stoljeća bio nasilno porušen. U 16. stoljeću lašvanska župa ima dvadesetak sela i oko dvije tisuće katolika. U cijeloj župi nije, međutim, bilo ni jedne crkve niti je svećenik imao stalnoga prebivališta. Do konca 17. stoljeća broj se katolika znatno smanjio, čemu je uvelike pridonio i [[Veliki turski rat|Bečki rat]] (1683.-1699.), kada je došlo do velikog egzodusa hrvatskog pučanstva iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U prvoj polovici 18. stoljeća hrvatsko stanovništvo brojčano oživljava, tako da i franjevci intenziviraju svoju pastoralnu nazočnost u lašvanskom kraju. Podigli su kućicu u Gučoj Gori, gdje su odsjedali prilikom pastoralnih pohoda. Župa Lašva bila je tada u nadležnosti fojničkoga samostana.<ref name="bosnasrebrena-Guča Gora"/>

Lašvanska župa, koja se u 18. st. naziva i travničkom, ima [[1743.]] god. 2 364 katolika i njihov se broj [[1768.]] povećao na 3 326, a god. [[1796.]] na 5 315.<ref name="bosnasrebrena-Guča Gora"/>

Franjevačka kuća u Gučoj Gori proglašena je god. [[1757.]] [[hospicij]]em. Ona je 1764. nestala u požaru, ali je uskoro bila podignuta nova, koja se [[1768.]] naziva [[rezidencija|rezidencijom]]. U njoj su tada stanovala tri [[Franjevci|franjevca]]. U spomenutom požaru nestale su i [[matične knjige]]. Sačuvano je tek nekoliko listića iz 1733.-34. godine.<ref name="bosnasrebrena-Guča Gora"/>

Godine [[1777.]] franjevci su kupili zemljište u [[Dolac (Travnik, BiH)|Docu]], gdje su ubrzo podigli kuću, koja je bila vlasništvo triju samostana. Dolac, naime, za franjevce dobiva sve više na značenju zbog blizine [[Travnik]]a, vezirskog sjedišta, kamo su gvardijani triju starih samostana ([[Fojnica]], [[Kraljeva Sutjeska]], [[Kreševo]]) morali češće dolaziti. Stoga je razumljivo da je [[Dolac (Travnik, BiH)|Dolac]] od [[1827.]] god. postao sjedištem lašvansko-travničke [[župa|župe]], dok je Guča Gora postala mjesnom [[kapelanija|kapelanijom]]. Godine [[1840.]] Guča Gora je iznova podignuta na rang župe, a tamošnja redovnička kuća imala je, s naslovom rezidencije, prvenstvo pred ostalim [[župna kuća|župnim kućama]] u tom području. Time je priznato da Guča Gora ima bogatiju [[Franjevci|franjevačku]] tradiciju od bilo kojeg drugog mjesta u travničkom kraju.<ref name="bosnasrebrena-Guča Gora"/>

Sredinom 19. stoljeća bosanski su [[franjevci]] odlučili podignuti samostan u području [[Travnik]]a, pa je za to odabrana Guča Gora. Na podizanju samostana i crkve u Gučoj Gori osobito je radio [[Marijan Šunjić (biskup)| fra Marijan Šunjić]], koji je, izgleda, dao i osnovnu arhitektonsku ideju za zgrade. Gradnja samostanske zgrade započela je [[1857.]] godine. Službeno proglašenje [[Franjevački samostan i crkva sv. Franje Asiškog u Gučoj Gori|samostana]] obavljeno je već [[1859.]] godine i on od tada u pravnom smislu postoji.<ref name="bosnasrebrena-Guča Gora"/>

Samostan je bio reprezentativna zgrada. Odmah po izgradnji u samostan je smješteno niže franjevačko učilište, a od [[1883.]] do [[1900.]] u njemu se nalazila objedinjena franjevačka gimnazija (probandat), te od [[1911.]] do [[1913.]] novicijat. Od početka 20. stoljeća pa do tridesetih godina u samostanskim se prostorijama održavala nastava za dva viša razreda pučke škole. Nastava se ondje držala također i od [[1942.]] do [[1945.]] godine.<ref name="bosnasrebrena-Guča Gora"/>

I samostan i crkva imali su tragičnu sudbinu. U veljači [[1945.]] godine, u vrijeme zadnjih borbi, partizani su zapalili obje zgrade. Požar je progutao sve što je u samostanu bilo vrijednoga, prije svega arhiv i knjižnicu, kao i bogatu ostavštinu [[Marijan Šunjić (biskup)|fra Marijana Šunjića]]. Uništena su brojna umjetnička djela, crkveno ruho, oltar, orgulje. ''"Neznanje o ulozi franjevaca samo je dio toga općega neznanja, pojačano herostratski-primitivnim odnosom spram katoličko-franjevačko-hrvatske tradicije kao 'klerikalno-neprijateljske'. Nepotrebno, neshvatljivo uništenje gučogorskog samostana i biblioteke [[1945.]] godine sadrži u sebi svu strašnu simboliku toga odnosa, simboliku požara [[Aleksandrijska knjižnica|Aleksandrijske knjižnice]]! Takav čin ne može se protumačiti, još manje opravdati, nikakvom revolucionarnošću. To je, naprosto, barbarska gesta jednoga arhajsko-plemenskoga mentaliteta - gesta mržnje i osvete"'' ([[Ivan Lovrenović]], Svjetlo riječi, 1989., br. 88-89).<ref name="bosnasrebrena-Guča Gora"/>

Ubrzo poslije požara počele su pripreme za obnovu, prvo crkva, čija obnova traje do novijeg vremena. Novi je samostan izgrađen na temeljima jednog krila staroga 1957.-59. godine. Samostan i crkva doživjeli su sličnu sudbinu i u nedavnom ratu kada su potpuno devastirani i demolirani. Samostan je u lipnju [[1993.]] g. okupirala [[Armija BiH]] i od njega napravila zapovjedno mjesto za ratne operacije 1993./1994.godine. Nakon povratka, [[1994.]] godine započela je obnova samostana i crkve. Danas i samostan i crkva služe svojoj svrsi. <ref name="bosnasrebrena-Guča Gora"/>

==Gučogorska župa ==

Gučogorska župa je godine [[1877.]] imala 2 934 katolika, a [[1935.]] god. 2 750. U međuvremenu od dijelova ove župe formirane su nove: [[Zenica]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Brajkovići (Travnik, BiH)|Brajkovići]] i u najnovije vrijeme [[Nova Bila]].<ref name="bosnasrebrena-Guča Gora"/>

Župa Guča Gora je [[1991.]] godine imala 3 010 vjernika (1974: 3 165) i njihov se broj do pred posljednji rat postupno smanjivao zbog iseljavanja. U ratu župljani su prognani a vratio ih se mali broj te župa Guča Gora danas ima 1 027 vjernika.<ref name="bosnasrebrena-Guča Gora"/>

Župu tvore sljedeća naselja: Guča Gora, [[Bandol]], [[Banovići (Travnik, BiH)|Banovići]], [[Bikoši (Travnik, BiH)| Bikoši]], [[Brankovac (Travnik, BiH)|Brankovac]], [[Bukovica (Travnik, BiH)|Bukovica]] (Velika i Mala), [[Čifluk (Travnik, BiH)|Čifluk]], [[Kosovo (Travnik, BiH|Kosovo]], [[Krpeljići]], [[Kula (Travnik, BiH)|Kula]], [[Maljine]], [[Mosor (Travnik, BiH)|Mosor]], [[Postinje]] i [[Radonjići (Travnik, BiH)|Radonjići]]. Na području župe nalazi se podružna crkva u [[Bukovica (Travnik, BiH)|Bukovici]] (7,5x5 m) izgrađena tridesetih godina 20. stoljeća, te tri grobljanske kapelice.<ref name="bosnasrebrena-Guča Gora"/>

== Kultura ==

*[[Smotra folklora Poigrajmo naše kolo]]<ref>[https://artinfo.ba/index.php/kultura-arhiva/10542-guca-gora-10-smotra-folklora-poigrajmo-nase-kolo ARTinfo.ba] 10. smotra folklora “Poigrajmo naše kolo”, 26. rujna 2017.</ref>

[[Datoteka: Guča Gora 1930.gif|thumb|center|600px|Prikaz samostana i crkve u Gučoj Gori, uz prizor bana Kotromanića i fra Gerarda iz [[1339.]] godine na [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatskom]] [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katoličkom]] kalendaru u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] za mjesec [[ožujak]], [[1930.]] godina]]

== Izvori ==

<small>Napomena: Ovaj tekst ili njegov dio preuzet je sa stranica [http://www.bosnasrebrena.ba Bosna Srebrena] pod uvjetima [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/ Creative commons 3.0].
Vidi [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Udruge_i_društva#Bosna_Srebrena|Dopusnicu Franjevačkog provincijalata Bosne Srebrene]].</small>
<noinclude>
</noinclude>
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

{{commons|Category:Guča_Gora}}
* [http://www.guca-gora.com Web stranice Župe Guča Gora]
* [http://www.gucagora.com Web stranice HKSU Guča Gora]
* [http://www.fallingrain.com/world/BK/01/Guca_Gora.html Guča Gora]

{{Travnik}}

[[Kategorija:Naselja u županiji Središnja Bosna]]
[[Kategorija:Travnik]]

Guča Gora - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica