https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Grubi%C5%A1i%C4%87Grubišić - Povijest promjena2026-09-01T11:44:05ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Grubi%C5%A1i%C4%87&diff=247485&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-23T14:34:21Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Grubišić'''-->'''Grubišić''' je hrvatska [[plemstvo|plemićka]] obitelj podrijetlom iz srednjobosanskog mjesta [[Olovo (BiH)|Olova]]. <ref name="enc">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=23548 Hrvatska enciklopedija] Grubišić, LZ Miroslav Krleža (pristupljeno 3. kolovoza 2016.)</ref><br />
<br />
== Povijest ==<br />
Na tri grane podijelila se [[1555.]] godine. Rodonačelnici tih triju grana su Esker, Mihajlo i Bernard. Eskerova grana je ostala živjeti u Bosni. Vremenom se izgubila svaka informacija o njima. Mihajlova grana napustila je Bosnu i otišla u južnu Hrvatsku, u Dalmaciju. Mihajlova se grana podijelila na makarsku granu koja je dvor imala u [[Tučepi|Tučepima]]. Druga grana završila je u [[Omiš|Omišu]]. Ova je grana dobila [[mletačko plemstvo]] 1763., naslov "conte Veneto". Dobili su i [[austrijsko plemstvo]]. Pavle Grubišić ga je dobio 1860., uz pridjevak "od Kereszturma". Bernardova grana je treća grana. Godine 1653. prvi je spomen te grane kao ''[[Brnjaković|Bergnakovich]] aliter Grubisich''. Iz Olova su se prije 1667. preselili u Sarajevo. Ondje su došli na glas kao vrsni trgovci. Djelatnost su razgranali i bili su jedna od najpoznatijih trgovačkih obitelji iz Bosne 17. stoljeća. <br />
Jedan od Grubišića dobio je i [[ugarsko plemstvo]]. Dodijelio ga je car [[Leopold I.]] godine 1659. Andriji (u. oko 1672.), koji je tad dobio i grb te 1661. nominalno neke posjede u Bosni. 1697. je godine obitelj se odselila u [[Ilok]]. Ovaj ogranak je izumro s Franjom Nikolom (1716.–1785.). <br />
Dva su brata Brnjakovića dobila posjede u [[Banat|Banatu]]. Barunima Josipu i Antunu car [[Franjo I.]] dodijelio ih je 1803. godine. Josip i Antun su tad promijenili ime u ''Bernáthffy Liberi Barone de Olovacz''. Od tada datira mađarski ogranak ove obitelji. Ova grana izumire s Franjom (?–1833.).<ref name="enc"/><ref>(mađ.) [https://books.google.hr/books?id=0no5AQAAMAAJ&pg=PR4&lpg=PR4&dq=Bernáthffy Acta comitiorum regni Hungariae], str. IV, 1825. i 1826.</ref><ref>(mađ.) [https://books.google.hr/books?id=9T5JAQAAMAAJ&pg=PA1607&lpg=PA1607&dq=Bernáthffy Felséges elsö Ferentz austriai császár: Magyar és Cseh Ország koronás...], str. 1607, 1825., 1826. i 1827.</ref> Mađarski dokumenti spominju ih i pod oblikom prezimena ''Bernátfi'' i ''Bernakovits''. Iz ove grane još se ističe [[Josip Brnjaković]] (Ilok, 1765. - Veliki Varadin, 19. prosinca 1837.).<ref>(mađ.) [http://lexikon.katolikus.hu/B/Bern%C3%A1tfi.html Magyar Katolikus Lexikon] > B > Bernátfi (pristupljeno 3. kolovoza 2016.)</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
*[https://www.geni.com/surnames/grubi%C5%A1i%C4%87 Geni.com] Prezime Grubišić<br />
*[http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=725.0;wap2 Hrvatska, Lika, Europa, Hrvati, Naši korijeni] Grubišić (Bergnakovich) Grubissich<br />
<br />
[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]<br />
[[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]]<br />
[[Kategorija:Dalmatinsko komunalno plemstvo]]<br />
[[Kategorija:Mađarsko plemstvo]]</div>WikiSysop