WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »Datoteka:GrikoSpeakingCommunitiesTodayV4.png|mini|Dva područja gdje se ''griko'' govori i danas (Salento, gdje se i zove ''griko'', te Kalabrija, gdj...«.

2022-07-12T13:00:17Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »Datoteka:GrikoSpeakingCommunitiesTodayV4.png|mini|Dva područja gdje se ''griko'' govori i danas (Salento, gdje se i zove ''griko'', te Kalabrija, gdj...«.

Nova stranica

[[Datoteka:GrikoSpeakingCommunitiesTodayV4.png|mini|Dva područja gdje se ''griko'' govori i danas (Salento, gdje se i zove ''griko'', te Kalabrija, gdje se zove ''greko'').]]
'''Griko''' je jedan od dva narječja talijanskoga grčkoga (drugi je ''greko'' ili [[Kalabrijski grčki dijalekt|kalabrijski grčki]]) koji se smatraju [[Novogrčki jezik|novogrčkim]] [[Južna Italija|južnotalijanskim]] narječjima (grčki: ''Κατωιταλιώτικα'', 'južnotalijanska') koji su potomci [[Srednjovjekovni grčki|srednjovjekovnoga grčkog]] pod utjecajem [[Dorsko narječje|dorskog]] po jednoj teoriji, a po drugoj, starijoj, potomci su starogrčkih govora [[Magna Graecia|Magne Graecije]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Apulian Greek|url=https://www.oeaw.ac.at/vlach/collections/greek-varieties/apulian-greek|access-date=2022-07-02|website=www.oeaw.ac.at}}</ref> Rabi se u regiji [[Lecce]] na poluotoku [[Salento|Salentu]] u [[Apulija|Apuliji]] u [[Italija|Italiji]], područje se zove ''Grecia Salentina'', a ondje se nalazi devet sela: Calimera, Martignano, Martano, Sternatia, Zollino, Corigliano d’Otranto, Soleto, Melpignano i Castrignano dei Greci. Ipak, čini se da ''griko'' nestaje iz Martignana, Soleta i Melpignana.<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=minorityrights|date=2015-06-19|title=Greek-speakers|url=https://minorityrights.org/minorities/greek-speakers/|access-date=2022-07-02|website=Minority Rights Group|language=en-GB}}</ref> Među 40 000 stanovnika, samo je nekoliko tisuća tečnih govornika.<ref name=":0" /> Prema [[UNESCO]]-u ima ih 20 000.<ref>{{Citiranje weba|last=Evans|first=Lisa|date=2011-04-15|title=Endangered languages: the full list|url=http://www.theguardian.com/news/datablog/2011/apr/15/language-extinct-endangered|access-date=2022-07-02|website=the Guardian|language=en}}</ref>

Kalabrijski grčki zove se ''greko'', a njime se govori u [[Kalabrija|Kalabriji]].

== Povijest ==
[[Datoteka:Magna Grecia 280aC.jpg|mini|Magna Graecia]]
Magna Graecia bila je grčka kolonija na jugu Italije od [[8. stoljeće pr. Kr.|osmoga stoljeća prije Krista]]. Od [[10. stoljeće|desetoga stoljeća]] ove ere [[Grci]] iz [[Grčka|Grčke]] bježe pred Turcima. U [[11. stoljeće|jedanaestom stoljeću]] [[Normani]] su se naselili u južnoj Italiji i latinizirali područje. Grčki kler također je prihvatio [[latinski jezik]] na misama. Grčki je polako gubio prestiž kako je u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] moć [[Bizant|Bizanta]] opadala. Pod konstantnim utjecajem drugih naroda, grčka je kultura nestajala, grčki je postajao jezik neobrazovanih seljana, ali čak se i u tim slojevima [[diglosija]] povećala tijekom [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Bilo je samo 12 sela u kojima se ''griko'' svakodnevno rabio na početku [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Ipak, zainteresiranost za [[folklor]] učinio je svoje jer su se pjesme na ''griku'' skupljale i izdavale.

[[Emigracija|Emigracijska]] komisija koju je utemeljio talijanski parlament od [[1901.]] pomagala je ljudima emigrirati. To je dovelo do masovnih emigracija sa siromašna juga s vrhuncem [[1911.]] Ipak, [[Fašistička Italija|fašistička]] vlast od [[1922.]] odgovarala je ljude od emigracije i progonila govornike grčkoga. Unatoč tomu, sve do agrarne reforme 1950. – 1951. grčki su seljaci bili samodostatni zahvaljujući ogromnim zemljišnim posjedima (''masserie''), pa su mogli očuvati i svoj jezik. Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] napuštanje sela i obvezatna vojna služba potkopali su samodostatnost.

Inicijative koje su nastojale promovirati počele su u kasnim [[1950-ih|1950-im]], a vodili su ih intelektualci u Kalabriji i [[Bova Marina|Bovi Marini]] te strani istraživači. Grupa studenata iz [[Bovesia|Bovesije]] izdala je pamflet ''La Ionica''. U [[1970-ih|1970-ima]] ustanovljen je ''Kulturni krug La Ionica'', a pamflet je postao periodičan s [[Poezija|poezijom]] i [[Proza|prozom]] na [[Talijanski jezik|talijanskom]] i grčkom. Krug i govornici grčkog sa Salentine ustanovili su UGIM (''Unione dei Greci dell’Italia Meridionale''). Cilj je UGIM-a bila neuspješna peticija da se stave dvojezični znakovi na ceste i da se na ''Radiju Cosenza'' postavi petominutni program na grčkome. Ipak, privatne radiopostaje ''Radio Bova'', ''Radio Mélito'' i ''Radio San Paolo'' u Kalabriji odlučile su puštati neke programe na grčkome. Grčka je vlada s pomoću Internacionalnog društva govornika grčkoga ([[SFEE]]) uspostavila bliske veze s ''La Ionicom'' i pozvala djecu koja govore kalabrijski grčki da posjećuju ljetni kamp u Grčkoj.<ref name=":1" />

== Problemi ==
Talijanski grčki nalazi se na [[UNESCO-ov popisu ugroženih jezika|UNESCO-ovu popisu ugroženih jezika]]. Grčki se ne rabi u javnoj [[Administracija|administraciji]] ni u [[Sudbena vlast|sudstvu]]. Ima nekih dvojezičnih znakova na cestama. Grčki se ponekad može čuti na nekim privatnim radijima, ali u Kalabriji, no ne i na televiziji. Postoje neke publikacije koje se izdaju na talijanskome i grčkome (talijanske novine ponekad imaju članke na ''griku''). [[Glazba|Glazbena]] je tradicija ipak velika i popularna, pa se upotrebljava za popularizaciju jezika.<ref name=":1" />

== Obilježja ==
Postoje mnoga obilježja po kojima se ''griko'' razlikuje od modernoga grčkog.

=== Fonologija ===
''Griko'' je sačuvao antičke [[Geminacija|geminacije]] (udvostručenje kao u hrvatskome ''na'''jj'''ači'') suglasnika, sporadično je sačuvao antički izgovor [[Eta|ete]] i [[Ipsilon|ipsilona]]. Skupovi ''ντ'' i ''μπ'' izgovaraju se kao [nd]/[d] i [mb].

=== Gramatika ===
Očuvao je [[imenice]] na -in (-ιν) koje potječu od antičkih [[umanjenica]] na -ion (-ιον), [[vokativ]] na -e (-ε) u [[Gramatički rod|muškom rodu]] [[Gramatika starogrčkog jezika|druge deklinacije]] (na -os, -ος) i deklinaciju imenica srednjega roda na -os (-ος). Primjer je posljednjega [[Sklanjanje (gramatika)|sklonidbe]] imenice ''δάσος'' ('šuma'):
{| class="wikitable"
!Padež
!Jednina
!Množina
|-
|[[nominativ]]
|dásos
δάσος
|dási
δάση
|-
|[[genitiv]]/
[[dativ]]
|dásu
δάσους
|dásos
δασών
|-
|[[akuzativ]]
|dáson
δάσος
|dási
δάση
|-
|[[vokativ]]
|dáson
δάσος
|dási
δάση
|}
Od [[Pridjevi|pridjeva]], očuvao je antičke [[Komparacija|komparative]] i pridjeve s dva završetka (danas se vrlo često sklanjaju kao pridjevi s tri završetka, svakako je oblik s dva završetka u prošlosti bio rašireniji).

[[Glagoli]] su očuvali stariji oblik [[Imperativ|imperativa]] aorista, stariji nastavak [[Particip|participa]] i [[infinitiv]], iako s ograničenom upotrebom.

== Primjer ==
Ovdje je pjesma ''Καληνύφτα'' (''Kalinifta'', ''Laku noć''):
{| class="wikitable"
!
!Griko
!Moderni grčki
!Hrvatski prijevod
|-
!Pjesma
|Καληνύφτα (''Kali'nifta'')
Εβώ πάντα σε σένα πενσέω,
γιατί σένα φσυχή μου 'γαπώ,
τσαι που πάω, που σύρνω, που στέω
στην καρδία, μου πάντα σένα βαστῶ.
|Καληνύχτα (''Kali'nihta'')
Εγώ πάντα εσένα σκέφτομαι,
γιατί εσένα ψυχή μου αγαπώ,
και όπου πάω, όπου σέρνομαι, όπου στέκομαι,
στην καρδιά μου πάντα εσένα βαστώ.
|''Laku noćUvijek mislim na tebejer te volim, moja dušo,i kamo god odem, kamo god se odvučem, gdje god stojim,u svojem srcu uvijek držim tebe.''
|-
![[Međunarodna fonetska abeceda|MFA]]
|[eˈvo ˈpanta se ˈsena penˈseo
jaˈti ˈsena fsiˈhi mu ɣaˈpo
tɕe pu ˈpao pu ˈsirno pu ˈsteo
stin karˈdia mu ˈpanta ˈsena vasˈto]
|[eˈɣo ˈpanda eˈsena ˈsceftome
ʝaˈti eˈsena psiˈçi mu aɣaˈpo
ce ˈopu ˈpao ˈopu ˈserno[me] ˈopu ˈsteko[me]
stin ɡarˈðʝa mu ˈpanda eˈsena vaˈsto]
|
|}

== Izvori ==
{{Izvori}}{{Grčki jezik}}
[[Kategorija:Grčki jezik]]
[[Kategorija:Jezici Italije]]

Griko - Povijest promjena

WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »Datoteka:GrikoSpeakingCommunitiesTodayV4.png|mini|Dva područja gdje se ''griko'' govori i danas (Salento, gdje se i zove ''griko'', te Kalabrija, gdj...«.