WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T01:47:00Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 01:47
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Grigor Prličev'''-->[[Datoteka:Grigor Parlichev.jpg\|thumb\|desno\|Grigor Prličev]]		<!--'''Grigor Prličev'''-->[[Datoteka:Grigor Parlichev.jpg\|thumb\|desno\|Grigor Prličev]]

	'''Grigor Prličev''' ([[Ohrid]], [[30. siječnja]] [[1830.]]— Ohrid, [[1893.]]) - makedonski<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=50493 HE] pristupljeno 3. listopada 2020</ref>, <ref>[http://books.google.com/books?id=JISd5jZu1mwC&pg=PA189&lpg=PA189&dq=Language+and+national+identity+in+Greece,+1766-1976+parlichev&source=bl&ots=iJr1LhD7wu&sig=Qqr5RlqpYP_ks4x6lwpnFEmiVzA&hl=bg&ei=nl_ETOzJPNGhOtyQ8dgL&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CBYQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Language and national identity in Greece, 1766-1976, Peter Mackridge, Oxford University Press, 2009, {{ISBN\|0199214425}}, p. 189.]</ref><ref>{{~~cite book~~		'''Grigor Prličev''' ([[Ohrid]], [[30. siječnja]] [[1830.]]— Ohrid, [[1893.]]) - makedonski<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=50493 HE] pristupljeno 3. listopada 2020</ref>, <ref>[http://books.google.com/books?id=JISd5jZu1mwC&pg=PA189&lpg=PA189&dq=Language+and+national+identity+in+Greece,+1766-1976+parlichev&source=bl&ots=iJr1LhD7wu&sig=Qqr5RlqpYP_ks4x6lwpnFEmiVzA&hl=bg&ei=nl_ETOzJPNGhOtyQ8dgL&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CBYQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Language and national identity in Greece, 1766-1976, Peter Mackridge, Oxford University Press, 2009, {{ISBN\|0199214425}}, p. 189.]</ref><ref>{{Citiranje knjige
	\| last =Detrez		\| last =Detrez
	\| first =Raymond		\| first =Raymond

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-08T01:38:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Grigor Parlichev.jpg|thumb|desno|Grigor Prličev]]

'''Grigor Prličev''' ([[Ohrid]], [[30. siječnja]] [[1830.]]— Ohrid, [[1893.]]) - makedonski<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=50493 HE] pristupljeno 3. listopada 2020</ref>, <ref>[http://books.google.com/books?id=JISd5jZu1mwC&pg=PA189&lpg=PA189&dq=Language+and+national+identity+in+Greece,+1766-1976+parlichev&source=bl&ots=iJr1LhD7wu&sig=Qqr5RlqpYP_ks4x6lwpnFEmiVzA&hl=bg&ei=nl_ETOzJPNGhOtyQ8dgL&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CBYQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Language and national identity in Greece, 1766-1976, Peter Mackridge, Oxford University Press, 2009, {{ISBN|0199214425}}, p. 189.]</ref><ref>{{cite book
| last =Detrez
| first =Raymond
| title =Canonization through Competition: The Case of Grigor Părličev (part of the "Literature Thoughts collection")
| publisher =Literature institute
| year =2007
| pages =57–58}}</ref><ref>Becoming Bulgarian: the articulation of Bulgarian identity in the nineteenth century in its international context: an intellectual history, Janette Sampimon, Pegasus, 2006, {{ISBN|9061433118}}, pp. 61; 89; 124.</ref><ref>[http://www.kroraina.com/knigi/gp/avtob_12.html Пърличев, Григор Автобиография, 10, 12}], [http://www.promacedonia.org/en/ban/ls1.html#31 An excerpt from the autobiography of Grigor Purlichev relating the introduction of the Bulgarian language into the schools and revealing his patriotism, 1885] (''...- Koje nacionalnosti ste?- Bugarin, Mi, Bugari, treba da se čuvamo ... da se oslanjamo na svoju snagu..., Tako smo mi, Bugari, bili opsovani i prezirani svih naroda, da je sada vrijeme doći u sebi...'')</ref> pisac, prevoditelj i preporoditelj [[19. stoljeće|19. stoljeća]].

Rođen je u Ohridu 30. siječnja 1830. godine u [[Otomansko Carstvo|Otomanskom Carstvu]]. U Makedoniji smatraju ga makedonskim književnikom. Radio je kao učitelj [[grčki jezik|grčkog jezika]] u [[Tirana|Tirani]], [[Prilep]]u i Ohridu. Pobijedio je na natjecanju pjesnika u [[Atena|Ateni]] [[1860.]] godine. Nazvali su ga “drugi [[Homer]]”. Ponuđeno mu je studiranje u [[Oxford]]u ili [[Berlin]]u, ali je odbio. Borio se za nezavisnost Makedonske Pravoslavne Crkve i za nezavisnost uvođenje [[bugarski jezik|makedonskog jezika]] u škole umjesto grčkog.<ref>[http://www.kroraina.com/knigi/gp/avtob_33.html Пърличев, Григор. Автобиография, 33,18]</ref> Predavao je makedonski jezik u Ohridu, [[Solun]]u, [[Bitola|Bitoli]] itd.<ref>[http://www.kroraina.com/knigi/gp/avtob_16.html Пърличев, Григор. Автобиография, 16,18,33]</ref> Prvi je preveo [[Ilijada|Ilijadu]] na svoj maternji makedonski jezik s ohridskim narječjem. Pisao je na grčkom, makedonskom i bugarskom jeziku.

Njegovo najpopularnije dijelo je poema "Serdar" (Сердарот), (original na grčkom "Ο Αρματωλος"). Objavljeno je 1860 godine, na natjecanju za najbolju poeziju na [[Grčki jezik|Grčkom jeziku]], kada osvaja prvo mjesto i dobiva nagradu "Lovorov vijenac". Tom prilikom je i dobio nadimak "drugi Homer". Drugo poznato djelo je njegova "Autobiografija".

== Izvori ==

{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Prličev, Grigor}}
[[Kategorija:Sjevernomakedonski književnici]]
[[Kategorija:Bugarski književnici]]

Grigor Prličev - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica