Graziadio Isaia Ascoli - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikisource' u '{{HIEizvor'

2026-03-10T01:20:25Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikisource' u '{{HIEizvor'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 01:20
Redak 16:		Redak 16:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	{{~~Wikisource~~}}		{{HIEizvor}}
	{{HIEknjige}}		{{HIEknjige}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikiknjige' u '{{HIEknjige'

2026-03-10T00:51:06Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikiknjige' u '{{HIEknjige'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 00:51
Redak 17:		Redak 17:

	{{Wikisource}}		{{Wikisource}}
	{{~~Wikiknjige~~}}		{{HIEknjige}}

	{{GLAVNIRASPORED:Ascoli, Graziadio Isaia}}		{{GLAVNIRASPORED:Ascoli, Graziadio Isaia}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-19T00:09:55Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 19. studeni 2021. u 00:09
Redak 15:		Redak 15:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat}}~~
	{{Wikisource}}		{{Wikisource}}
	{{Wikiknjige}}		{{Wikiknjige}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T01:12:12Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 01:12
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Graziadio Isaia Ascoli'''-->'''Graziadio Isaia Ascoli''' ([[Gorizia]], [[16. srpnja]] [[1829.]] - [[Milano]] [[21. siječnja]] [[1907.]]) je bio [[talijan]]ski [[jezikoslovac]], [[glotolog]] i [[dijalektolog]]. Također je bio [[indoeuropeist]], [[keltolog]], [[romanist]], [[semitist]], utemeljitelj talijanske i romanske znanstvene dijalektologije, tvorac teorije supstrata. U romanistici načeo problem "ladinskoga" (poslije retoromanskoga) i utvrdio lingvističku posebnost frankoprovansalskoga.<ref name="LZMK">{{~~cite web~~\|title=Ascoli, Graziadio Isaia \|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4139 \|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|accessdate=17. srpnja 2019.}}</ref><ref name="LZMK2">{{~~cite web~~\|title=Ascoli, Graziadio Isaia \|url=http://proleksis.lzmk.hr/9582/ \|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|date=16. rujna 2013. \|accessdate=17. srpnja 2019.}}</ref>		<!--'''Graziadio Isaia Ascoli'''-->'''Graziadio Isaia Ascoli''' ([[Gorizia]], [[16. srpnja]] [[1829.]] - [[Milano]] [[21. siječnja]] [[1907.]]) je bio [[talijan]]ski [[jezikoslovac]], [[glotolog]] i [[dijalektolog]]. Također je bio [[indoeuropeist]], [[keltolog]], [[romanist]], [[semitist]], utemeljitelj talijanske i romanske znanstvene dijalektologije, tvorac teorije supstrata. U romanistici načeo problem "ladinskoga" (poslije retoromanskoga) i utvrdio lingvističku posebnost frankoprovansalskoga.<ref name="LZMK">{{Citiranje weba\|title=Ascoli, Graziadio Isaia \|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4139 \|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|accessdate=17. srpnja 2019.}}</ref><ref name="LZMK2">{{Citiranje weba\|title=Ascoli, Graziadio Isaia \|url=http://proleksis.lzmk.hr/9582/ \|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] \|date=16. rujna 2013. \|accessdate=17. srpnja 2019.}}</ref>


Redak 5:		Redak 5:
	Rođen je u [[Židovi u Italiji\|talijanskoj židovskoj obitelji]] u sklopu Austro-Ugarske Monarhije. Kao dijete je naučio [[njemački jezik\|njemački]], [[slovenski jezik\|slovenski]], [[furlanski jezik\|furlanski]] i [[mletački jezik]], jer su tim [[jezici]]ma služili [[stanovnik\|stanovnici]] [[grad]]a.<ref name="istrapedia"/>		Rođen je u [[Židovi u Italiji\|talijanskoj židovskoj obitelji]] u sklopu Austro-Ugarske Monarhije. Kao dijete je naučio [[njemački jezik\|njemački]], [[slovenski jezik\|slovenski]], [[furlanski jezik\|furlanski]] i [[mletački jezik]], jer su tim [[jezici]]ma služili [[stanovnik\|stanovnici]] [[grad]]a.<ref name="istrapedia"/>

	Zaposlen je [[1860.]] u [[milan]]skoj Znanstveno-književnoj akademiji ([[Accademia scientifico-letteraria Milan]]) gdje je skovao riječ glotologiju i postao prvim [[profesor]]om toga predmeta. Pridao je [[dijalekt]]ima dostojanstveni status [[jezik]]a. Vrlo su važne njegove studije i razrade pojma [[supstrat]].<ref name="istrapedia">{{~~cite web~~\|url=http://istrapedia.hr/hrv/2375/ascoli-graziadio-isaia/istra-a-z/ \|title=Ascoli, Graziadio Isaia \|publisher=[[Istrapedia]] \|accessdate=17. srpnja 2019.}}</ref>		Zaposlen je [[1860.]] u [[milan]]skoj Znanstveno-književnoj akademiji ([[Accademia scientifico-letteraria Milan]]) gdje je skovao riječ glotologiju i postao prvim [[profesor]]om toga predmeta. Pridao je [[dijalekt]]ima dostojanstveni status [[jezik]]a. Vrlo su važne njegove studije i razrade pojma [[supstrat]].<ref name="istrapedia">{{Citiranje weba\|url=http://istrapedia.hr/hrv/2375/ascoli-graziadio-isaia/istra-a-z/ \|title=Ascoli, Graziadio Isaia \|publisher=[[Istrapedia]] \|accessdate=17. srpnja 2019.}}</ref>

	Godine [[1873.]] pokrenuo [[časopis]] ''"Archivio glottologico italiano"'' koji dan danas postoji; u VIII. svesku toga [[časopis]]a objavio je svoj rad '''"Dijalektalna Italija"''' (''L’Italia dialettale''), kojim je utvrdio načela i metode talijanske dijalektologije. Njegova ostala djela su ''"Kritički ogledi"'' (''"Saggi critici"'', I–II, [[1861.]] – [[1877.]]), ''"Ladinski ogledi"'' (''"Saggi ladini"'', [[1873.]]), ''"Kritičke studije o jezikoslovstvu"'' (''"Kritische Studien zur Sprachwissenschaft"'', [[1878.]]), ''"Jezikoslovna pisma"'' (''"Lettere glottologiche"'', [[1887.]]).<ref name="LZMK"/>		Godine [[1873.]] pokrenuo [[časopis]] ''"Archivio glottologico italiano"'' koji dan danas postoji; u VIII. svesku toga [[časopis]]a objavio je svoj rad '''"Dijalektalna Italija"''' (''L’Italia dialettale''), kojim je utvrdio načela i metode talijanske dijalektologije. Njegova ostala djela su ''"Kritički ogledi"'' (''"Saggi critici"'', I–II, [[1861.]] – [[1877.]]), ''"Ladinski ogledi"'' (''"Saggi ladini"'', [[1873.]]), ''"Kritičke studije o jezikoslovstvu"'' (''"Kritische Studien zur Sprachwissenschaft"'', [[1878.]]), ''"Jezikoslovna pisma"'' (''"Lettere glottologiche"'', [[1887.]]).<ref name="LZMK"/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-05T09:47:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Graziadio Isaia Ascoli''' ([[Gorizia]], [[16. srpnja]] [[1829.]] - [[Milano]] [[21. siječnja]] [[1907.]]) je bio [[talijan]]ski [[jezikoslovac]], [[glotolog]] i [[dijalektolog]]. Također je bio [[indoeuropeist]], [[keltolog]], [[romanist]], [[semitist]], utemeljitelj talijanske i romanske znanstvene dijalektologije, tvorac teorije supstrata. U romanistici načeo problem "ladinskoga" (poslije retoromanskoga) i utvrdio lingvističku posebnost frankoprovansalskoga.<ref name="LZMK">{{cite web|title=Ascoli, Graziadio Isaia |url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4139 |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=17. srpnja 2019.}}</ref><ref name="LZMK2">{{cite web|title=Ascoli, Graziadio Isaia |url=http://proleksis.lzmk.hr/9582/ |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=16. rujna 2013. |accessdate=17. srpnja 2019.}}</ref>

== Životopis ==
Rođen je u [[Židovi u Italiji|talijanskoj židovskoj obitelji]] u sklopu Austro-Ugarske Monarhije. Kao dijete je naučio [[njemački jezik|njemački]], [[slovenski jezik|slovenski]], [[furlanski jezik|furlanski]] i [[mletački jezik]], jer su tim [[jezici]]ma služili [[stanovnik|stanovnici]] [[grad]]a.<ref name="istrapedia"/>

Zaposlen je [[1860.]] u [[milan]]skoj Znanstveno-književnoj akademiji ([[Accademia scientifico-letteraria Milan]]) gdje je skovao riječ glotologiju i postao prvim [[profesor]]om toga predmeta. Pridao je [[dijalekt]]ima dostojanstveni status [[jezik]]a. Vrlo su važne njegove studije i razrade pojma [[supstrat]].<ref name="istrapedia">{{cite web|url=http://istrapedia.hr/hrv/2375/ascoli-graziadio-isaia/istra-a-z/ |title=Ascoli, Graziadio Isaia |publisher=[[Istrapedia]] |accessdate=17. srpnja 2019.}}</ref>

Godine [[1873.]] pokrenuo [[časopis]] ''"Archivio glottologico italiano"'' koji dan danas postoji; u VIII. svesku toga [[časopis]]a objavio je svoj rad '''"Dijalektalna Italija"''' (''L’Italia dialettale''), kojim je utvrdio načela i metode talijanske dijalektologije. Njegova ostala djela su ''"Kritički ogledi"'' (''"Saggi critici"'', I–II, [[1861.]] – [[1877.]]), ''"Ladinski ogledi"'' (''"Saggi ladini"'', [[1873.]]), ''"Kritičke studije o jezikoslovstvu"'' (''"Kritische Studien zur Sprachwissenschaft"'', [[1878.]]), ''"Jezikoslovna pisma"'' (''"Lettere glottologiche"'', [[1887.]]).<ref name="LZMK"/>

U [[Furlanija-Julijska krajina|Julijskoj krajini]], odnosno Julijskoj Veneciji je odredio ime i opisao joj [[povijest|povijesno]]-[[geopolitika|geopolitički]] [[prostor]]. Skovao je naziv istriotski (istrioto) po uzoru na [[veljotski dijalekt]] (govor otoka Krka). Njime je označavao šest predvenecijanskih autohtonih govora [[Istra|Istre]] ([[Rovinj]], [[Bale]], [[Vodnjan]], [[Fažana]], [[Galižana]] i [[Šišan]]). postao je članom slavne rimske Akademije Dei Lincei ([[Accademia Nazionale dei Lincei]]) [[13. svibnja]] [[1875.]], a u njemu je posvećeno Furlansko filološko društvo ([[Società filologica friulana]]), utemeljeno [[1919.]] u [[Gorizia|Goriziji]]. Jedan je od osnivača društva za promicanje [[talijanski jezik|talijanskog jezika]] i [[talijanska kultura|kulture]] ([[Società Dante Alighieri]]). U [[Italija|Italiji]] je odlikovan je odličjima (Grand'Ufficiale dell'Ordine della Corona d'Italia, Cavaliere dell'Ordine dei Santi Maurizio e Lazzaro) i inozemstvu (Cavaliere dell'Ordine pour le Mérite).<ref name="istrapedia"/>

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}
{{Wikisource}}
{{Wikiknjige}}

{{GLAVNIRASPORED:Ascoli, Graziadio Isaia}}
[[Kategorija:Talijanski znanstvenici]]

[[Kategorija:Dijalektologija]]
[[Kategorija:Indoeuropeisti]]
[[Kategorija:Talijanski romanisti]]