WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-12T08:34:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infobox Čestice
| pozadina=
| ime= Graviton
| slika= [[datoteka:NewtonsLawOfUniversalGravitation.svg|300px]]
| opis= [[Newtonov zakon gravitacije]]: dva [[Tijelo (fizika)|tijela]] se privlače uzajamno [[sila|silom]] koja je razmjerna (proporcionalna) [[Množenje|umnošku]] njihovih [[masa]], a obrnuto razmjerna [[kvadrat (aritmetika)|kvadrat]]u njihove međusobne udaljenosti.
| br_vrsta =
| klasifikacija=
| kompozicija= [[Elementarna čestica]]
| statistika = [[Bose-Einsteinova statistika]]
| grupa =
| porodica=
| međudjelovanje= [[Gravitacija]]
| čestica=
| antičestica= Sam sebi
| status = [[Hipoteza|Hipotetski]]
| teoretiziran= 1930. <ref> Rovelli C.: "Notes for a brief history of quantum gravity", eprint = gr-qc/0006061 </ref> ; ime se pripisuje Dmitriju Blokhintsevu i F. M. Gal'perinu (1934.), 2001. <ref> Blokhintsev D. I., Gal'perin F. M.: "Гипотеза нейтрино и закон сохранения энергии", (1934.), [https://books.google.com/books?id=V2ktDAAAQBAJ&pg=PA664], "Neutrino hypothesis and conservation of energy", journal = Pod Znamenem Marxisma, volume = 6, pages=147–157, language=ru, isbn=97850400895671 </ref>
| otkriven=
| simbol = G
| masa = 0
| vrijeme_poluraspada= Stabilan
| raspad_čestice=
| električni_naboj= 0 [[elementarni naboj|e]]
| naboj_radius =
| električni_dipolni_moment =
| električna_polarizabilnost =
| magnetski_moment =
| magnetska_polarizabilnost =
| boja_naboj= 0
| spin = 2
| br_spin_stanja=
| lepton_br=
| barion_br=
| stranost=
| šarmantnost=
| dubina=
| vršnost=
| izospin =
| slab_izospin =
| slab_izospin_3 =
| hipernaboj =
| slab_hipernaboj =
| kiralnost =
| B-L =
| X_naboj=
| paritet =
| g_paritet =
| c_paritet =
| r_paritet =
| održana_simetrija =
}}

[[datoteka:Quadrupol Wave.gif|mini|desno|300px|Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu [[prostor]] kroz koji prolaze.]]

'''Graviton''' (prema [[gravitacija]]), [[kvant]] [[gravitacijsko polje|gravitacijskog polja]], prijenosnik temeljne [[gravitacija|gravitacijske sile]]. To je [[čestica]] s [[Relativna atomska masa|masom]] mirovanja jednakom nuli i nultim nabojem, [[bozon]] sa [[spin]]om ''2h'', a pripadno je polje [[tenzor]]sko. Graviton bi trebao biti [[kvant]] [[Gravitacijski valovi|gravitacijskih valova]], što ih je kao mreškanje (promjene) [[Prostorvrijeme|prostor-vremena]] koje se širi [[Brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]]. [[Albert Einstein|Einstein]] predvidio već 1916. U supersimetričnim minimalnim proširenjima [[Standardni model|standardnoga modela]] ([[fizika elementarnih čestica]]), čestice cjelobrojnoga spina dobivaju partner-česticu polucijeloga [[spin]]a. Tako bi gravitonu spina ''2h'' odgovarao gravitino polucijeloga spina ''3h/2''. <ref> '''graviton''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23178] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> Graviton je [[hipoteza|hipotetska]] (ne dokazana) [[čestica]] koja bi trebala služiti kao [[prijenosnik međudjelovanja|prijenosnik]] [[gravitacija|gravitacijske]] interakcije poput [[foton]]a kod [[elektromagnetizam|elektromagnetske]]. Graviton bi trebao biti bez mase mirovanja, jer je gravitacija neograničenog dosega i imati [[spin]] 2, što intuitivno gledajući ima veze s načinom na koji je gravitacijska masa [[invarijantnost|neinvarijantna]] za razliku od [[foton]]a koji ima spin 1.

== Objašnjenje ==
Najslabija, ali ipak najizrazitija, od 4 [[Fundamentalne interakcije|temeljne sile prirode]] je [[gravitacija]]. No, ipak [[standardni model]] je još uvijek ne može objasniti na zadovoljavajući način. Gravitacija predstavlja jedan od najvećih neriješenih problema u [[fizika|fizici]]. Iako gravitacijsku silu možemo lako izračunati, ne zna se kako ju usuglasiti s [[kvant]]nom teorijom standardnog modela. U svijetu [[atom]]a, učinci gravitacije su zanemarivi u usporedbi s drugim [[sila]]ma koje djeluju. Iako je gravitacijska sila slaba, ona može utjecati na jako velikim udaljenostima. [[Newtonov zakon gravitacije]] pokazuje da na određenoj udaljenosti gravitacijska sila između dva tijela može postati zanemariva. Naravno, ta udaljenost ovisi o [[masa]]ma tih tijela. Dakle, gravitacijski učinci velikih, masivnih [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] mogu biti značajni na udaljenostima koje su izvan domašaja drugih sila.

Čestice koje bi bile odgovorne za gravitacijsku silu nazivaju se gravitonima. One još uvijek nisu otkrivene. Kad bi ove čestice bile pronađene, standardni model bi se možda mogao zamijeniti nedostižnom teorijom svega, koja bi ujedinila sve 4 temeljne sile prirode u jednu jedinu temeljnu silu. Kažem možda, jer u tom slučaju još uvijek bi bilo teško (ili bolje rečeno nemoguće) uklopiti gravitaciju s kvantnom teorijom standardnog modela. <ref> Svetlana Veselinović: "Elementarne čestice", [http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/VES07.pdf], završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek 2014., pristupljeno 27. siječnja 2020.</ref>

== Gravitacijski valovi ==
{{Glavni|Gravitacijski valovi}}

'''Gravitacijski valovi''' ili '''gravitacijsko zračenje''' je poremećaj [[gravitacijsko polje|gravitacijskog polja]], širi se poput [[val]]ova. Javlja se kod [[ubrzanje|ubrzanja]] [[masa]]: [[eksplozija]] [[supernova|supernovih]], obilaženja [[zvijezda]] u bliskome [[Dvojna zvijezda|dvojnom sustavu]] i slično. Kod nekih [[Dvojna zvijezda|dvojnih zvijezda]] utvrđeno je da smanjenje ukupne [[Orbitalna brzina|orbitalne]] energije odgovara [[energija|energiji]] koju odnose valovi. <ref> '''gravitacijski valovi (gravitacijsko zračenje)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23176] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

Od [[Fundamentalne interakcije|četiriju poznatih osnovnih sila u prirodi]], [[gravitacija]] je najslabija pa je u području [[atom]]a i [[molekula]] potpuno zanemariva prema [[Elektromagnetska sila|elektromagnetskim]] i [[Jaka nuklearna sila|nuklearnim silama]]. U [[svemir]]skim veličinama, gdje međusobno djeluju velike nakupine masa, [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdani plinovi]], [[zvijezde]], [[galaktike]], gravitacija igra važnu ulogu. [[Astronomija|Astronomska]] otkrića [[pulsar]]a i [[kvazar]]a i teorije o razvoju zvijezda stavljaju teoriju gravitacije pred nove probleme, kao što su pitanje stalnosti [[Gravitacijska konstanta|gravitacijske konstante]] tijekom [[Vrijeme (fizika)|vremena]], mehanizam gravitacijskoga kolapsa koji uzrokuje energetsku degeneraciju zvijezda. Kod gravitacijskoga kolapsa, sile zvjezdane gravitacije posve nadjačaju sile [[Tlak elektromagnetskog zračenja|tlaka elektromagnetskog zračenja]] i zvijezda se sve više komprimira. Nakon porasta gravitacije iznad neke veličine, zvijezda postane za promatrača nevidljiva ([[crna rupa]]), jer [[kvant]]i [[zračenje|zračenja]] više ne mogu napustiti zvijezdu. Za objašnjenje tih pojava može se pokazati nužnim da se u gravitacijskoj teoriji provede kvantizacija ([[kvantna mehanika]]). [[Energija]] gravitacijskoga polja bila bi kvantizirana i širila bi se kroz polje u gravitacijskim valovima. [[Kvant polja|Kvant]] gravitacijskoga polja zove se graviton.

=== Einsteinova teorija gravitacije ===
{{Glavni|Opća teorija relativnosti}}

Einsteinova teorija gravitacije prelazi u prvom približenju (aproksimaciji) u [[Klasična mehanika|klasičnu teoriju]], a kako su posljedice [[Teorija relativnosti|teorije relativnosti]] vrlo malene, to je [[pokus]]om teško dokazati njezinu ispravnost. Dosadašnji eksperimentalno dobiveni podatci, kao npr. oni o odstupanju stvarne putanje Merkura oko Sunca od putanje koju daje klasična teorija, ili pak oni o savijanju zraka svjetlosti u gravitacijskom polju Sunca ([[Crveni pomak|pomak prema crvenomu dijelu spektra]]), u skladu su s Einsteinovom teorijom gravitacije. Iako je ta teorija gravitacije skladna, ona je ipak složena, pa je bilo više pokušaja da se nađu jednostavniji principi na kojima bi se mogla izgraditi teorija gravitacije. Najviše uspjeha postigli su George David Birkhoff i [[Edward Arthur Milne|E. A. Milne]]. U novije doba također se mnogo radi na takozvanoj unificiranoj teoriji polja, kojoj je i Einstein posvetio dugi niz godina istraživanja. Ta teorija trebala bi istim jednadžbama obuhvatiti i gravitacijsko i [[elektromagnetsko polje]]. Dosadašnji pokušaji još nisu dali potpuno zadovoljavajuće rezultate. <ref> "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Čestice u fizici}}

[[Kategorija:Elementarne čestice]]

Graviton - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica