WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-19T00:05:56Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 19. studeni 2021. u 00:05
Redak 142:		Redak 142:
	Granati su također korisni pri definiranju metamorfnih facijesa stijena. Na primjer, [[eklogit]] može biti definiran kao stijena iz [[bazalt]]ne serije, ali većinom se sastoji od granata i [[omfacit]]a. [[Pirop]]om bogati granati su ograničeni na relativno visokotlačne metamorfne stijene, kao što su one u dubljoj Zemljinoj kori te u plaštu. [[Peridotit]]i mogu sadržavati [[plagioklas]]e ili aluminijem bogate [[spinel]]e, ili pak piropom bogate granate, a prisutnost bilo kojeg od ova tri minerala daje nam podatke o temperaturi i tlaku pri kojima bi ti minerali mogli koegzistirati s [[olivin]]ima i [[pirokseni]]ma: ta tri minerala pojavljuju se tim redom pri povećanju tlaka radi stabilnosti skupine peridotitnih minerala. Dakle, granatni peridotiti nastaju u dubokoj unutrašnjosti Zemlje. [[Ksenoliti]] iz granatnih peridotita vađeni su s dubine veće od 100 km, a granati iz takvih ksenolita koriste se kao indikatori za [[kimberlit]]e, stijene u kojima nalazimo [[dijamant]]e. Na dubinama od oko 300 do 400 km piroksenska komponenta se razgrađuje u granate, tako što se zamjenjuju (<tt>Mg,Fe</tt>) i Si s 2Al u oktaedrima (Y) granatne strukture, stvarajući neuobičajeno [[silicij]]em bogati granat čija čvrsta otopina sliči majoritu. Takav silicijem bogati granat nađen je kao inkluzija u dijamantima.		Granati su također korisni pri definiranju metamorfnih facijesa stijena. Na primjer, [[eklogit]] može biti definiran kao stijena iz [[bazalt]]ne serije, ali većinom se sastoji od granata i [[omfacit]]a. [[Pirop]]om bogati granati su ograničeni na relativno visokotlačne metamorfne stijene, kao što su one u dubljoj Zemljinoj kori te u plaštu. [[Peridotit]]i mogu sadržavati [[plagioklas]]e ili aluminijem bogate [[spinel]]e, ili pak piropom bogate granate, a prisutnost bilo kojeg od ova tri minerala daje nam podatke o temperaturi i tlaku pri kojima bi ti minerali mogli koegzistirati s [[olivin]]ima i [[pirokseni]]ma: ta tri minerala pojavljuju se tim redom pri povećanju tlaka radi stabilnosti skupine peridotitnih minerala. Dakle, granatni peridotiti nastaju u dubokoj unutrašnjosti Zemlje. [[Ksenoliti]] iz granatnih peridotita vađeni su s dubine veće od 100 km, a granati iz takvih ksenolita koriste se kao indikatori za [[kimberlit]]e, stijene u kojima nalazimo [[dijamant]]e. Na dubinama od oko 300 do 400 km piroksenska komponenta se razgrađuje u granate, tako što se zamjenjuju (<tt>Mg,Fe</tt>) i Si s 2Al u oktaedrima (Y) granatne strukture, stvarajući neuobičajeno [[silicij]]em bogati granat čija čvrsta otopina sliči majoritu. Takav silicijem bogati granat nađen je kao inkluzija u dijamantima.

	~~{{Commonscat\|Garnet}}~~
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T04:32:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infokutija mineral
| ime = Granat
| kategorija =Mineral
| kutija_sirina =
| kutija_pozadinska_boja =
| slika = GarnetCrystalUSGOV.jpg
| slika_velicina =
| naslov =
| formula =<tt>X3Y2[SiO4]3</tt>
| molarna_masa =
| boja = crvena (''Py''); smeđecrvena (''Alm''); crvenosmeđa do žuta (''Sp''); bezobojan, bijela, svijetlozelena (''Gro''); žuta, svijetlozelena, smeđa (''And''); zelena (''Uv'')
| habitus = rompsko dodekaedrijski, kombinacija rompskog dodekaedra i deltoidskog ikozitetraedra (''ugranditi''); deltoidsko ikozitetraedrijski (''piralspiti'')
| sustav = kubični
| sraslaci =
| kalavost = praktički ju nemaju
| lom = školjkast do neravan
| zilavost =
| tvrdoca = 6,5 (''ugranditi'') – 7,5 (''piralspiti'')
| sjaj = staklast, ponekad dijamantan
| polish =
| indeks_loma = N = 1,714 (''Py''); N = 1,830 (''Alm''); N = 1,800 (''Sp''); N = 1,734 (''Gro''); N = 1,887 (''And''); N = 1,870 (''Uv'')
| opticka_svojstva =
| dvolom =
| disperzija =
| pleokroizam =
| fluorescencija =
| apsorpcija =
| ogreb = bijel
| specificna_tezina =
| gustoca = 3,58 (''Py''): 4,32 (''Alm''); 4,19 (''Sp''); 3,59 (''Gro''); 3,86 (''And''); 3,72 (''Uv'')
| tocka_talista =
| taljivost =
| prepoznatljivost =
| topljivost =
| prozirnost =
| drugo =
| reference =
}}

Granati su skupina minerala koju ljudi rabe još od [[Brončano doba|Brončanog doba]], kao [[drago kamenje]] i kao abraziv. Danas su granati široko poznati kao rođendanski kamen za mjesec [[siječanj]]. Granati se najčešće pojavljuju u crvenoj boji, ali prisutni su varijeteti u bojama cijelog [[spektar|spektra]]. Ime im dolazi od [[Latinski jezik|latinske]] riječi ''granatus'' (zrnast), vjerojatno kao aluzija na plod biljke ''Punica granatum'' [[Obični mogranj|mogranj]], koji ima žarko crvene sjemenke sličnog oblika, veličine i boje kao i neki kristali granata.

Šest najčešćih varijeteta granata razlikuju se prema svom kemijskom sastavu. To su pirop, almandin, spassartit, grossular (čiji varijeteti su hessonit i tsavorit), uvarovit i andradit. Granati čine dvije čvrste serije; 1. pirop-almandin-spesartit te 2. uvarovit-grossular-andradit.

== Fizičke osobine ==

=== Vanjski izgled ===

Pojavljuju se u mnogo boja, uključujući crvenu, narančastu, žutu, zelenu, plavu, ljubičastu, smeđu, crnu, a mogu biti i bezbojni. Najrjeđi je plavi granat, otkriven kasnih [[1990.]]-ih u Bekilyu, na [[Madagaskar]]u. On mijenja boju iz plavozelenkaste na danjem svjetlu do tamnoljubičaste pri svjetlosti svijeće (lampe), a to je rezultat relativno visokog udijela [[vanadij]]a (oko 1% <tt>V2O3</tt>). I neki drugi varijeteti granata mijenjaju boju. Na danjem svjetlu njihov raspon boja varira od zelene, bež, smeđe, sive do plave, ali pri svjetlosti lampe vidimo ih u crvenkastim do ljubičastim/ružičastim nijansama. Zbog te osobine mijenjanja boja, ovakve granate često mijenjamo s [[aleksandrit]]om.

Što se propuštanja svjetlosti tiče, granati mogu biti prozirni do posve neprozirni (opáki), a svi oni se koriste u industrijske svrhe (tj. dobivaju se i sintetički). [[Sjaj]] im je staklast do smolast.

=== Kristalna struktura ===
[[Datoteka:Garnet_s.jpg|mini|200 px|desno|Molekularni model granata.]]
Granati su [[nezosilikati]] s općenitom formulom <tt>X3Y2(SiO4)3</tt>. X je dvovalentni [[kation]] (<tt>Ca, Mg, Fe2+</tt>), a ''Y'' trovalentni kation (<tt>Al, Fe3+, Cr</tt>). Kemijski elementi u granatima uključuju [[kalcij]], [[magnezij]], [[aluminij]], dvovalentno i trovalentno [[željezo]], [[krom]], [[mangan]] i [[titanij]]. [[Kristal]]i su najčešće u obliku rompskog dodekaedra, deltoidskog ikozitetraedra, te u kombinacijama tih dviju formi. Kristaliziraju u [[kristalni sustav|kubičnom sustavu]], što znači da imau sve tri osi jednake dužine i sve tri osi međusobno okomite. Nemaju [[kalavost]] pa kada se [[lom]]e pod pritiskom, nastaju neravni, oštri komadići.

=== Tvrdoća ===

Zbog kemijskog sastava granata koji varira, varira također i jačina atomskih veza unutar varijeteta, pa su neki granati tvrđi, a neki mekši. Kao rezultat toga, ovi minerali prema [[Mohsova skala tvrdoće|Mohsovoj skali]] pokazuju raspon tvrdoće od oko 6.5 do 7.5. Tvrđi varijeteti, kao almandit (almandin) često se koriste u abrazivne svrhe.

== Krajnji članovi ==

=== Grupa Piralspita - Al na mjesto Y-kationa ===

*Almandin: <tt>Fe3Al2(SiO4)3</tt>
*Pirop: <tt>Mg3Al2(SiO4)3</tt>
*Spessartin: <tt>Mn3Al2(SiO4)3</tt>

==== Almandin ====
[[Datoteka:Almandine.jpeg|mini|200px|desno|Almandin u gnajsu]]
Almandin (ili almandit) je moderan dragi kamen. Ime je dobio po Alabandi, regiji u Maloj Aziji, gdje se kamenje vadilo još u antička vremena. Kemijski, almandin je željezno-aluminijski granat, s formulom <tt>Fe3Al2(SiO4)3</tt>; tamnocrveni prozirni kamen često nazivamo i dragim te ga koristimo za nakit (najčešći dragi kamen među granatima). Almandin se pojavljuje u metamorfnim stijenama kao što su tinjci, zajedno s mineralima staurolita, kijanita, andaluzita i drugih. Almandin je još poznat i kao orijentalni granat te almandinski rubin.

==== Pirop ====
Dobio je ime prema latinskoj riječi ''pyropos'', što znači vatra. To je žarkocrveni mineral, a po kemijskom sastavu je magnezijsko-aluminijski silikat s formulom <tt>Mg3Al2(SiO4)3</tt>, iako magnezij može biti dijelom zamijenjen kalcijem ili dvovalentnim željezom. Boja piropa varira od tamnocrvene do gotovo crne. Prozirni varijeteti koriste se kao drago kamenje za nakit.

Varijetet piropa iz [[Macon County]]a, [[Sjeverna Karolina]], ljubičasto-crvenkaste je nijanse i nazvan je [[rodolit]], prema grčkoj riječi za ružu. Prema kemijskom sastavu to je izomorfna mješavina piropa i almandina, gdje je odnos piropa i almandina 2:1. Pirop je još poznat kao ''Arizona rubin'', ''California rubin'', ''Rocky Mountain rubin'', ''Cape rubin'' te ''Bohemian granat'' u [[Češka|Češkoj]].

Plavi varijetet granata s Madagaskara je zapravo mješavina piropa i spessartina. Boja im nije plava poput [[safir]]a nego više vuče na sivkastoplavu i zelenkasto plavu, kakvu možemo sresti kod [[spineli|spinela]], ali pod svjetlošću bijele LED lampe boja je jednaka safirnopavoj. To je moguće zbog sposobnosti plavih granata da apsorbiraju žutu komponentu iz emitiranog bijelog svjetla.

Pirop je indikator visokotlačnih uvjeta nastanka stijena. Granati koje nalazimo u [[Zemljin plašt|plaštu]], [[peridotit]]ima i [[eklogit]]ima često sadrže pirop.

==== Špesartin ====
[[Datoteka:Espessartita.jpeg|mini|200px|desno|Špesartin (žuti mineral)]]
Špesartin ili špesartit jest mangansko-aluminijski granat, formule <tt>Mn3Al2(SiO4)3</tt>. Ime je dobio po Spessartu u [[Bavarska|Bavarskoj]]. Najčešće se pojavljuje u [[granit]]nim [[pegmatit]]ima te sličnim stijenama, s niskim udjelom metamorfnih [[filit]]a. Prekrasni narančasto-žuti špesartini nađeni su na Madagaskaru (mandarinski granat). Ljubičasto-crveni špesartini nađeni su u [[riolit]]ima u [[Colorado|Coloradu]] i [[Maine]]u.

=== Grupa Ugrandita - Ca na mjesto X-kationa ===

*Andradit: <tt>Ca3Fe2(SiO4)3</tt>
*Grossular: <tt>Ca3Al2(SiO4)3</tt>
*Uvarovit: <tt>Ca3Cr2(SiO4)3</tt>

==== Andradit ====

Andradit je kalcijsko-željezoviti granat, formule <tt>Ca3Fe2(SiO4)3</tt> (iako kemijski sastav varira), a može doći u crvenoj, žutoj, smeđoj, zelenoj ili crnoj boji. Prepoznatljive podvarijante su topazolit (žut ili zelen), [[demantoid]] (zelen) i melantit (crn). Andradit nalazimo i u dubokim magmatskim stijenama (kao što je npr. [[sijenit]]) i u serpentinima, škriljavcima te kristalinskom vapnencu. Demantoid se ponekad zove i "smaragd s [[Ural (gorje)|Ural]]a", jer ga pronalazimo tamo, a također je jedan od najskupocjenijih varijeteta granata. Topazolit je zlatnožuti varijetet, a melanit crn.

==== Grossular ====
[[Grossular]] je kalcijsko-aluminijski granat s formulom <tt>Ca3Al2(SiO4)3</tt>, iako kalcij ponekad može djelomično biti zamijenjen dvovalentnim željezom, a aluminij trovalentnim željezom. Ime je dobio po botaničkom imenu za ogrozd, ''grossularia'', kao aluziju na zelenu boju grossulara kojeg pronalazimo u [[Sibir]]u. Ostale nijanse uključuju smeđu poput cimeta, crvenu i žutu boju. Zbog svoje tvrdoće koja je manja od tvrdoće [[cirkon]]a, na kojeg liče žuti kristali grsulara, zovu ga još i ''hessonit'', prema [[grčki jezik|grčkoj]] riječi za "podređen". Grossular nalazimo na kontaktu [[metamorfne stijene|metamorfnih]] [[vapnenac]]a i [[vezuvijanit]]a, [[diopsid]]a, [[wollastonit]]a i [[wernerit]]a.

Jedan od najtraženijih varijeteta dragih granata jest zeleni grossular iz [[Kenija|Kenije]] i [[Tanzanija|Tanzanije]], nazvan [[tsavorit]]. Ovaj granat je otkriven [[1960.]]-ih u kenijskoj [[Tsavo]] regiji, prema kojoj je dragi kamen i dobio ime.

==== Uvarovit ====

[[Uvarovit]] je kalcijsko-kromski granat s formulom <tt>Ca3Cr2(SiO4)3</tt>. Ovo je prilično rijedak granat, žarko zelene boje, a obično ga nalazimo u obliku malih kristala u [[kromit]]u i [[peridotit]]ima, [[serpentinit]]u te [[kimberliti]]ma. Nađen je i u [[mramor]]ima te u [[škriljavac|škriljavcima]] na Uralu te [[Outokumpu]]u, u [[Finska|Finskoj]].

=== Rjeđi članovi ===

*Kalcij na mjestu ''X''-kationa
**Goldmanit: <tt>Ca3V2(SiO4)3</tt>
**Kimzeyit: <tt>Ca3(Zr,Ti)2[(Si,Al,Fe3+)O4]3</tt>
**Morimotoit: <tt>Ca3Ti4+Fe2+(SiO4)3</tt>
**Schorlomit: <tt>Ca3(Ti4+,Fe3+)2[(Si,Ti)O4]3</tt>
*Hidroksidi s kalcijem na mjestu ''X''-kationa
**Hidrogrossular: <tt>Ca3Al2(SiO4)3-x(OH)4x</tt>
***Hibschit: <tt>Ca3Al2(SiO4)3-x(OH)4x</tt> (gdje je x između 0.2 i 1.5)
***Katoit: <tt>Ca3Al2(SiO4)3-x(OH)4x</tt> (gdje je x veći od 1.5)
*Magnezij ili mangan na mjestu ''X''-kationa
**Knorringit: <tt>Mg3Cr2(SiO4)3</tt>
**Majorit: <tt>Mg3(Fe,Al,Si)2(SiO4)3</tt>
**Calderit: <tt>Mn3Fe3+2(SiO4)3</tt>

==== Knorringit ====
[[Knorringit]] je magnezijsko-kromski granat s formulom <tt>Mg3Cr2(SiO4)3</tt>.
Čisti knorrignit se nikada ne pojavljuje u prirodi. Granati s visokim udjelom knorringita mogu se pojaviti samo pod vrlo visokim tlakom. Knorringit je zapravo pirop s vrlo visokim udjelom kroma i često ga se nalazi u [[kimberliti]]ma. Koristi se kao mineral indikator u potrazi za [[dijamant]]ima.

== Sintetički granati ==

U [[itrij]]sko-željezovitom granatu (YIG), <tt>Y3Fe2(FeO4)3</tt>, pet željezo(III) iona okupiraju dva oktaedarske i tri tetraedarske stranice, s itrij(III) ionima koordiniranim s osam [[kisik]]ovih iona u nepravilnoj kocki. Ioni željeza na dvije strane u koordinaciji imaju različit [[spin]], što rezultira [[magnet]]ičnim ponašanjem. Zamjenom specifičnih dijelova s, npr. elementima rijetkih zemalja, mogu se dobiti zanimljiva svojstva minerala.
Jedan primjer za to je [[gadolinij]]sko-[[galij]]ski granat, <tt>Gd3Ga2(GaO4)3</tt>, koji se sintetizira za upotrebu memorije s magnetskim mjehurićima.

Itrijsko-aluminijski granat (YAG), <tt>Y3Al2(AlO4)3</tt>, koristi se kao sintetički dragi kamen. Kada mu se doda [[neodimij]] (<tt>Nd3+</tt>), ovaj YAl-granat se koristi kao medij u [[laser]]ima.

== Upotreba granata ==

[[Datoteka:Garnet.uvarovite.500pix.jpg|mini|desno|150px|Privjesak od uvarovita, rijetkog žarko zelenog granata.]]

Čisti kristali granata koriste se kao drago kamenje. Granatni pijesak dobar je [[abraziv]], a često dođe i kao zamjena za silikonski pijesak pri pjeskarenju. Pomiješani s vodom pod vrlo visokim pritiskom, granati se koriste za rezanje [[čelik]]a i drugih materijala vodenim mlazom.

Granati su ključni minerali u interpretaciji geneze mnogih magmatskih i metamorfnih stijena. Izmjena elemenata je relativno spora u granatima, uspoređujući ih s drugim mineralima, pa su oni relativno otporni na alteracije (zamjene elemenata u kemijskom sastavu). Dakle, granati često očuvaju zonalnost koja nam koristi u interpretaciji temperaturnih obilježja u povijesti stijene u kojoj su rasli. Granatna zrna koja nedostaju u kompozicijskoj zonalnosti obično znače da su bila homogenizirana difuzijom, a konačna homogenizacija također implicira na temperaturno-vremenska obilježja petrološke prošlosti.

Granati su također korisni pri definiranju metamorfnih facijesa stijena. Na primjer, [[eklogit]] može biti definiran kao stijena iz [[bazalt]]ne serije, ali većinom se sastoji od granata i [[omfacit]]a. [[Pirop]]om bogati granati su ograničeni na relativno visokotlačne metamorfne stijene, kao što su one u dubljoj Zemljinoj kori te u plaštu. [[Peridotit]]i mogu sadržavati [[plagioklas]]e ili aluminijem bogate [[spinel]]e, ili pak piropom bogate granate, a prisutnost bilo kojeg od ova tri minerala daje nam podatke o temperaturi i tlaku pri kojima bi ti minerali mogli koegzistirati s [[olivin]]ima i [[pirokseni]]ma: ta tri minerala pojavljuju se tim redom pri povećanju tlaka radi stabilnosti skupine peridotitnih minerala. Dakle, granatni peridotiti nastaju u dubokoj unutrašnjosti Zemlje. [[Ksenoliti]] iz granatnih peridotita vađeni su s dubine veće od 100 km, a granati iz takvih ksenolita koriste se kao indikatori za [[kimberlit]]e, stijene u kojima nalazimo [[dijamant]]e. Na dubinama od oko 300 do 400 km piroksenska komponenta se razgrađuje u granate, tako što se zamjenjuju (<tt>Mg,Fe</tt>) i Si s 2Al u oktaedrima (Y) granatne strukture, stvarajući neuobičajeno [[silicij]]em bogati granat čija čvrsta otopina sliči majoritu. Takav silicijem bogati granat nađen je kao inkluzija u dijamantima.

{{Commonscat|Garnet}}
== Vanjske poveznice ==

* [http://www.pmf.unsa.ba/geografija/geologija/Galerija/Stijene/Silikati/granati_app1.htm PMF.unsa.ba - model 1]
* [http://www.pmf.unsa.ba/geografija/geologija/Galerija/Stijene/Silikati/granati_app2.htm PMF.unsa.ba - model 2]

[[Kategorija:Minerali]]
[[Kategorija:Drago kamenje]]

Granati - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica