WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-29T07:22:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Gradina''' je [[Dodatak:Popis hrvatskih dvoraca i utvrda|tvrđava]] u [[Vrgorac|Vrgorcu]], Hrvatska.<ref>[https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=363387236 Vrgorac, Utvrda "Gradina, Z-3824], [[Ministarstvo turizma Republike Hrvatske]], pristupljeno 25. svibnja 2019.</ref> Pripada nizu dobro očuvanih materijalnih ostataka osmanske kulturne baštine u gradu, prije svega kulâ.<ref name="Facebook">[https://www.facebook.com/Vrgoracnekad/posts/910495822326828:0 Facebook - Vrgorac nekad] 11. lipnja 2015. (pristupljeno 21. siječnja 2018.)</ref>
U gradu su danas sedam turskih kula znane pod imenima [[Avala (kula u Vrgorcu)|Avala]], [[Dizdarevićeva kula]], [[Cukarinovićeva kula]], [[Pakerova kula]], [[Muminova kula]], [[Kapetanovića kula]], [[Raosova kula]].<ref name="ethno">[http://www.ethnodalmatia.com/hr/destinacije/centralna-dalmacija/item/regija-vrgoracka-krajina Ethno Dalmatia] Regija Vrgoračka krajina (pristupljeno 21. siječnja 2018.)</ref>

Predstavlja [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="registar kult.dobara RH">[https://registar.kulturnadobra.hr/ ''Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske''] Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 7. rujna 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref>

== Opis dobra ==
Utvrda „Gradina“ nalazi se na vrhu brda [[Motokit (Vrgorac)|Motokita]], sjeverno iznad Vrgorca. Sastoji se od tri dijela: predulaza sa stražarskom kućom, unutarnjih prostorija za smještaj vojske sa crkvicom svetog Ante te velikom kulom na sjeveru koja je ujedno i najstariji dio tvrđave. Oko sto metara sjeveroistočno od tvrđave, nalazi se visoka okrugla kula Avala s cisternom, koja brani ulaz u tvrđavu i njene istočne zidine. Vidljivi ostaci tvrđave datiraju se od 15. do 19. stoljeća. <ref name="registar kult.dobara RH"/>

== Položaj ==
Nalazi se na strateškom položaju u produžetku pravca što ga tvore najviše četvrti Vrgorca i kula Avala. Pristup Gradini sa svih strana čuva kula Avala, što ju čini gotovo neosvojivom. <ref name="Facebook"/>
Smještena je na križanju puteva koji vode od primorja ka unutrašnjosti. Dominirala je kao središnja fortifikacijska građevina cijelim vrgorskim krajem. <ref name="TZ Vrgorac">[https://www.tzvrgorac.hr/ovrgorcu/povijest.html TZ Vrgorac] ''O Vrgorcu'' (pristupljeno 7. veljače 2018.)</ref>

== Povijest ==
Tvrđava datira iz predturskih vremena. Čini se da je grad u svezi sa tvrđavom. Prva vrela koje poimence spominje Vrgorac tj. Vrhgolaz jesu povelje stranih kraljeva. 1444./1445. aragonski kralj [[Alfons V.]] u povelji ga spominje kao jedno od važnijih mjesta Gorske župe. Povelja iz 1448. kralja [[Fridrik III.|Fridrika III.]] spominje grad Vrhgolaz kao posjed [[Kosača]]. S obzirom na to da je Vrgorac u prošlosti nazivan ,,Grad Vrh Gore” i poslije ,,Vrh Gorac", pretpostavlja se da je utvrda dobila ime po svom dominantnom položaju. Do osmanskih osvajanja, bila je važna u obrani. <ref name="TZ Vrgorac"/>

Osmanlije su ove krajeve okupirale [[1477.]] godine. I onda je bila vrlo važna strateški.<ref name="TZ Vrgorac"/> Vrgorac je istrpio dva stoljeća [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|osmanlijske vlasti]]. Iz tog vremena ostalo je dosta očuvanih objekata, za razliku od ostatka južnih hrvatskih krajeva. <ref name="Facebook"/> Iz osmanskih vremena datira proširenje Gradine<ref name="ethno"/>, jer je bila vržno važna, pa je više puta nadograđivana i proširivana,<ref name="TZ Vrgorac"/> a u blizini je izgrađena obližnja kula Avala koja je štitila prilaz tvrđavi Gradini. <ref name="ethno"/> Oko Gradine još je izgrađen pojas kuća kula od kojih su neke bile dvokatne ili trokatne. Jedna je u naselju ispod Gradine. [[Zabiokovlje]] je u osmanska vremena bilo turska [[nahija]] a Vrgorac joj je bio sjedište. Od 1562. godine Zabiokovlje sudbeno ima drugo središte, kad je pripalo Makarskom, a poslije Imotskom [[kadiluk]]u. <ref name="TZ Vrgorac"/>

Nakon prvih pokušaja oslobođenja Vrgorca od Turaka 1685., oslobođena je [[1690.]] godine. Tad su Mlečani u unutarnjem dijelu tvrđave izgradili kapelu sv. Ante (Antuna).<ref name="ethno"/>
Pod Mletačkom Republikom Vrgorcem i Makarskom zapovijedao je isti [[providur]]. U mjestu je civilnu vlast obnašao je [[serdar]] (vojvoda), a na čelu sela bili su harambaše (kapetani).
Iz mletačkih vremena su najstariji prikazi Vrgorca. Iz 17. stoljeća je prvi (1689. ili 1694.).
Pisac smatra da je utvrda „Vergoraz" neosvojiva zbog svog položaja pa daje mogućnost Mletačkoj Republici zauzimanje Imotskog, Ljubuškog, Čitluka i Mostara. Drugi opis s početka 18. stoljeća (1708.) je crtež generalnog providura dalmatinskih utvrda G.Justera i treći je crtež mletačkog vojnog inženjera Ivana Frana Rossinia iz 1749. godine. Juster je zapisao da je tad utvrda imala veliku četverouglastu kulu, [[predziđe]] s [[vojarna|vojarnom]], zapovjednikov stan od tri zgrade i barutane, te već spomenutu kapelicu (crkvicu) sv. Antuna izgrađenu odmah po mletačkom zauzimanju. Tvrđava je imala zapovjednika. Obrambenu posadu tvrđave činili su sami stanovnici varoši kojom su upravljali poglavari i serdari. <ref name="TZ Vrgorac"/>

Važnost je izgubila austro-ugarskim [[Zaposjedanje BiH 1878.|zaposjedanjem BiH]] 1878. godine.<ref name="TZ Vrgorac"/>

== Zaštita ==
Pod oznakom Z-3824 zavedena je pod vrstom "nepokretna kulturna baština - pojedinačna", pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "vojne i obrambene građevine".<ref name="registar kult.dobara RH"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Ministarstvo kulture}}

[[Kategorija:Građevine u Vrgorcu]]
[[Kategorija:Utvrde u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]

Gradina (Vrgorac) - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica