Suradnik10 u (test) 02:19, 10. srpanj 2025.

2025-07-10T02:19:53Z

←Starija inačica		Inačica od 10. srpanj 2025. u 02:19
Redak 21:		Redak 21:
	U 20. stoljeću istraživali su ju don [[Frane Bulić]] i [[Ejnar Dyggve]]. Konzervacija je izvedena 1960-ih.<ref name=STZGarheolozi/>		U 20. stoljeću istraživali su ju don [[Frane Bulić]] i [[Ejnar Dyggve]]. Konzervacija je izvedena 1960-ih.<ref name=STZGarheolozi/>

	Prostor Gradine zadnjih je desetljeća središte kulturnih zbivanja u Solinu.<ref name=solinlive/> Pozornica za ljetne nastupe postavljena je 1979. i kasnije su na njoj nadograđivani betonski objekti, koji su uklonjeni tijekom istraživanja 2020. godine. <ref name=STZGarheolozi/> Prepoznatljiv je po bogatom kulturnom ljetu, nego i po svim drugim događajima,<ref name=solinlive>(): [http://www.solin-live.com/index.php/solinska-gradina-napreduje-izgradnja-srednjovjekovne-utvrde-i-ljetne-pozornice-projekt-vrijedan-58-milijuna-kuna/ ''SOLINSKA GRADINA Napreduje izgradnja srednjovjekovne utvrde i ljetne pozornice Projekt vrijedan 5,8 milijuna kuna ''] Solin Live. 12. lipnja 2020. Pristupljeno 7. rujna 2020.</ref> koncertima i kazališnim predstavama.<ref name=Alduk-dalmatinski/>		Prostor Gradine zadnjih je desetljeća središte kulturnih zbivanja u Solinu.<ref name=solinlive/> Pozornica za ljetne nastupe postavljena je 1979. i kasnije su na njoj nadograđivani betonski objekti, koji su uklonjeni tijekom istraživanja 2020. godine. <ref name=STZGarheolozi/> Prepoznatljiv je po bogatom [[Solinsko kulturno ljeto\|kulturnom ljetu]], nego i po svim drugim događajima,<ref name=solinlive>(): [http://www.solin-live.com/index.php/solinska-gradina-napreduje-izgradnja-srednjovjekovne-utvrde-i-ljetne-pozornice-projekt-vrijedan-58-milijuna-kuna/ ''SOLINSKA GRADINA Napreduje izgradnja srednjovjekovne utvrde i ljetne pozornice Projekt vrijedan 5,8 milijuna kuna ''] Solin Live. 12. lipnja 2020. Pristupljeno 7. rujna 2020.</ref> koncertima i kazališnim predstavama.<ref name=Alduk-dalmatinski/> Za održavanje predstava pripremljena je Ljetna pozornica.<ref name=30ljeto>D.N.: [https://www.dalmacijanews.hr/clanak/koncerti-predstave-i-festivali-evo-sto-sve-donosi-30-solinsko-kulturno-ljeto/ ''Koncerti, predstave i festivali: Evo što sve donosi 30. Solinsko kulturno ljeto'']. Dalmacija News. 27. lipnja 2025. Pristupljeno 10. srpnja 2025.</ref>

	== Zaštita ==		== Zaštita ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T12:06:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Gradina''', tvrđava u [[Solin]]u, predstavlja [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="registar kult.dobara RH">[https://registar.kulturnadobra.hr/ ''Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske''] Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 7. rujna 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref>

== Opis dobra ==
Srednjovjekovna utvrda na desnoj obali rijeke Jadra, 250 m sjeveroistočno od župne crkve Gospe od Otoka. Utvrda trapezoidnog oblika s četiri kule u kutovima, sagrađena je u kasnom srednjem vijeku. U sjeveroistočnom dijelu Gradine nalaze se ostatci [[Crkva na Gradini u Solinu|crkve]] nepoznata titulara, sagrađene na temeljima građevine iz antike. Crkva je centralna građevina oblika nepravilnog kvadrata, unutar kojeg se nalazi osam stupova poredanih u obliku oktogona koji su držali centralnu kupolu, te još četiri stupa u kutovima. Svi stupovi su od egipatskog granita, a potječu iz rimskog vremena. Crkva je nastala u 6. st., ali je u 11. st. obnovljena i opremljena kamenim crkvenim namještajem čiji su ulomci pronađeni. <ref name="registar kult.dobara RH"/> Tvrđava je rušena više puta i pregrađivana.<ref name=Alduk-dalmatinski>Ivan Alduk: [https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/solin--gradina-je-bila-tako-vazna-utvrda-da-se-cak-mislilo-da-je-princeza-mihrimah-pokopana-u-njoj/9374 ''Tvrđave Splitsko-dalmatinske županije - Solin: Gradina je bila tako važna utvrda da se čak mislilo da je princeza Mihrimah pokopana u njoj''] Dalmatinski portal. 2. siječnja 2016. Pristupljeno 7. rujna 2020.</ref>

Don [[Frane Bulić]] i [[Ljubo Karaman]] smatrali su da potječe iz 14. stoljeća i da ju je dao sagraditi splitski nadbiskup [[Hugolin de Mala Branca]].<ref>(): [https://www.solin.hr/povijest/gradina/ ''Gradina''] Grad Solin. nedatirano. Pristupljeno 7. rujna 2020.</ref>

Jedan je od najstarijih turskih (osmanskih) spomenika na ovom prostoru. Pretpostavlja se da su ju osmanski osvajači prvi put sagradili oko [[1531.]], kao dio nastojanja osvajanjâ Klisa<ref name=Alduk-dalmatinski/>, započetih još 1499. godine.<ref name=STZGarheolozi/> Prema neznanom ljetopiscu, dao ju je podići bosanski paša Husein 1531. godine i da su radovi bili gotovi za 15 dana.<ref name=solin.hr>(): [https://www.solin.hr/povijest/gradina/ ''Gradina''] Grad Solin. nedatirano. Pristupljeno 7. rujna 2020.</ref>

Kliška obrana odupirala se navali, no 1520-ih mijenjaju se odnosi snaga u osmansku korist. Klis je Turcima bio ključna točka za nadzor solinsko-splitskog polja i kontrolu puta ka unutrašnjosti. U isto vrijeme, zbog položaja na teško pristupačnoj litici bio je vrlo težak za osvojiti. Kao i u sličnim slučajima, slaba točka bila je opskrba, odnosno logistika. Da bi oslabili branitelje, Osmanlije su podigli tvrđave uz pristupne puteve, prvo u Konjskom i Klis-Grlu, pa u Rupotinama. Gradinu u Solinu podigli su u samo tri tjedna.<ref name=STZGarheolozi/> Već rujna [[1532.]] ju je potle mnogih mletačko-turskih spletaka srušio legendarni zapovjednik kliške tvrđave [[Petar Kružić]] do temelja.<ref name=Alduk-dalmatinski/> Bio je svjestan pogibelji koju donosi obrani. Kako je tad bio u Klisu, poveo je družinu od tristotinjak suboraca te ju je 18. rujna 1532. uspio osvojiti i zapaliti.<ref name=STZGarheolozi/> U akciji su njegove snage pobile cijelu vojnu posadu i zaplijenile 20 topova<ref name=Alduk-dalmatinski/> koje je dao prenijeti u klišku tvrđavu.<ref name=STZGarheolozi/> [[Gazi Husrev-beg]] ju je dao obnoviti rujna 1536. godine<ref name=Alduk-dalmatinski/> a tom su prigodom podigli još jednu tvrđavu u blizini, u [[kula u Ozrni|Ozrni]].<ref name=STZGarheolozi/> Solinsku tvrđavu su podigli tad u samo 20 dana.<ref name=solin.hr/><ref name=klis.com>(): [http://www.klis.com.hr/povijest-klisa/ ''Povijest Klisa''] Klis.com.hr. nedatirano. Pristupljeno 6. rujna 2020.</ref> i zauzeli položaje u Ozrni.<ref name=Alduk>Ivan Alduk: [https://hrcak.srce.hr/file/78142 ''Tvrđava Kuk iznad Kučina''] Tusculum 2, 2009.</ref>{{is|73.}} Veliku je ulogu odigrala u turskom [[bitka kod Klisa 1537.|osvajanju Klisa]] 12. ožujka [[1537.]] godine.<ref name=Alduk-dalmatinski/><ref name=STZGarheolozi/> Vjerojatno je pod ovom tvrđavom Kružić bojevao svoju posljednju bitku.<ref name=solin.hr/>

Lokacija za gradnju izabrana je temeljem nekoliko razloga. Graditeljima je poslužio dio bedema starovjekovne Salone i to je bio istočni bedem Gradine. Salonitanske istočne zidine koje su poslužile za Gradinu datiraju iz 170. godine i gradila ih je [[Delmatska kohorta]], u vrijeme cara Marka Aurelija.<ref name=STZGarheolozi>Razgovarao Damir Šarac: [https://slobodnadalmacija.hr/kultura/ostalo/splitski-i-zagrebacki-arheolozi-istrazuju-solinsku-gradinu-cija-je-proslost-pod-velom-tajne-ali-joj-je-buducnost-izvjesna-otvorena-pozornica-1035537 ''Slobodna Dalmacija - Splitski i zagrebački arheolozi istražuju solinsku Gradinu čija je prošlost pod velom tajne, ali joj je budućnost izvjesna - otvorena pozornica''] Slobodna Dalmacija. 31. srpnja 2020. Pristupljeno 7. rujna 2020.</ref>

Dodatnu pogodnost u slučaju opsade pruža smještaj uz rijeku. Prometna pogodnost je glavni put iz Splita prema Klisu koji je prolazio uz tvrđavu. I stara kasnoantička (justinijanska) crkva koju je obuhvatila tvrđava odigrala je svoju ulogu. Stara crkva je centralnim tlocrtom i svojom arhitekturom sasvim izvjesno podsjećala Turke na džamije, i novopodignute, i one prenamijenjene od bizantskih crkava (npr. sv. Sergije i Bakho tzv. Mala Aja Sofija u Carigradu). Osvajanjem je izgubila na važnosti.<ref name=Alduk-dalmatinski/> Područje Solina postalo je pogranično ozemlje Mletačke Republike i Osmanskog Carstva. Na onodobnim starim zemljovidima turska Gradina je prikazana s ucrtanim četirima kulama.<ref name=STZGarheolozi/>
Mletačko izvješće iz 1574., koje sepoziva na neke ranije događaje, nedvojbeno tvrdi da je prostor južno od solinske Rike bio jedno vrijeme [[ničija zemlja|ničija]], ili bolje rečeno svačija zemlja.<ref name=Alduk/>{{is|74.}}

Tijekom osmanske vladavine nastala je i legenda po kojoj je supruga [[Rustem-paša Hrvat|Rustem-paše Hrvata]] [[Mihrimah]] pokopana u Solinu u džamiji koju je sama izgradila u Gradini. U današnjici se utvrdilo da je to legenda, jer je pokopana u Carigradu. Druga legenda u svezi s Gradinom je pučka legenda o rimskoj carevni Valeriji, kćeri cara Dioklecijana. Prema njoj se ona triput godišnje pojavljivala o ponoći u zlatnoj kočiji, uz pratnju vlastelina odjevena u crnog vraga koji joj je uzeo dušu, i čuva Dioklecijanovo blago.<ref name=STZGarheolozi/>

Dugo vremena tvrđava nije bila u uporabi. Ponovno je u funkciji bila za vrijeme Napoleonove uprave kad je u njoj bio smješten odred konjaništva.<ref name=STZGarheolozi/>

U 20. stoljeću istraživali su ju don [[Frane Bulić]] i [[Ejnar Dyggve]]. Konzervacija je izvedena 1960-ih.<ref name=STZGarheolozi/>

Prostor Gradine zadnjih je desetljeća središte kulturnih zbivanja u Solinu.<ref name=solinlive/> Pozornica za ljetne nastupe postavljena je 1979. i kasnije su na njoj nadograđivani betonski objekti, koji su uklonjeni tijekom istraživanja 2020. godine. <ref name=STZGarheolozi/> Prepoznatljiv je po bogatom kulturnom ljetu, nego i po svim drugim događajima,<ref name=solinlive>(): [http://www.solin-live.com/index.php/solinska-gradina-napreduje-izgradnja-srednjovjekovne-utvrde-i-ljetne-pozornice-projekt-vrijedan-58-milijuna-kuna/ ''SOLINSKA GRADINA Napreduje izgradnja srednjovjekovne utvrde i ljetne pozornice Projekt vrijedan 5,8 milijuna kuna ''] Solin Live. 12. lipnja 2020. Pristupljeno 7. rujna 2020.</ref> koncertima i kazališnim predstavama.<ref name=Alduk-dalmatinski/>

== Zaštita ==
Pod oznakom Z-5924 zavedena je pod vrstom "nepokretna kulturna baština - pojedinačna", pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "vojne i obrambene građevine".<ref name="registar kult.dobara RH"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Ministarstvo kulture}}

[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]
[[Kategorija:Utvrde u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Solin]]

Gradina (Solin) - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 02:19, 10. srpanj 2025.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica