Gradačac - Povijest promjena

Suradnik10: /* Poznati ljudi */

2023-05-29T23:03:10Z

Poznati ljudi

←Starija inačica		Inačica od 29. svibanj 2023. u 23:03
Redak 179:		Redak 179:

	{{div col\|cols=2}}		{{div col\|cols=2}}
	* [[Ahmed Muradbegović]] (1898.-1974.), književnik		* [[Ahmed Muradbegović]] (1898. — 1974.), bh. književnik
	* [[Dario Damjanović]] (r. 1981.), nogometaš		* [[Dario Damjanović]] (r. 1981.), bh. hrv. nogometaš
	* [[Dragan Dujmušić]] (1884.-1916.), književnik		* [[Dragan Dujmušić]] (1884. — 1916.), hrv. književnik
	* [[Hasan Kikić]] (1905.-1942.), književnik		* [[Hasan Kikić]] (1905. — 1942.), bh. književnik
	* [[Husein-kapetan Gradaščević]] (1802.-1834.), vođa [[Veliki bosanski ustanak\|Velikoga bosanskog ustanka]]		* [[Aleksandar Poljanić]] (1884. — 1948.), skupljač kulturnog blaga
	* [[Mario Kelentrić]] (r. 1973), rukometaš		* [[Husein-kapetan Gradaščević]] (1802. — 1834.), vođa [[Veliki bosanski ustanak\|Velikoga bosanskog ustanka]]
	* [[Stjepan Šiber]] (1938.-2016.), general		* [[Mario Kelentrić]] (r. 1973), hrv. rukometaš
			* [[Stjepan Šiber]] (1938. — 2016.), bh. general
	{{div col end}}		{{div col end}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T00:45:32Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 00:45
Redak 151:		Redak 151:
	== Zemljopis ==		== Zemljopis ==
	=== Položaj ===		=== Položaj ===
	Gradačac se nalazi na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Zahvaća južni i nešto jugoistočnog dijela srednje Bosanske Posavine koja se proteže na dio sjeverne Bosne i padinski dio planina Majevice i [[Trebava\|Trebave]]. Visinski odnosi nisu izraženi i kreću se od 100 – 600 m nadmorske visine. Gradačac se nalazi na 129 m nadmorske visine, na rječici Gradašnici.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://gradacac.ba/naslovna/index.php/opcina-gradacac/geografija/180-geografski-polozaj\|title= Geografski položaj\|publisher=gradacac.ba\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>		Gradačac se nalazi na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Zahvaća južni i nešto jugoistočnog dijela srednje Bosanske Posavine koja se proteže na dio sjeverne Bosne i padinski dio planina Majevice i [[Trebava\|Trebave]]. Visinski odnosi nisu izraženi i kreću se od 100 – 600 m nadmorske visine. Gradačac se nalazi na 129 m nadmorske visine, na rječici Gradašnici.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://gradacac.ba/naslovna/index.php/opcina-gradacac/geografija/180-geografski-polozaj\|title= Geografski položaj\|publisher=gradacac.ba\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>

	== Povijest ==		== Povijest ==
Redak 158:		Redak 158:
	Na području Gradačca se prostirala srednjovjekovna župa Nenavište (ona je obuhvaćala veći dio današnjeg grada Gradačac, općine Modriča i Bosanski Šamac, a u povijesnim izvorima se prvi put javlja 1326.–1329., kasnije se na ovom području javlja grad Gračac (1461).		Na području Gradačca se prostirala srednjovjekovna župa Nenavište (ona je obuhvaćala veći dio današnjeg grada Gradačac, općine Modriča i Bosanski Šamac, a u povijesnim izvorima se prvi put javlja 1326.–1329., kasnije se na ovom području javlja grad Gračac (1461).

	Pod Osmanskom je vlašću od 1519. Gračačka (''Gračac je stariji naziv za Gradačac''.) [[nahija]] spomenuta je u jednom [[defter]]u iz 1533. dok se 1634. navodi da Gradačac pripada Gračaničkom [[kadiluk]]u. To je ujedno i prvi dokumenat u kojem se ovo mjesto javlja pod svojim sadašnjim imenom. Nakon [[Karlovački mir\|Karlovačkog mira]] (1699.) Gradačac, kojem je tada bila namijenjena obrana osmanskih granica na [[Sava\|Savi]], dobiva na svom strateškom značaju. Godine 1701. postaje [[palanka]], a od 1710. sjedište kapetanije. Poslije toga grad se brzo razvija, pa je polovinom 19. stoljeća imao dva hana, dvije medrese, četiri džamije, nekoliko mekteba i oko 40 trgovačkih i zanatskih radnji. Najveća zasluga za takav prosperitet mjesta pripada gradačačkim nasljednim kapetanima iz obitelji Gradaščevića: [[Osman Gradaščević\|Osman-kapetanu]] i [[Murat Gradaščević\|Murat-kapetanu]], a naročito predvodniku vojske bosanskih feudalaca u borbi protiv osmanske uprave 1830. godine, [[Husein Gradaščević\|Husein-kapetanu]], bolje poznatom pod imenom "Zmaj od Bosne".<ref>{{~~cite web~~\|url=http://gradacac.ba/naslovna/index.php/opcina-gradacac/historija\|title= Historija\|publisher=gradacac.ba\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>		Pod Osmanskom je vlašću od 1519. Gračačka (''Gračac je stariji naziv za Gradačac''.) [[nahija]] spomenuta je u jednom [[defter]]u iz 1533. dok se 1634. navodi da Gradačac pripada Gračaničkom [[kadiluk]]u. To je ujedno i prvi dokumenat u kojem se ovo mjesto javlja pod svojim sadašnjim imenom. Nakon [[Karlovački mir\|Karlovačkog mira]] (1699.) Gradačac, kojem je tada bila namijenjena obrana osmanskih granica na [[Sava\|Savi]], dobiva na svom strateškom značaju. Godine 1701. postaje [[palanka]], a od 1710. sjedište kapetanije. Poslije toga grad se brzo razvija, pa je polovinom 19. stoljeća imao dva hana, dvije medrese, četiri džamije, nekoliko mekteba i oko 40 trgovačkih i zanatskih radnji. Najveća zasluga za takav prosperitet mjesta pripada gradačačkim nasljednim kapetanima iz obitelji Gradaščevića: [[Osman Gradaščević\|Osman-kapetanu]] i [[Murat Gradaščević\|Murat-kapetanu]], a naročito predvodniku vojske bosanskih feudalaca u borbi protiv osmanske uprave 1830. godine, [[Husein Gradaščević\|Husein-kapetanu]], bolje poznatom pod imenom "Zmaj od Bosne".<ref>{{Citiranje weba\|url=http://gradacac.ba/naslovna/index.php/opcina-gradacac/historija\|title= Historija\|publisher=gradacac.ba\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>

	=== Rat u Bosni i Hercegovini ===		=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
Redak 172:		Redak 172:
	Izgradnja postojećeg tvrđavskog kompleksa u ovom mjestu započeta je 1765. a dovršena do 1821. godine. Unutar široko razvedenih bedema ovog fortifikacionog sistema koji ima tri ulaza osigurana kapi-kulama, nalazi se oko 18 m visoka, od opeke sagrađena trokatna kula s tornjem na vrhu. Masivno građeni četverokatni toranj, kvadratne osnove, visok 22 m, najmlađi je objekt te vrste u Bosni i Hercegovini. Podigli su je [[Gradaščevići]] u 18. stoljeću.		Izgradnja postojećeg tvrđavskog kompleksa u ovom mjestu započeta je 1765. a dovršena do 1821. godine. Unutar široko razvedenih bedema ovog fortifikacionog sistema koji ima tri ulaza osigurana kapi-kulama, nalazi se oko 18 m visoka, od opeke sagrađena trokatna kula s tornjem na vrhu. Masivno građeni četverokatni toranj, kvadratne osnove, visok 22 m, najmlađi je objekt te vrste u Bosni i Hercegovini. Podigli su je [[Gradaščevići]] u 18. stoljeću.

	Bijela kula je visoka 18 metara, široka sedam i pol. Debljina zidova koji je okružuju je metar. Kula je građena kao vojni kompleks, kao sustav obrane grada, u kojem je bila smještena vojska i gradska uprava. Sa kule se pruža pogled na pet gradova – [[Odžak]], [[Bosanski Šamac]], [[Orašje]], [[Brčko]] i [[Modriča\|Modriču]].<ref>{{~~cite web~~\|url=https://visitbih.ba/gradacac-kula-zmaja-od-bosne-gradjena-je-gotovo-stotinu-godina/\|title= Gradačac: Kula Zmaja od Bosne građena je gotovo stotinu godina\|publisher=visitbih.ba\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>		Bijela kula je visoka 18 metara, široka sedam i pol. Debljina zidova koji je okružuju je metar. Kula je građena kao vojni kompleks, kao sustav obrane grada, u kojem je bila smještena vojska i gradska uprava. Sa kule se pruža pogled na pet gradova – [[Odžak]], [[Bosanski Šamac]], [[Orašje]], [[Brčko]] i [[Modriča\|Modriču]].<ref>{{Citiranje weba\|url=https://visitbih.ba/gradacac-kula-zmaja-od-bosne-gradjena-je-gotovo-stotinu-godina/\|title= Gradačac: Kula Zmaja od Bosne građena je gotovo stotinu godina\|publisher=visitbih.ba\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref>

	== Poznati ljudi ==		== Poznati ljudi ==
Redak 189:		Redak 189:

	== Promet ==		== Promet ==
	Gradačac je povezan ne samo sa općinama u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i [[Brčko distrikt BiH\|Brčko distrikta BiH]], već i sa [[Hrvatska\|Hrvatskom]], a preko nje i svim djelovima središnje i istočne Europe. Saobraćajnu vezu grad ostvaruje kopnenim putem. U mjestu Ormanice koje se nalazi na 14 km udaljenosti od centra grada, ulazi se u kontaktnu zonu puteva Tuzla - [[Županja]] i puta za [[Gračanica\|Gračanicu]], koja je od Gradačca udaljena 36 km. Asfaltnim putem ostvaruje se veza sa magistralnom saobraćajnicom [[Beograd]] - [[Zagreb]]. U Gradačac je moguće doći putevima iz četiri pravca: Modriče, Bosanskog Šamca, Orašja i Ormanice.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://gradacac.ba/naslovna/index.php/opcina-gradacac/geografija/180-geografski-polozaj\|title= Geografski položaj\|publisher=gradacac.ba\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref> Gradačac je od [[Brčko]]g udaljen 38 km, od [[Tuzla\|Tuzle]] 60 i od [[Sarajevo\|Sarajeva]] 180 km.		Gradačac je povezan ne samo sa općinama u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i [[Brčko distrikt BiH\|Brčko distrikta BiH]], već i sa [[Hrvatska\|Hrvatskom]], a preko nje i svim djelovima središnje i istočne Europe. Saobraćajnu vezu grad ostvaruje kopnenim putem. U mjestu Ormanice koje se nalazi na 14 km udaljenosti od centra grada, ulazi se u kontaktnu zonu puteva Tuzla - [[Županja]] i puta za [[Gračanica\|Gračanicu]], koja je od Gradačca udaljena 36 km. Asfaltnim putem ostvaruje se veza sa magistralnom saobraćajnicom [[Beograd]] - [[Zagreb]]. U Gradačac je moguće doći putevima iz četiri pravca: Modriče, Bosanskog Šamca, Orašja i Ormanice.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://gradacac.ba/naslovna/index.php/opcina-gradacac/geografija/180-geografski-polozaj\|title= Geografski položaj\|publisher=gradacac.ba\|date=5 August 2017 \|accessdate=2016-05-07}}</ref> Gradačac je od [[Brčko]]g udaljen 38 km, od [[Tuzla\|Tuzle]] 60 i od [[Sarajevo\|Sarajeva]] 180 km.

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-11T07:29:07Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 11. studeni 2021. u 07:29
Redak 108:		Redak 108:
	\| stanovništvo_godina =2013.		\| stanovništvo_godina =2013.
	\| stanovništvo_bilješke =		\| stanovništvo_bilješke =
	\| stanovništvo =39.340<ref name="stat.ba">{{~~Cite web~~ \|url=http://www.statistika.ba/?show=12&id=10391\|title=Gradačac\|work=statistika.ba \|accessdate=2020-08-21 \|archiveurl=\|archivedate= \|url-status=dead }}</ref>		\| stanovništvo =39.340<ref name="stat.ba">{{Citiranje weba \|url=http://www.statistika.ba/?show=12&id=10391\|title=Gradačac\|work=statistika.ba \|accessdate=2020-08-21 \|archiveurl=\|archivedate= \|url-status=dead }}</ref>
	\| stanovništvo_gustoća =182,9		\| stanovništvo_gustoća =182,9
	\| stanovništvo_uže =		\| stanovništvo_uže =

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-08T21:10:05Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 8. studeni 2021. u 21:10
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Gradačac'''-->{{~~Naselje~~		<!--'''Gradačac'''-->{{Infookvir naselje
	\| ime = Gradačac		\| ime = Gradačac
	\| ime_genitiv = Gradačac		\| ime_genitiv = Gradačac

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-15T23:30:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje
| ime = Gradačac
| ime_genitiv = Gradačac
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =

| slika_panorama =
| veličina_slike =250px
| opis_slike =

| slika_zastava =Gradačac zastava.jpg
| slika_zastava_veličina =110px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =Coat of arms of Gradačac.svg
| slika_grb_veličina =70px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =300px
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =BiH

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi =44
| širina-minute =52.44
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =18
| dužina-minute =25.32
| dužina-oznaka =E

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info ={{ZD+X/B|BIH}}
| lokacija1_ime =[[Upravna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info =[[Slika: Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|23px]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]
| lokacija2_ime =[[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|Županija]]
| lokacija2_info =[[Slika:Flag of Tuzla Canton.svg|23px]] [[Tuzlanska županija]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =Osnivanje
| utemeljenje_datum = 1461. (prvi spomen)
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = Gradonačelnik
| ime_vođe = Edin Dervišagić ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =215,08 km<sup>2</sup>
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 129 m
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina =2013.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =39.340<ref name="stat.ba">{{Cite web |url=http://www.statistika.ba/?show=12&id=10391|title=Gradačac|work=statistika.ba |accessdate=2020-08-21 |archiveurl=|archivedate= |url-status=dead }}</ref>
| stanovništvo_gustoća =182,9
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak =+1
| vremenska_zona_DST =srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST =+2
| poštanski_broj =76 250
| pozivni_broj =+387 (0)35
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime =Dan grada
| prazno_info =[[22. listopada]]
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =
| web_stranica =[http://www.gradacac.ba/ gradacac.ba]
| bilješke =
}}

'''Gradačac''' je grad u sjeveroistočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], sastavni dio [[Tuzlanska županija|Tuzlanske županije]]. Nalazi se na obroncima [[Majevica|Majevice]]. Gradom dominira dvorac [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]], poznatija kao Bijela kula, koja je zaštitni znak i prepoznatljivi simbol grada.

== Zemljopis ==
=== Položaj ===
Gradačac se nalazi na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Zahvaća južni i nešto jugoistočnog dijela srednje Bosanske Posavine koja se proteže na dio sjeverne Bosne i padinski dio planina Majevice i [[Trebava|Trebave]]. Visinski odnosi nisu izraženi i kreću se od 100 – 600 m nadmorske visine. Gradačac se nalazi na 129 m nadmorske visine, na rječici Gradašnici.<ref>{{cite web|url=http://gradacac.ba/naslovna/index.php/opcina-gradacac/geografija/180-geografski-polozaj|title= Geografski položaj|publisher=gradacac.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref>

== Povijest ==
[[Slika:Husein Gradaščević.jpg|thumb|lijevo|200px|[[Husein-kapetan Gradaščević]] (1802.-1834.), vođa [[Veliki bosanski ustanak|Velikoga bosanskog ustanka]]]]
[[Slika:Kula husein kapetan.jpg|lijevo|thumb|180px|[[Dvorac Gradačac|Bijela kula Husein-kapetana Gradaščevića]]]]
Na području Gradačca se prostirala srednjovjekovna župa Nenavište (ona je obuhvaćala veći dio današnjeg grada Gradačac, općine Modriča i Bosanski Šamac, a u povijesnim izvorima se prvi put javlja 1326.–1329., kasnije se na ovom području javlja grad Gračac (1461).

Pod Osmanskom je vlašću od 1519. Gračačka (''Gračac je stariji naziv za Gradačac''.) [[nahija]] spomenuta je u jednom [[defter]]u iz 1533. dok se 1634. navodi da Gradačac pripada Gračaničkom [[kadiluk]]u. To je ujedno i prvi dokumenat u kojem se ovo mjesto javlja pod svojim sadašnjim imenom. Nakon [[Karlovački mir|Karlovačkog mira]] (1699.) Gradačac, kojem je tada bila namijenjena obrana osmanskih granica na [[Sava|Savi]], dobiva na svom strateškom značaju. Godine 1701. postaje [[palanka]], a od 1710. sjedište kapetanije. Poslije toga grad se brzo razvija, pa je polovinom 19. stoljeća imao dva hana, dvije medrese, četiri džamije, nekoliko mekteba i oko 40 trgovačkih i zanatskih radnji. Najveća zasluga za takav prosperitet mjesta pripada gradačačkim nasljednim kapetanima iz obitelji Gradaščevića: [[Osman Gradaščević|Osman-kapetanu]] i [[Murat Gradaščević|Murat-kapetanu]], a naročito predvodniku vojske bosanskih feudalaca u borbi protiv osmanske uprave 1830. godine, [[Husein Gradaščević|Husein-kapetanu]], bolje poznatom pod imenom "Zmaj od Bosne".<ref>{{cite web|url=http://gradacac.ba/naslovna/index.php/opcina-gradacac/historija|title= Historija|publisher=gradacac.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref>

=== Rat u Bosni i Hercegovini ===
Velikosrpska agresija snašla je Gradačac. Dana [[18. lipnja u Domovinskom ratu|18. lipnja]] 1992. godine prvi su put granatirali Gradačac, nakon čega je to bilo svaki dan. Granate su agresori ispaljivali iz Modriče, Pelagićeva i inih srpskih sela. Obrambenu crtu organizirala je brigada HVO-a u selu [[Ledenice|Ledenicama]], što je bila prva crta obrane. Branitelji BiH iz HVO-a odolijevali su velikosrpskim napadačima sve do [[22. listopada u Domovinskom ratu|22. listopada]] 1992. godine. Tad su napadači iz Modriče rano ujutro dovukli oklopni vlak u Ledenice pod Barišića Brdo. I branitelji Gradačca su pošli tamo, povlačeći se iz Ledenica. Žestoko su se borili da bi spriječili oklopnom vlaku ući u industrijsku zonu. Popodne su hrvatski branitelji BiH borci uz manje gubitke onesposobili vlak i spasili grad od okupacije. Nažalost, pale su Ledenice, Donje i Gornje Bare, Bjeljevina i Johovača, seoski dio župe Gradačac. Obrambena crta pomaknuta je na rub grada, na Požarike. Ostala je razgraničenjem do konca rata. Od Hrvata, u ratu je poginulo 26 župljana među kojima su i dvije žene. <ref>[http://www.garevac.net/tekst/342/ Garevac.net] Župa Gradačac danas. Vlč. Miroslav Agostini, župnik. Razgovarao: Anto Burić, svećenik. 31. siječnja 2009. (pristupljeno 9. kolovoza 2018.)</ref> Napomenuti treba,da je na području Gradačca ,Armija Republike BiH,sačuvala sve katoličke i pravoslavne svetinje.Prilikom poziva Tudjmana,Hrvati su ostavili svoja sela,i krenuli sa naoružanjem u Hrvatsku,su presretnuti od jedinica Armije RBiH i time razoružani poslani u Hrvatsku.<ref>{{Citiranje weba|url=https://garevac.net/2019/03/27/zupa-gradacac/|title=ŽUPA GRADAČAC|last=I.D.|date=2019-03-27|work=Garevac|language=hr|accessdate=2021-01-30}}</ref>

Značajnu ulogu u obrani Gradačca od velikosrpske agresije dala je postrojba HVO-a "Živinički sokolovi". Na ovom bojištu imala je mnogo stradalih, no u Gradačcu ne poštuju doprinos HVO kao u obližnjem Brčkom.<ref name="25 godina organiziranog">[http://hkdnapredak.com/napredak/wp-content/uploads/2017/04/Hrvatski-glasnik_novi-broj.pdf HKD Napredak] ''Hrvatski glasnik'', br. 243-244, ožujak-travanj 2017.. HMS: ''25 godina organiziranog opstanka'', str. 11 (pristupljeno 22. siječnja 2018.)</ref>

Prije rata površina općine Gradačac iznosila je 420 km2. [[Daytonski sporazum|Daytonskim sporazumom]] oko 50 % teritorije dodijeljeno je entitetu [[Republika Srpska]] i to općinama [[Pelagićevo]] i [[Modriča]].

== Bijela kula Husein-kapetana Gradaščevića ==
Bijela kula [[Husein Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] glavno je obilježje Gradačca. Ona dominira krajolikom grada, podignuta na najvišoj tački na ovom prostoru gdje završava [[Bosanska Posavina|posavska]] ravnica i počinju se uzdizati [[Bosna|bosanska]] brdašca.

Izgradnja postojećeg tvrđavskog kompleksa u ovom mjestu započeta je 1765. a dovršena do 1821. godine. Unutar široko razvedenih bedema ovog fortifikacionog sistema koji ima tri ulaza osigurana kapi-kulama, nalazi se oko 18 m visoka, od opeke sagrađena trokatna kula s tornjem na vrhu. Masivno građeni četverokatni toranj, kvadratne osnove, visok 22 m, najmlađi je objekt te vrste u Bosni i Hercegovini. Podigli su je [[Gradaščevići]] u 18. stoljeću.

Bijela kula je visoka 18 metara, široka sedam i pol. Debljina zidova koji je okružuju je metar. Kula je građena kao vojni kompleks, kao sustav obrane grada, u kojem je bila smještena vojska i gradska uprava. Sa kule se pruža pogled na pet gradova – [[Odžak]], [[Bosanski Šamac]], [[Orašje]], [[Brčko]] i [[Modriča|Modriču]].<ref>{{cite web|url=https://visitbih.ba/gradacac-kula-zmaja-od-bosne-gradjena-je-gotovo-stotinu-godina/|title= Gradačac: Kula Zmaja od Bosne građena je gotovo stotinu godina|publisher=visitbih.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref>

== Poznati ljudi ==
Poznate osobe koje su se rodile, živile i/ili radile u Gradačcu.
[[:Kategorija:Životopisi, Gradačac]]

{{div col|cols=2}}
* [[Ahmed Muradbegović]] (1898.-1974.), književnik
* [[Dario Damjanović]] (r. 1981.), nogometaš
* [[Dragan Dujmušić]] (1884.-1916.), književnik
* [[Hasan Kikić]] (1905.-1942.), književnik
* [[Husein-kapetan Gradaščević]] (1802.-1834.), vođa [[Veliki bosanski ustanak|Velikoga bosanskog ustanka]]
* [[Mario Kelentrić]] (r. 1973), rukometaš
* [[Stjepan Šiber]] (1938.-2016.), general
{{div col end}}

== Promet ==
Gradačac je povezan ne samo sa općinama u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i [[Brčko distrikt BiH|Brčko distrikta BiH]], već i sa [[Hrvatska|Hrvatskom]], a preko nje i svim djelovima središnje i istočne Europe. Saobraćajnu vezu grad ostvaruje kopnenim putem. U mjestu Ormanice koje se nalazi na 14 km udaljenosti od centra grada, ulazi se u kontaktnu zonu puteva Tuzla - [[Županja]] i puta za [[Gračanica|Gračanicu]], koja je od Gradačca udaljena 36 km. Asfaltnim putem ostvaruje se veza sa magistralnom saobraćajnicom [[Beograd]] - [[Zagreb]]. U Gradačac je moguće doći putevima iz četiri pravca: Modriče, Bosanskog Šamca, Orašja i Ormanice.<ref>{{cite web|url=http://gradacac.ba/naslovna/index.php/opcina-gradacac/geografija/180-geografski-polozaj|title= Geografski položaj|publisher=gradacac.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> Gradačac je od [[Brčko]]g udaljen 38 km, od [[Tuzla|Tuzle]] 60 i od [[Sarajevo|Sarajeva]] 180 km.

== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva iz [[2013.]] godine Grad Gradačac imao je 39.340 stanovnika. U samom mjestu Gradačac živi 12.764 stanovnika.<ref name="stat.ba"/> Prosječna starost stanovnika je 37,9 godina. Na području Grada Gradačca žive građani iz reda sva tri konstitutivna naroda – [[Bošnjaci|Bošnjaka]] 79,5%, a potom [[Srbi Bosne i Hercegovine|Srba]] 8,9%, [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]] 6,7% i Ostalih 4,9%.<ref name="stat.ba"/>

<center>
{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Povećavanje broja stanovnika 1879.-2013.'''<ref name="stat.ba"/>
|dimx = 800
|dimy =
|stanmax = 60000
|crta1 = 30000
|crta2 = 25000
|a1 = 1879
|a2 = 1910
|a3 = 1921
|a4 = 1931
|a5 = 1948
|a6 = 1953
|a7 = 1961
|a8 = 1971
|a9 = 1981
|a10 = 1991
|a11 = 2013
|p1 = 19828
|p2 = 45061
|p3 = 44738
|p4 = 50992
|p5 = 42184
|p6 = 42957
|p7 = 42730
|p8 = 48384
|p9 = 54281
|p10 = 56581
|p11 = 39340
|izvor = Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
}}
</center>

== Naseljena mjesta ==

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, Gradačac, BiH imala je 56.581 stanovnika, raspoređenih u 38 naselja:

Avramovina, Biberovo Polje, Blaževac, Donja Međiđa, Donja Tramošnica, Donje Krečane, Donje Ledenice, Donji Lukavac, Donji Skugrić, Gornja Međiđa, Gornja Tramošnica, Gornje Krečane, Gornje Ledenice, Gornji Lukavac, Gradačac, Hrgovi Donji, Jasenica, Jelovče Selo, Kerep, Krčevljani, Mionica, Novalići, Njivak, Orlovo Polje, Pelagićevo, Porebrice, Rajska, Samarevac, Sibovac, Srnice Donje, Srnice Gornje, Tolisa, Turić, Vida, Vučkovci, Zelinja Donja, Zelinja Gornja i Zelinja Srednja.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Gradačac ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta: [[Blaževac]], [[Donje Ledenice]] (dio), [[Donja Tramošnica]] (dio), [[Gornje Ledenice]] (dio), [[Gornja Tramošnica]] (dio), [[Njivak]], [[Orlovo Polje]],
[[Pelagićevo]], [[Porebrice]] (dio), [[Samarevac]] i [[Turić]] (dio). Od ovog područja formirana je općina [[Pelagićevo]]. Općini [[Modriča]] su pripojena naseljena mjesta [[Krčevljani]] i [[Tolisa (Modriča, BiH)|Tolisa]], te dijelovi naseljenih mjesta: [[Gornje Krečane]], [[Jasenica (Modriča, BiH)|Jasenica]] i [[Donji Skugrić]]. Naseljeno mjesto [[Zelinja Gornja]] pripojeno je [[Doboj]]u.

U općini Gradačac su ostala naselja:

[[Avramovina]], [[Biberovo Polje]], [[Donja Međiđa]], [[Donja Tramošnica]] (dio), [[Donje Krečane]], [[Donje Ledenice]] (dio), [[Donji Lukavac (Gradačac, BiH)|Donji Lukavac]], [[Donji Skugrić]] (dio), [[Gornja Međiđa]], [[Gornja Tramošnica]] (dio), [[Gornje Krečane]] (dio), [[Gornje Ledenice]] (dio), [[Gornji Lukavac (Gradačac, BiH)|Gornji Lukavac]], [[Gradačac]], [[Hrgovi Donji]], [[Jasenica (Gradačac, BiH)|Jasenica]] (dio), [[Jelovče Selo]], [[Kerep]], [[Mionica (Gradačac, BiH)|Mionica]], [[Novalići]], [[Porebrice]] (dio), [[Rajska]], [[Sibovac]], [[Srnice Donje]], [[Srnice Gornje]], [[Turić]] (dio), [[Vida]], [[Vučkovci]], [[Zelinja Donja]] i [[Zelinja Srednja]].

== Kultura ==
* Katolička [[crkva sv. Marka Evanđelista u Gradačcu]].<ref>[http://radiogradacac.ba/katolicka-crkva-u-gradaccun/ Radio Gradačac] Katolička crkva u Gradačcu</ref>

== Gospodarstvo ==
U Gradačcu se održava sajam [[šljiva]].

== Šport ==
* RK Gradačac
* OK Kula
* [[NK Zvijezda Gradačac|NK Zvijezda]]
* KIK Zmaj
* Klub Borilačkih Sportova "Zmaj" Grdačac

== Gradovi prijatelji ==
Gradačac ima uspostavljenu prijateljsku suradnju sa sljedećim gradovima:

{{div col|cols=1}}
* [[Slika:Flag of Turkey.svg|23px]] [[Datoteka:Samsun grb.png|15px]] '''[[Sivas]]''', [[Turska]]<ref name="Sivas twinnings">[http://www.yeniulke.net/3044/uzaklar_yakinlasti Uzaklar Yakinlaşti - Sivas Twin Towns] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131227151859/http://www.yeniulke.net/3044/uzaklar_yakinlasti |date=27 December 2013 }}</ref>

{{div col end}}

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.gradacac.ba/ Službena stranica]

{{Mrva-BH-op}}

{{Gradačac}}
{{BiH}}
[[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Naselja u Tuzlanskoj županiji]]
[[Kategorija:Gradačac| ]]