<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Grabljivice</id>
	<title>Grabljivice - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Grabljivice"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Grabljivice&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-08T16:21:24Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Grabljivice&amp;diff=57335&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Grabljivice&amp;diff=57335&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-25T00:01:36Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Grabljivice&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{Taksokvir&lt;br /&gt;
| boja = pink&lt;br /&gt;
| naziv = Grabljivice&lt;br /&gt;
| slika = Wild Pandion.jpg&lt;br /&gt;
| slika_širina = 240px&lt;br /&gt;
| slika_opis = [[Bukoč]] (&amp;#039;&amp;#039;Pandion haliaetus&amp;#039;&amp;#039;)&lt;br /&gt;
| regnum = [[Životinje|Animalia]]&lt;br /&gt;
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]&lt;br /&gt;
| classis = [[Ptice|Aves]]&lt;br /&gt;
| razdioba_stupanj = [[Red (taksonomija)|Red]]ovi&lt;br /&gt;
| razdioba = &lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Jastrebovke|Accipitriformes]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
** [[Orao ribar|Pandionidae]]&lt;br /&gt;
** [[Accipitridae]]&lt;br /&gt;
** [[Pisari|Sagittariidae]]&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Sokolovke|Falconiformes]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
** [[Sokolovke|Falconidae]]&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Ptice]] &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;grabljivice&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ([[Latinski jezik|lat]]. &amp;#039;&amp;#039;Raptatores&amp;#039;&amp;#039;) je po zastarjeloj klasifikaciji bio zajednički naziv za dva podreda, [[dnevne grabljivice]] i [[noćne grabljivice]]. Ova podjela zasnivala se na nizu istih ili sličnih osobina (građa [[kljun]]a, [[ptičje stopalo|nogu]], [[krilo|krila]] i sl.) koje su bile rezultat istog načina života ([[konvergentna evolucija]]), a ne međusobne srodnosti. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Suvremena [[sistematika]], zasnovana na značajnim [[anatomija|anatomskim]] obilježjima (građa [[kostur]]a) danas dijeli ovu skupinu na tri različita [[Red (taksonomija)|red]]a, [[sokolovke]] (Falconiformes) i [[jastrebovke]] (Accipitiformes) s jedne, i [[sovovke]] (Strigiformes) s druge strane, a ime &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;ptice grabljivice&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; zadržalo se i koristi se u [[hrvatski jezik|hrvatskom]] još samo za red sokolovki. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U suvremenoj sistematici ova ranija skupina nema taksonomsko mjesto niti svoj latinski naziv, a prema nekim autorima, u ovu neformalnu skupinu uključeni su sljedeći [[Red (taksonomija)|red]]ovi: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Jastrebovke|Accipitriformes]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
** [[Pandionidae]]: [[orao ribič]], [[monotipičnost|jedina vrsta]] ove porodice, s više podvrsta &lt;br /&gt;
** [[Accipitridae]]: [[jastrebovi]], [[orlovi]], [[škanjci]], [[lunje]] i [[supovi]]&lt;br /&gt;
** [[Sagittariidae]]: [[sekretar]]&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Falconiformes]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
** [[Sokolovke|Falconidae]]: [[sokolovi]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovo su redovi dnevnih grabljivica, no postoje i noćne grabljivice, [[sovovke]] (Strigiformes). Od ovog ranije porodicama brojnog reda, danas postoje još samo dvije porodice, [[sove]] (Strigidae) i [[kukuvije]] (Tytonidae), dok su poznati [[fosil]]i još četiri porodice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iako ovo nisu jedine ptice koje su [[mesožder]]i (veliki broj [[Red (taksonomija)|red]]ova [[ptice|ptica]] hrani se isključivo ili pretežno mesom), ove ptice imaju neke zajedničke osobine po kojima se razlikuju od drugih. Tu spadaju [[kljun]]ovi i [[kandža|kandže]] koji služe za hvatanje, ubijanje i komadanje plijena. Kljunovi su snažni, svinuti poput kuka, a prsti završavaju dugim, srpolikim , snažnim kandžama.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--Kljun im je u obliku kuke i vrlo jak kako bi mogle komadati meso.Na nogama imaju 4 prsta iz kojih izlaze dugačke pandže.Postoje dvije vrste grabljivica:one koje su,poput orla,sokola i lešinara,aktivne danju te one koje žive noću,kao što su sove.Sokol ima osam puta bolji vid od čovjeka,a sova vidi sto puta bolje od nas.Ptice grabljivice viju svoja gnijezda na visinama.Orlovo je gnijezdo metar široko.Kraljevski orao može doživjeti 40 godina.Orlova krila su vrlo velika pa stoga može lebdjeti nošen zračnim strujama.Kad bi mahao krilima,vrlo brzo bi se umorio jer pokriva prostrano lovno područje..Velika pera na rubovima krila šire se poput;pomičući se služe mu kao dodatna krila kako bi se uspeo na veće visine.A ima i jedna neobičnost kod sokola:kaže se da on moli dok lovi.Nepomično stoji u zraku,tijela okomito postavljena prema vjetru,a krila vrlo privlači sebi kao da sklapa ruke.Za to vrijeme budno promatra okolinu.Čim spazi plijen,obruši se na njega padajući kao kamen i jednim udarcem pandža probije mu srce.Lešinar je,kao što mu i ime kaže,strvinar.Negova gola glava i dugačak vrat omogućuje mu čeprkanje po lešini a da pritom ne zamaže krila.Čim jedan lešinar otkrije plijen,sjate se i svi drugi da s njim podijele obrok.Oči  sova i ćukova su smještene sprijeda na glavi,a ne sa strane kao u većine životinja.Velike su i jako ispupčene kako bi uhvatile što je moguće više svjetlosti i tako obogućile ovoj noćnoj grabljivici da vidi u mraku.Sovuljaga ima navrh glave dva uzdignuta čuperka nalik ušima,koje može pomicati.Ćuk ih nema,ali zna podizati perje na tijelu i na glavi te širiti svoja velika krila kako bi preplašio napasnike koji bi se usudili približiti gnijezdu u kojemu su skriveni njegovi ptići.Ćuko vi otkriva ju plijen očima,ali i ušima!Imaju naime vrlo izoštren sluh.Perje im je smješteno uokolo očiju,poput sunčevih zraka.Vrlo je glatko i ne predstavlja prepreku za primanje zvukova. Kad se najedu,ćukovi i sove pljuju.Svoj su plijen pojele čitav,zajedno s kožom,perjem i kostima.Od tih neprobavljivih otpadaka u želucu im se naprevila kuglica zvana gvala koju na kraju ispljunu.Sove su tihe dok lete zato štom imaju meka,baršunasta krila kako ne bi preplašile malene noćne životinje koje,baš kao i sove koje ih love,imaju vrlo dobar sluh.Ptice grabljivice obuhvaćaju oko 280 vrsta među kojima su orlovi,sokoli,smeđi supovi,kopci Imaju šiljaste pandže kojima zgrabe plijen i odlete s njim,zakrivljen kljun kojim ga rastrgaju.Imaju izvrsta vid pa nadlijećući predio,izdvoje žrtvu na velikoj udaljenosti,zatim se iznenada na nju oborušavaju.Jastreb kokošar(Accipiter gentilis),dug oko 50-60cm,živi u šumama sjeverne hemisfere.Ženka je veća i jača od mužjaka. Morski orao bijele glave simbol je Sjedinjenih Američkih Država.Vješto lovi leteće ribe i ptice,ugrožena je vrsta.Najbrži je sivi sokol:270 km/h u obrušenom letu.Kondori imaju najveći raspon krila:oko 3m.Andski kondor je najteži(9-11kg).Ušara i sova su dvije grabljivice,duge do 40cm,noćni su lovciDobro vide u mraku,mirno lete kako bi iznenadile žrtvu,najčešće dok spava.Barbari su iz Azije uveli u Evropu uveli sokolarstvo,način lova kojim su se bavili srednjovjekovni vitezovi.Ptice grabljivice i osobito sokoli,s kapicom na glavi da bi ostali mirni,bili su uvježbani da uzlete s ruke s navučenom rukavicom i da se zati m obruše na žrtvu. Bjeloglavi sup,kao svi supovi hrani se životinjsim strvinama.Kljun mu je u obliku kuke da bi lakše rastrgao.Najveća od svih sova je sovuljaga buljina. Velika okrugla glava ima duge pernate uške.Narančaste oči gledaju prema naprijed.Snažan kukast kljun do polovice je pokriven perjem.Svijetlosmeđe perje na leđima je posuto mnogim tamnim mrljama koje su na prsima okomte i rjeđe. Izričito snažne noge pokrivene su perjem gotovo do oštrih velikih pandži kojima taj noćni grabljivac lovi plijen.Duljinom tijela doseže 70 centimetara.Živi u brdskim predjela pokrivenim šumom,ali i na goletima ili u stepama.Živa kao samotnjak,dan provodi mirujući u raspuklini stijene ili u duplji stabla.Lovi u suton ili pred zoru.Može svladati životinju veličine zeca.Neprobavljene ostatke-kosti i dlake plijena,kao i druge sove,izbacuje kroz usta u gvalama.Gnijezdi se u dupljama,raspuklinama stijena ili napuštenim gnijezdima velikih ptica grabljivica u koje najčešće snese tri jaja.Dok ženka sjedi na jajima,mužjak je hrani.Živi u cijeloj Europi,ali je vrlo rijetka i ugrožena vrsta.--&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Ptice]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>