Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

2026-01-14T00:15:43Z

Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 14. siječanj 2026. u 00:15
Redak 173:		Redak 173:
	{{Gračac}}		{{Gračac}}
	{{GiO ZdŽ}}		{{GiO ZdŽ}}
	~~{{Portal Hrvatska}}~~

	[[Kategorija:Općine u Zadarskoj županiji]]		[[Kategorija:Općine u Zadarskoj županiji]]
	[[Kategorija:Lika]]		[[Kategorija:Lika]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Općina |' u '{{Infookvir općina |'

2025-04-06T17:48:17Z

Zamjena teksta - '{{Općina |' u '{{Infookvir općina |'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 17:48
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Gračac'''-->{{dz}}		<!--'''Gračac'''-->{{dz}}
	{{~~Općina~~ \|		{{Infookvir općina \|
	ime = Gračac \|		ime = Gračac \|
	slika = Gračac 2009.jpg\|		slika = Gračac 2009.jpg\|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T12:37:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Općina |
ime = Gračac |
slika = Gračac 2009.jpg|
županija = [[Zadarska županija|Zadarska]] |
broj stanovnika2011. = 4.690|
načelnik = Nataša Turbić ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]) |
poštanski broj = 23440 Gračac |
z. širina = 44.30|
z. dužina = 15.85|
| karta2 = Zadarska županija
| naziv karte2 = Zadarske županije
}}
'''Gračac''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]]. Po popisu iz [[2011.]] godine u općini Gračac je živjelo 4.690 stanovnika, dok je u samome Gračacu živjelo 3.063 stanovnika.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_1317.html |accessdate=31. srpnja 2013. |title=Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110704231013/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/htm/H11_Zup33_1317.html |archivedate=4. srpnja 2011. }}</ref>

== Zemljopis ==
Gračac se nalazi u prostranoj udolini u južnoj [[Lika|Lici]]. Razvio se na raskrižju puteva od [[Gospić]]a prema [[Knin]]u i [[Krbava|Krbavi]] prema [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Od [[Dalmacija|Dalmacije]] je odijeljen visokim masivom [[Velebit]]a, preko čijeg prijevoja Prezida prolazi cesta Gračac-[[Obrovac]].
Kroz Gračac prolazi više potoka od kojih jedan prerasta u rječicu [[Otuča|Otuču]]. Općina Gračac s površinom od 957,19<ref name="arkod" /> km<sup>2</sup> najveća je općina u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]]  i čini 26.25% njene površine.
Geografske koordinate Gračaca
* 44° 17' 50.79" Sjeverne [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]]
* 15° 50' 49.90" Istočne [[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]
* [[nadmorska visina]] 460 m

Udaljenost Gračaca od većih gradova:
* Gračac - [[Gospić]] 50 km [[D50]]
* Gračac - [[Benkovac]] 54 km [[D27]]
* Gračac - [[Knin]] 54 km [[D1]]
* Gračac - [[Zadar]] 64 km [[D27]], [[D54]], [[D8]]

[[Datoteka:Gračac-map-Croatia.PNG|mini|200px|Položaj općine Gračac unutar Zadarske županije]]

== Stanovništvo ==

Prema prijašnjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Gračac imala je oko 4.000 stanovnika, a obuhvaćala je osim područja Gračaca i dio gornjeg Pounja. Etnički sastav je bio sljedeći: [[Hrvati]] - 2.200 ili oko (58,00%), [[Srbi]] - 1.300 ili oko (38,00%), i ostali oko (4, 00 %).

=== Popis [[2011.]] ===

Prema posljednjem službenom popisu stanovništva provedenom 2011. godine<ref
name="dzs.hr">{{Citiranje časopisa |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_1317.html |accessdate=31. srpnja 2013. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110704231013/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/htm/H11_Zup33_1317.html |archivedate=4. srpnja 2011. }}</ref> općina Gračac ima 4.690 stanovnika, od kojih u samom mjestu Gračacu živi 3.063.

Etnički sastav stanovništva:
* [[Hrvati]] - (53,90 %)
* [[Srbi]] - (45.16 %).

Po posljednjem popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Gračac imala je 4690 stanovnika, raspoređenih u 39 naselja:

* [[Begluci (Gračac)|Begluci]] - 61
* [[Brotnja]] - 47
* [[Bruvno]] - 92
* [[Cerovac (Gračac)|Cerovac]] - 3
* [[Dabašnica]] - 3
* [[Deringaj]] - 77
* [[Donja Suvaja]] - 53
* [[Drenovac Osredački]] - 12
* [[Duboki Dol]] - 0
* [[Dugopolje (Gračac)|Dugopolje]] - 20
* [[Glogovo]] - 11
* [[Gornja Suvaja]] - 36
* [[Grab (Gračac)|Grab]] - 78
* Gračac - 3.063
* [[Gubavčevo Polje]] - 3
* [[Kaldrma]] - 31
* [[Kijani]] - 56
* [[Kom (Gračac)|Kom]] - 34
* [[Kunovac Kupirovački]] - 37
* [[Kupirovo]] - 46
* [[Mazin]] - 47
* [[Nadvrelo]] - 1
* [[Neteka]] - 87
* [[Omsica]] - 12
* [[Osredci]] - 42
* [[Otrić]] - 15
* [[Palanka (Gračac)|Palanka]] - 19
* [[Pribudić]] - 5
* [[Prljevo]] - 7
* [[Rastičevo (Gračac)|Rastičevo]] - 4
* [[Rudopolje Bruvanjsko]] - 31
* [[Srb]] - 472
* [[Tiškovac Lički]] - 15
* [[Tomingaj]] - 26
* [[Velika Popina]] - 71
* [[Vučipolje (Gračac)|Vučipolje]] - 1
* [[Zaklopac]] - 23
* [[Zrmanja (Gračac)|Zrmanja]] - 21
* [[Zrmanja Vrelo]] - 28

=== Nacionalni sastav općine Gračac ===
{{nedostaju izvori}}
Općina Gračac prije turskih osvajanja imala je čisto hrvatski nacionalni sastav stanovništva. Tijekom turske okupacije na područje općine naseljeni su pravoslavni Vlasi, tako da je nakon oslobođenja od Turaka katolička župa Gračac imala 1300 vjernika. Mješovit sastav stanovništva bio je izrazitiji do Drugoga svjetskog rata kada je većina katolika bila protjerana iz Gračaca. Do Domovinskog rata općina Gračac obuhvaćala je druga područja, ili točnije područje današnje općine Lovinac i zapadni dio današnje općine Gračac, bez područja gornjeg Pounja.

{| class=wikitable
|-
! colspan="5" | Stanovništvo današnje općine Gračac po narodnosti
|- bgcolor="#efefef"
! Godina !! total !! [[Hrvati]] !! [[Srbi]] !! ostali
|-
| align=center | 2001. || 3.923 || 2.260 (57.61%) || 1.523 (38.82%) || 140 (3.57%)
|-
| align=center | 2011. || 4.690 || 2.528 (53.90%) || 2.118 (45.16%) || 44 (0.94%)
|}

== Uprava ==
*Iz prijeratne općine Gračac izdvojen je [[Lovinac]] u samostalnu općinu, dok je Gračacu priključen [[Srb]] iz nekadašnje općine [[Donji Lapac]].
* Prostor općine Gračac djeli se na dva mjesna odbora: Mjesni odbor Gračac (zapad) i mjesni odbor (istok) Srb. Općina Gračac je površinski najveća općina u Hrvatskoj. Načelnica općine je Nataša Turbić ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]).

== Povijest ==
Na području Gračaca nalazila se srednjovjekovna hrvatska plemenita župa [[Otuča]] u kojoj su obitavale plemenite hrvatske obitelji koje su sačuvale slobodu i pravo samouprave. Tragovi srednjovjekovnoga grada na Gradini blizu katoličke crkve čuvaju ostatke sjedišta starohrvatske otučke plemenite župe.
Grad se spominje 1302. god. 1509. god. kada je bio u posjedu hrvatskoga plemića Ivana Karlovića, a od 1527. do 1687. bio je pod turskom okupacijom. Tada je propala starohrvatska župa [[Otuča]].
Znamenita [[barok]]na rimokatolička župna [[crkva sv. Jurja u Gračcu|crkva sv. Jurja]] iz XVIII. st. stradala je u II. svjetskom ratu kada su je oštetili četnici pri napadu na grad, u njoj se nalazi kasnobarokni epitaf hrvatskoga grofa Kneževića iz 1781. Popis stanovništva Like i Krbave iz 1712. godine bilježi da u Gračacu živi 156 vlaških obitelji.<ref>http://www.skdprosvjeta.com/pdf/9.pdf Karl Kaser, POPIS LIKE I KRBAVE 1712. GODINE, (prijevod s njemačkog: Sanja Lazanin), 2003. str. 19</ref> Na groblju uz rječicu Otuču nalazi se tri metra visok monolitni križ na grobu [[Ivan Balenović|Ivana Balenovića]] slavnog branitelja Gračaca koji je poginuo braneči Gračac od Turaka.
Današnje naselje Gračac se jače razvija nakon oslobođenja od Turaka, u razdoblju Hrvatske vojne krajine kao važna obrambena točka prema turskoj Bosni, u to je vrijeme izgrađena nova strateška vojna cesta  [[Gospić]]-Gračac-[[Knin]] [[1789.]] godine. Umjesto nekadašnje srednjovjekovne koja je prolazila kroz [[Bihać]]. Prometna važnost Gračaca je još više porasla nakon otvaranja ličke pruge [[1925.]] Osnivanjem udruge "Starohrvatska župa Otuča" ponovno se teži povezati kontinuitet starodrevnih slavnih hrvatskih tradicija Otuče s današnjicom.

U Drugome svjetskom ratu i još više [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|poslije rata]], jugokomunisti i velikosrbi su ubijanjem uništili župu u Gračcu.<ref name="Kukec">Lički pop Alojzije Kukec: [https://issuu.com/starine.com.hr/docs/lika_cijela_knjiga_web_issuu ''Ratni vihor u Gospiću i okolici''], ur. i predgovor Goran Moravček, Issuu.com, Nakladnik Inicijativa za zaštitu baštine Kastav, 2013., {{ISBN|978-953-56683-3-6}}, str. 16</ref>

== Gospodarstvo ==

Zadnjih godina bilježi se gospodarski oporavak općine Gračac, osobito se razvija turizam i eko-proizvodnja zdrave hrane.

== Poznate osobe ==

* [[Marijan Matijević]], "Junak iz Like", nekada najjači čovjek na svijetu
* Đuka Tesla (rođena Mandić), majka [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]], rođena u selu [[Tomingaj]] pored Gračaca.
* [[Josipa Vancaš]] (1824. - 1910.), poznata i kao ''majčica Ilira''
* [[Slavica Knežević]], hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica

== Spomenici i znamenitosti ==

* [[Cerovačke pećine]]
* izvor [[Zrmanja|Zrmanje]]
* Ostatci starohrvatske kraljevske utvrde [[Zvonigrad]]a nad gornjom Zrmanjom.
* župna crkva Sv. Jurja mučenika u Gračcu (1715.)
* Starohrvatska gradina "[[OTUČA]]" u Gračcu s novim spomenikom palim hrvatskim braniteljima iz "[[Domovinski rat|Domovinskog rata]]"
* velebni [[franjevački samostan u Gračcu|franjevački samostan]]
* pravoslavni hram Vaznesenja Gospodnjeg iz 1874. godine, stradao 1941.-1945., srušen do temelja 1954. godine

== Cerovačke pećine ==

'''Cerovačke pećine''' su najveći spiljski kompleks u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalaze se četiri kilometra jugozapadno od Gračaca, na sjeverno istočnoj padini [[velebit]]skog brda [[Crnopac]] (1403 m), u južnom dijelu [[Park prirode Velebit|Parka prirode Velebit]].

=== Opis ===

Otkrivene su prilikom izgradnje Ličke pruge [[1924.]] godine, a otkrio ih je graditelj pruge Nikola Turkalj. Ime su dobile po željezničkoj postaji [[Cerovac (Gračac)|Cerovac]]. Ove su pećine jedno od najvećih nalazišta pećinskog medvjeda u Hrvatskoj, a pronađene su [[fosil]]ne ljudske [[kost]]i i brončana sjekira. Ta ljudska kost pripadala je tzv. "lovcu na spiljske medvjede" iz gornjeg [[pleistocen]]a koji je tu živio otprilike prije 20 tisuća godina. Dužina pećina iznosi 3.800 m, a čitavog sustava 4 kilometra.
Gornja pećina duga je 1.295 m, a Donja 2.779 m.<ref>[http://www.speleologija.hr/cerovacke/index.html Cerovačke pećine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719095935/http://www.speleologija.hr/cerovacke/index.html |date=19. srpnja 2011. }} na www.speleologija.hr</ref> Između njih nalazi se znatno manja, Srednja pećina. Prosječna je [[temperatura]] u špiljama 11[[°C]].
Bogate su [[Špilja|špiljskim]] ukrasima i [[krš]]kim pojavama (ponorima i dimnjacima), značajno su paleontološko nalazište [[Špiljski medvjed|špiljskog medvjeda]] te pretpovijesne [[Keramika|keramike]] ([[Iliri|ilirsko]] - [[Kelti|keltska]] kultura). Kao [[Geomorfologija|geomorfološki]] spomenik prirode, zaštićene su [[1961.]] godine kao "posebni geomorfološki rezervat".

== Obrazovanje ==
* Osnovna škola "[[Nikola Tesla]]"
* Srednja škola Gračac
== Kultura ==
U Gračacu djeluje više raznih udruga građana:
*KUD "Šokadija i prijatelji"
*Udruga "Starohrvatska župa Otuča"{{fact}}
*Hrvatsko kulturno društvo "Napredak"

== Šport ==
* [[NK Velebit Gračac]]
* Taekwondo klub "Gračac"

Nekada je u Gračacu djelovao i nogometni klub '''Bićo Kesić'''.

* PD Crnopac

== Izvori ==
{{izvori|refs=

<ref name="arkod">[http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/?print=true&bbox=135905,4815688,664096,5034312&layers=LPIS_900|highlight&features=OP_ATTR:{118} preglednik.arkod.hr], Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, pristupljeno 14. siječnja 2013.</ref>

}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.gracac.hr Općina Gračac]

{{Mrva-općina}}
{{Gračac}}
{{GiO ZdŽ}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Općine u Zadarskoj županiji]]
[[Kategorija:Lika]]

Gračac - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Općina |' u '{{Infookvir općina |'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica