Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T20:58:54Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 20:58
Redak 82:		Redak 82:
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\|commons = Gorilla		\|commons = Gorilla
	\\|commonscathr =		\|commonscathr =


	[[Kategorija:Homininae]]		[[Kategorija:Homininae]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T15:50:15Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:50
Redak 82:		Redak 82:
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\|commons = Gorilla		\|commons = Gorilla
	\\\|commonscathr =		\\|commonscathr =


	[[Kategorija:Homininae]]		[[Kategorija:Homininae]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:14:19Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:14
Redak 82:		Redak 82:
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\|commons = Gorilla		\|commons = Gorilla
	\~~\|commonscat =~~		\\\|commonscathr =
	\|commonscathr =


	[[Kategorija:Homininae]]		[[Kategorija:Homininae]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonshr(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:11:18Z

Zamjena teksta - '\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:11
Redak 82:		Redak 82:
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\|commons = Gorilla		\|commons = Gorilla
	~~\|commonshr = Gorile~~		\\|commonscat =
	\|commonscat =
	\|commonscathr =		\|commonscathr =


	[[Kategorija:Homininae]]		[[Kategorija:Homininae]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T15:33:39Z

Zamjena teksta - '\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 15:33
Redak 85:		Redak 85:
	\|commonscat =		\|commonscat =
	\|commonscathr =		\|commonscathr =
	~~\|wikivrste = Gorilla~~
	~~\|wikivrstehr = Gorile~~
	}}

	[[Kategorija:Homininae]]		[[Kategorija:Homininae]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-05T12:02:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Gorila
| status =
| slika = Male silverback Gorilla.JPG
| slika_širina = 250px
|slika_opis = Mužjak zapadnog nizinskog gorile (''G. g. gorilla'')
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Primati|Primates]]
| nesvrstani_familia = [[Catarrhini]]
| superfamilia = [[Hominoidi|Hominoidea]]
| familia = [[Hominidae]]
| subfamilia = [[Homininae]]
| tribus = [[Gorillini]]
| genus = '''''Gorilla'''''
| genus_autorstvo = [[Isidore Geoffroy Saint-Hilaire|I. Geoffroy]], 1852.
| tip_species = ''[[Zapadni gorila|Gorilla gorilla]]''
| tip_species_autorstvo = [[Thomas S. Savage|Savage]], 1847
| razdioba_stupanj = [[Vrste]]
| razdioba =
''[[Zapadni gorila|Gorilla gorilla]]''<br/>
''[[Istočni gorila|Gorilla beringei]]''
}}
'''Gorile''' (rod ''Gorilla'') su [[primati]] iz porodice [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikih majmuna]] (Hominidae) i najveći su živući primati.

Dok su starije sistematike smatrale da su sve gorile jedna vrsta, suvremena sistematika ih dijeli na dvije vrste od kojih svaka ima po dvije podvrste:

* [[zapadni gorila]] (''G. gorilla'')
:*[[zapadni nizinski gorila]] (''G. g. gorilla'')
:*[[Cross River gorila]] (''G. g. diehli'')
* [[istočni gorila]] (''G. beringei'')
:*[[istočni nizinski gorila]] (''G. b. graueri'')
:*[[brdski gorila]] (''G. b. beringei'')

== Rasprostranjenost ==
Gorile su stanovnici [[tropska kišna šuma|tropskih kišnih šuma]] i brdskih kišnih šuma u središnjem dijelu [[Afrika|Afrike]]. [[Zapadni nizinski gorila]] (''Gorilla gorilla gorilla'') živi na području koje se prostire od jugoistoka [[Nigerija|Nigerije]] preko [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]] i [[Gabon]]a do [[Republika Kongo|Republike Kongo]]. Istočni nizinski gorila nastanjuje istočni dio [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]]. Brdski gorile žive na obroncima [[vulkan]]a [[Virunga vulkani|Virunga]] i brdima Bwindi u graničnom području između [[Uganda|Ugande]], [[Ruanda|Ruande]] i Demokratske Republike Konga ex[[Zair]]a.

== Opis ==
[[Datoteka:Gorilla gorilla skull.jpg|thumb|upright 1| left|Spolni dimorfizam lubanje]]
Uspravljeni, gorile mogu doseći visinu do 1,75 [[metar|m]], no stvarna dužina tijela im je nešto veća, jer stoje uvijek malo povijenih koljena. Raspon ruku im nadmašuje dužinu tijela i iznosi do 2,75 m. Između spolova postoje značajne razlike u težini. Dok su ženke teške između 70 i 90 [[kg]], mužjaci znaju težiti i do 275 kg, dok dobro hranjeni gorile u zatočeništvu mogu imati čak i 350 kg.

Boja [[krzno|krzna]] je uglavnom crna, a s godinama se kod starijih mužjaka krzno na leđima oboji srebrno sivkasto. Po tom obilježju ih se često naziva i "srebrnoleđi" mužjak. Krzno brdskih gorila ima duže svilenkaste dlake od dlake nizinskih gorila. Kao i svi [[čovjekoliki majmuni]], ni gorila nema rep. Gorile su robusno građeni, a lice i uške nemaju dlaku. Luk iznad očiju im je vrlo izražen.

[[Datoteka:Lightmatter_silverback_gorilla.jpg|thumb|upright 1|lijevo|Odrasli mužjak]]

== Način života ==

Gorile su dnevne šumske životinje. Nizinski gorile žive u [[tropska kišna šuma|tropskim kišnim šumama]], dok brdski gorile žive uglavnom u sekundarnim šumama. Brdski gorile žive na tlu, dok se nizinski gorile, čak i teški mužjaci, često u potrazi za [[hrana|hranom]] penju na drveće i do 20 m visoko. Na tlu se kreću na sva četiri [[ekstremitet]]a, oslanjajući se pri tome na srednje članke prstiju prednih ekstremiteta. Navečer si za spavanje grade gnijezda od granja i lišća, svaku večer novo, što traje jedva nešto dulje od 5 minuta. Ta gnijezda brdski gorile grade na tlu, a nizinski na stablima. Osnovni oblik zajedničkog življenja gorila je grupa od jednog mužjaka i nekoliko ženki s podmlatkom. Međutim, ponekad se sreću i grupe s dva ili više mužjaka. Prosječno velika grupa broji od 10 do 15 jedinki, ali sreću se i grupe od dvije jedinke, ali i takve s 30. Ako u grupi živi više od jednog mužjaka, samo jedan ima ulogu vođe i jedino on ima pravo na parenje.

Grupe se ponašaju vrlo fleksibilno. Često se privremeno razdvajaju u potrazi za hranom. Za razliku od ostalih vrsta primata, grupu napuštaju i mužjaci i ženke, te stvaraju nove grupe. Jednom osnovane, grupe su vrlo dugovječne, a ponekad dolazi do borbe između mužjaka za položaj vođe. Ako pobijedi novi mužjak, ubija svu djecu svog prethodnika. Biološka korist tog [[infanticid]]a može biti činjenica da ženke koje [[dojenje|doje]] ne mogu ostati skotne, ali nakon smrti mladunca su vrlo brzo ponovo plodne.
[[Datoteka:Gorillaweibchen mit Jungem.jpg|mini|250px|desno|Ženka s mladuncem (Zoo Hannover)]]
Teritorijalno ponašanje nije izraženo. Više grupa može tražiti hranu na istom području, ali izbjegavaju direktan međusobni kontakt. Kako im se hrana sastoji uglavnom od lišća, potrage nisu duge niti daleke. S jedne strane jer lišća ima dovoljno, a s druge jer je prehrambena vrijednost lišća vrlo niska, pa su prisiljeni na duga razdoblja mirovanja. Gorile vladaju nizom glasova, vrištavih i mumljavih, koji služe za javljanje položaja članovima svoje grupe, ali i obavještavanju drugih grupa o svom položaju, no mogu izražavati i agresivnost. Za gorile je tipično "bubnjanje" šakama po grudima. Ranije se vjerovalo da to rade samo stariji mužjaci, dok je danas poznato da to prakticiraju svi članovi društva gorila. To vjerojatno služi za označavanje mjesta gdje se nalaze ili kao ritualizirani pozdrav.

Poput [[čimpanze|čimpanza]], i gorile jedu bodljikavo lišće koje sadrži trpke tvari da se riješe neugodnih crijevnih parazita. Velike količine tog lišća gutaju nesažvakane, kako bi sa crijeva "ostrugali" [[parazit]]e.

== Ishrana ==

Od svih [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikih majmuna]] gorile su najizraženiji [[biljožder]]i. Njihova glavna hrana je lišće, a ovisno o sezoni, voće jedu u vrlo različitim količinama. Odrasla životinja treba oko 25 [[kg]] dnevno. Životinjski dodatak hrani su samo [[kukci]] a i to najčešće nehotice i nesvjesno, kad se oni nađu na lišću koje gorila pojede. S obzirom na to da su veliki, veći dio svog aktivnog razdoblja provode hraneći se.

== Razmnožavanje ==
[[Datoteka:Gorill3.jpg|mini|200px|desno|Brdski gorila]]
Gorile u prirodi nemaju određeno razdoblje razmnožavanja. Ženka svakih 3,5 do 4,5 godine koti najčešće samo jednog mladunca. Skotnost traje oko 8,5 do 9 mjeseci pa tako uz [[čovjek|ljude]] imaju najdulje vrijeme [[gestacija|trudnoće]]. Mladunčad se rađa teška oko 2 [[kg]], ali se brže razvija od, recimo, ljudskih beba. S tri mjeseca već pužu, a nakon toga više godina "jašu" na majčinim leđima. U dobi između dvije i četiri godine prestaju [[sisanje|sisati]], a spolnu zrelost dosežu ženke u osmoj, a mužjaci u desetoj godini. Očekivani životni vijek im je oko 50 godina (kad su na skrbi ljudima, mogu doživjeti i 54 godine).

== Gorile i ljudi ==
Vjerojatno prvo spominjanje gorila potiče od jednog admirala [[Kartaga|Kartage]], [[Hanno|Hanna]], no njegov je prevoditelj time opisao jedno pigmejsko pleme niskog rasta. Tek [[1847.]] je prvi put opisao jedan američki [[misionar]] i novu vrstu tada, po kartaškom admiralu, nazvao ''Hanno''.

Sve tri podvrste gorila su uvrštene na [[crvena lista ugroženih vrsta|crvenu listu]] [[IUCN]]a. Procjenjuje se da u prirodi živi još od 100.000 do 150.000 jedinki.

Najbrojniji su zapadni nizinski gorile, čija se populacija procjenjuje na 90.000 do 100.000 jedinki. Istočnih nizinskih gorila danas živi u prirodi još najviše 15.000, dok je najugroženiji brdski gorila. Još samo 400 do 700 jedinki živi na obroncima [[Virunga vulkani|Virunga]] vulkana i Bwindi planina na granici između [[Uganda|Ugande]], [[Ruanda|Ruande]], [[Zair]]a [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Konga]].

Odrasli gorile nemaju prirodnih neprijatelja, samo ponekad [[leopard]]u uspije ugrabiti nekog mladunca. Najveća je opasnost za životinje krčenje šuma, čime se neprekidno smanjuje njihov životni prostor. Uz to, [[građanski rat]] u Demokratskoj Republici Kongo je jako otežao provođenje mjera zaštite ove vrste.

Brojni zoološki vrtovi imaju gorile, no to su uvijek samo nizinski gorile. Nakon desetljeća poteškoća, danas uspijeva razmnožavanje gorila koji žive u zatočeništvu. Najpoznatiji zoo-gorila je bio jedan [[albino]] mužjak u zoološkom vrtu [[Barcelona|Barcelone]] koji je uginuo [[2003.]] a bio je jedini poznati albino gorila. Najpoznatiji znanstvenik koji se bavio proučavanjem gorila bila je [[Dian Fossey]].

== Gorile u zatočeništvu ==
Pripitomljenih gorila nema mnogo zato što ih je vrlo teško pripitomiti. Da bi gorila bio pitom, od rođenja mora biti uz čovjeka. Budući da su po svojoj prirodi divlje životinje, čovjek ne mora očekivati velike rezultate u promjeni ponašanja. Ako ih od malena učimo da se po kući ne smije skakati, oni će to poslušati. Kako postaju sve stariji, tako će im trebati više hrane. Ako im ne osiguramo dovoljno hrane, bit će neposlušni i divlji zbog gladi. Kako odrastaju postaju sve veći, pa ih je sve teže držati u kući. Odrasli gorile ne mogu biti u kući zbog svoje veličine i zbog toga što su stariji pa im je potrebno puno više prostora za život i kretanje. Želja za slobodom je sve veća. Zato mnogi ljudi odrasle gorile stavljaju u zoološke vrtove ili ih vraćaju u divljinu.

== Vanjske poveznice ==
=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons = Gorilla
|commonshr = Gorile
|commonscat =
|commonscathr =
|wikivrste = Gorilla
|wikivrstehr = Gorile
}}

[[Kategorija:Homininae]]

Gorile - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)=(.*)↵}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonshr(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)=(.)↵}}' u ''