Goran Filipi - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 03:47, 8. lipanj 2025.

2025-06-08T03:47:30Z

←Starija inačica		Inačica od 8. lipanj 2025. u 03:47
Redak 2:		Redak 2:
	'''Goran Filipi''', ([[Zadar]], [[18. siječnja]] [[1954.]] – [[Medulin]], [[8. siječnja]] [[2021.]]), jezikoslovac, [[Leksikografija\|leksikograf]], sveučilišni profesor, književnik, akademik.		'''Goran Filipi''', ([[Zadar]], [[18. siječnja]] [[1954.]] – [[Medulin]], [[8. siječnja]] [[2021.]]), jezikoslovac, [[Leksikografija\|leksikograf]], sveučilišni profesor, književnik, akademik.

	Odrastao je i školovao se u [[Izola\|Izoli]] što ga je od ranog djetinjstva učinilo aktivnim trojezičnim govornikom (hrvatski, slovenski i talijanski). Godine 1979. diplomirao je dvopredmetni studij [[Talijanski jezik\|talijanskog jezika]] i [[talijanska književnost\|književnosti]] te [[Engleski jezik\|engleskog jezika]] i [[Engleska književnost\|književnosti]] na [[Filozofski fakultet u Zadru\|Filozofskom fakultetu u Zadru]]. Šest godina kasnije magistrirao je romansko jezikoslovlje pri [[~~nteruniverzitetski~~ centar Dubrovnik\|Interuniverzitetskom centru]] za poslijediplomske studije u Dubrovniku. Doktorirao je 1991. na [[Filozofski fakultet u Zagrebu\|Filozofskom fakultetu]] Sveučilišta u Zagrebu radom ''Istarska ornitonimija''.		Odrastao je i školovao se u [[Izola\|Izoli]] što ga je od ranog djetinjstva učinilo aktivnim trojezičnim govornikom (hrvatski, slovenski i talijanski). Godine 1979. diplomirao je dvopredmetni studij [[Talijanski jezik\|talijanskog jezika]] i [[talijanska književnost\|književnosti]] te [[Engleski jezik\|engleskog jezika]] i [[Engleska književnost\|književnosti]] na [[Filozofski fakultet u Zadru\|Filozofskom fakultetu u Zadru]]. Šest godina kasnije magistrirao je romansko jezikoslovlje pri [[Interuniverzitetski centar Dubrovnik\|Interuniverzitetskom centru]] za poslijediplomske studije u Dubrovniku. Doktorirao je 1991. na [[Filozofski fakultet u Zagrebu\|Filozofskom fakultetu]] Sveučilišta u Zagrebu radom ''Istarska ornitonimija''.

	Od 1985. radi u Puli, na Katedri za talijanski jezik Filozofskog fakulteta [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli\|Sveučilišta Jurja Dobrile]], na kojem je obavljao i više dužnosti organizacijskoga i znanstvenoga tipa te bio dekan u dva mandata. Skoro jedno desetljeće (1996.-2005.) predavao je talijansku povijesnu gramatiku na [[Filozofski fakultet u Ljubljani\|Filozofskom fakultetu u Ljubljani]]. Od 2003. predavao je, kao gostujući predavač, [[Talijanistika\|talijanističke]] i jezikoslovne kolegije na [[Fakultet za humanističke znanosti u Kopru\|Fakultetu za humanističke znanosti u Kopru]], a gostovao je i na sveučilištima u Udinama, Padovi, Bologni, Celovcu (Klagenfurt), Štajerskom Gradcu (Graz) i Beču. Zvanje redovnog profesor stekao je 1998., a redovnog profesora u trajnom zvanju 2005.		Od 1985. radi u Puli, na Katedri za talijanski jezik Filozofskog fakulteta [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli\|Sveučilišta Jurja Dobrile]], na kojem je obavljao i više dužnosti organizacijskoga i znanstvenoga tipa te bio dekan u dva mandata. Skoro jedno desetljeće (1996.-2005.) predavao je talijansku povijesnu gramatiku na [[Filozofski fakultet u Ljubljani\|Filozofskom fakultetu u Ljubljani]]. Od 2003. predavao je, kao gostujući predavač, [[Talijanistika\|talijanističke]] i jezikoslovne kolegije na [[Fakultet za humanističke znanosti u Kopru\|Fakultetu za humanističke znanosti u Kopru]], a gostovao je i na sveučilištima u Udinama, Padovi, Bologni, Celovcu (Klagenfurt), Štajerskom Gradcu (Graz) i Beču. Zvanje redovnog profesor stekao je 1998., a redovnog profesora u trajnom zvanju 2005.

Suradnik10 u (test) 03:44, 8. lipanj 2025.

2025-06-08T03:44:23Z

←Starija inačica		Inačica od 8. lipanj 2025. u 03:44
Redak 2:		Redak 2:
	'''Goran Filipi''', ([[Zadar]], [[18. siječnja]] [[1954.]] – [[Medulin]], [[8. siječnja]] [[2021.]]), jezikoslovac, [[Leksikografija\|leksikograf]], sveučilišni profesor, književnik, akademik.		'''Goran Filipi''', ([[Zadar]], [[18. siječnja]] [[1954.]] – [[Medulin]], [[8. siječnja]] [[2021.]]), jezikoslovac, [[Leksikografija\|leksikograf]], sveučilišni profesor, književnik, akademik.

	Odrastao je i školovao se u [[Izola\|Izoli]] što ga je od ranog djetinjstva učinilo aktivnim trojezičnim govornikom (hrvatski, slovenski i talijanski). Godine 1979. diplomirao je dvopredmetni studij [[Talijanski jezik\|talijanskog jezika]] i [[talijanska književnost\|književnosti]] te [[Engleski jezik\|engleskog jezika]] i [[Engleska književnost\|književnosti]] na [[Filozofski fakultet u Zadru\|Filozofskom fakultetu u Zadru]]. Šest godina kasnije magistrirao je ~~romansku lingvistiku~~ pri Interuniverzitetskom centru za poslijediplomske studije u Dubrovniku. Doktorirao je 1991. na [[Filozofski fakultet u Zagrebu\|Filozofskom fakultetu]] Sveučilišta u Zagrebu radom ''Istarska ornitonimija''.		Odrastao je i školovao se u [[Izola\|Izoli]] što ga je od ranog djetinjstva učinilo aktivnim trojezičnim govornikom (hrvatski, slovenski i talijanski). Godine 1979. diplomirao je dvopredmetni studij [[Talijanski jezik\|talijanskog jezika]] i [[talijanska književnost\|književnosti]] te [[Engleski jezik\|engleskog jezika]] i [[Engleska književnost\|književnosti]] na [[Filozofski fakultet u Zadru\|Filozofskom fakultetu u Zadru]]. Šest godina kasnije magistrirao je romansko jezikoslovlje pri [[nteruniverzitetski centar Dubrovnik\|Interuniverzitetskom centru]] za poslijediplomske studije u Dubrovniku. Doktorirao je 1991. na [[Filozofski fakultet u Zagrebu\|Filozofskom fakultetu]] Sveučilišta u Zagrebu radom ''Istarska ornitonimija''.

	Od 1985. radi u Puli, na Katedri za talijanski jezik Filozofskog fakulteta [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli\|Sveučilišta Jurja Dobrile]], na kojem je obavljao i više dužnosti organizacijskoga i znanstvenoga tipa te bio dekan u dva mandata. Skoro jedno desetljeće (1996.-2005.) predavao je talijansku povijesnu gramatiku na [[Filozofski fakultet u Ljubljani\|Filozofskom fakultetu u Ljubljani]]. Od 2003. predavao je, kao gostujući predavač, [[Talijanistika\|talijanističke]] i ~~[[Lingvistika\|lingvističke]]~~ kolegije na [[Fakultet za humanističke znanosti u Kopru\|Fakultetu za humanističke znanosti u Kopru]], a gostovao je i na sveučilištima u Udinama, Padovi, Bologni, Celovcu (Klagenfurt), Gradcu (Graz) i Beču. Zvanje redovnog profesor stekao je 1998., a redovnog profesora u trajnom zvanju 2005.		Od 1985. radi u Puli, na Katedri za talijanski jezik Filozofskog fakulteta [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli\|Sveučilišta Jurja Dobrile]], na kojem je obavljao i više dužnosti organizacijskoga i znanstvenoga tipa te bio dekan u dva mandata. Skoro jedno desetljeće (1996.-2005.) predavao je talijansku povijesnu gramatiku na [[Filozofski fakultet u Ljubljani\|Filozofskom fakultetu u Ljubljani]]. Od 2003. predavao je, kao gostujući predavač, [[Talijanistika\|talijanističke]] i jezikoslovne kolegije na [[Fakultet za humanističke znanosti u Kopru\|Fakultetu za humanističke znanosti u Kopru]], a gostovao je i na sveučilištima u Udinama, Padovi, Bologni, Celovcu (Klagenfurt), Štajerskom Gradcu (Graz) i Beču. Zvanje redovnog profesor stekao je 1998., a redovnog profesora u trajnom zvanju 2005.

	Član suradnik Razreda za filološke znanosti [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti\|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] bio je 2008.-12., a od 2012. redoviti je član Akademije, gdje 2019. obnaša dužnost zamjenika tajnika Razreda i voditelja Zavoda za lingvistička istraživanja.		Član suradnik Razreda za filološke znanosti [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti\|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] bio je 2008.-12., a od 2012. redoviti je član Akademije, gdje 2019. obnaša dužnost zamjenika tajnika Razreda i voditelja Zavoda za lingvistička istraživanja.

Suradnik10: preuzeto s hr.wikipedije

2025-06-08T03:38:13Z

preuzeto s hr.wikipedije

Nova stranica

[[Datoteka:Goran Filipi.jpg|mini|Goran Filipi, Poreč, 2020.]]
'''Goran Filipi''', ([[Zadar]], [[18. siječnja]] [[1954.]] – [[Medulin]], [[8. siječnja]] [[2021.]]), jezikoslovac, [[Leksikografija|leksikograf]], sveučilišni profesor, književnik, akademik.

Odrastao je i školovao se u [[Izola|Izoli]] što ga je od ranog djetinjstva učinilo aktivnim trojezičnim govornikom (hrvatski, slovenski i talijanski). Godine 1979. diplomirao je dvopredmetni studij [[Talijanski jezik|talijanskog jezika]] i [[talijanska književnost|književnosti]] te [[Engleski jezik|engleskog jezika]] i [[Engleska književnost|književnosti]] na [[Filozofski fakultet u Zadru|Filozofskom fakultetu u Zadru]]. Šest godina kasnije magistrirao je romansku lingvistiku pri Interuniverzitetskom centru za poslijediplomske studije u Dubrovniku. Doktorirao je 1991. na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] Sveučilišta u Zagrebu radom ''Istarska ornitonimija''.

Od 1985. radi u Puli, na Katedri za talijanski jezik Filozofskog fakulteta [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli|Sveučilišta Jurja Dobrile]], na kojem je obavljao i više dužnosti organizacijskoga i znanstvenoga tipa te bio dekan u dva mandata. Skoro jedno desetljeće (1996.-2005.) predavao je talijansku povijesnu gramatiku na [[Filozofski fakultet u Ljubljani|Filozofskom fakultetu u Ljubljani]]. Od 2003. predavao je, kao gostujući predavač, [[Talijanistika|talijanističke]] i [[Lingvistika|lingvističke]] kolegije na [[Fakultet za humanističke znanosti u Kopru|Fakultetu za humanističke znanosti u Kopru]], a gostovao je i na sveučilištima u Udinama, Padovi, Bologni, Celovcu (Klagenfurt), Gradcu (Graz) i Beču. Zvanje redovnog profesor stekao je 1998., a redovnog profesora u trajnom zvanju 2005.

Član suradnik Razreda za filološke znanosti [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] bio je 2008.-12., a od 2012. redoviti je član Akademije, gdje 2019. obnaša dužnost zamjenika tajnika Razreda i voditelja Zavoda za lingvistička istraživanja.

U znanstvenom je radu podrobno proučavao romanski govorni sloj na tlu Hrvatske, napose Istre ([[istromletački]], istriotski/[[Istriotski jezik|istroromanski]], [[Istrorumunjski jezik|istrorumunjski]]) te romansko-slavenske dodire u [[Istra|Istri]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Objavio je petnaestak knjiga, među kojima pet knjiga [[Etimologija|etimoloških]] studija o istrorumunjskom, dva sveska jezičnog atlasa Istre za istrorumunjski i jedan za istriotski, tri etimološka rječnika (pučko nazivlje brodogradnje, pučka istarska te pučka slovenska [[ornitonimija]]) i dr.

Tijekom 1990-ih započeo je, u suradnji s [[Barbara Buršić-Giudici|Barbarom Buršić-Giudici]], projekt ''Jezičnoga atlasa Istre'' za koji je objavio dva sveska za istrorumunjski i jedan za istroromanski. U sklopu spomenutoga atlasa nastavljeno je prikupljanje građe za istarski [[Čakavsko narječje|čakavski]] te istromletački. Objavio je više od 80 znanstvenih članaka u zemlji i inozemstvu, niz stručnih i popularnih članaka, više poglavlja u raznim knjigama te tiskanih recenzija. U nizu studija pokazao je jezičnu i etničku povezanost između Istre i Dalmacije. Dobitnik je više međunarodnih i domaćih priznanja za znastveni rad.

Poliglot i prevoditelj, mahom s talijanskog i slovenskog te na te jezike.

U književnosti potvrđen kao pjesnik urbane tematike, [[Mediteran|mediteranstva]], zavičajnih i domovinskih motiva, [[lirika|lirik]] odmjerena izraza i kultivirana stiha, s nerijetkim [[Intertekstualnost|intertekstualnim]] i intermedijalnim elementima. Zbirke poezije: ''Minule šetnje'' (Pula, 1990.), ''Otočke balade'' (Pazin, 1994.), ''Sve hrvatske smrti: ratna zbirka'' (ilustracije [[Vera Kos-Paliska|Vera Kos]], Rijeka, 1994.), ''Brdo do sunca'' (Pazin, 1997.), ''Nasprotna obala'' (na slovenskom, Izola, 1997.), Sjedinjenje u stopama (Pula, 2000.), ''Još se vrti crna ploča'' (Pula, 2004.). S [[Đanino Božić|Đaninom Božićem]] suautor grafičko-pjesničke mape ''Istarski rukopisi – Caligrafie istriane'' (1998.). Prevođen. Zastupljen u zajedničkim zbirkama i [[antologija|antologijama]], primjerice u svescima ''Moreplovi'' (priredio [[Luko Paljetak]], Dubrovnik, 1990. ) i ''Mila si nam ti jedina'' (priredili [[Josip Bratulić]], [[Stjepan Damjanović]], [[Vinko Brešić]], [[Božidar Petrač]], Zagreb, 1998.) itd. Napisao je više natuknica za ''[[Istarska enciklopedija|Istarsku enciklopediju]]'' (Zagreb, 2005.)

Bio je aktivni član [[Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika|Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika]] (od 1995., u jednom mandatu i predsjednik) te [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], [[Čakavski sabor|Čakavskog sabora]], [[Hrvatsko filološko društvo|Hrvatskoga filološkog društva]] i [[Hrvatsko društvo klasičnih filologa|Hrvatskoga društva klasičnih filologa]], član uredništva ''[[Nova Istra|Nove Istre]]'' itd.

== Izvori ==
{{Istrapedia}}

{{GLAVNIRASPORED:Filipi, Goran}}

[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Akademici HAZU]]