https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Gora_TaborGora Tabor - Povijest promjena2026-08-07T08:17:26ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Gora_Tabor&diff=172806&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-29T07:59:13Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Gora Tabor'''-->[[Datoteka:Mount Tabor4.jpg|desno|mini|300px|Pogled na goru Tabor]]<br />
<br />
<br />
'''Gora Tabor''' (na [[hebrejski jezik |hebrejskom]]: {הר תבור} har Tabor, [[Arapski jezik|arapskom]]: {جبل الطور } Jebel et Tur, [[Grčki jezik|grčkom]]: Όρος Θαβώρ) <br />
<br />
Nalazi se u [[Izrael]]u, u donjoj [[Galileja|Galileji]], 9 km jugoistočno od [[Nazaret|Nazareta]], u istočnom dijelu Izraelske doline, 18 km zapadno od [[Galilejsko more|Galilejskog mora]]. Visoka je 588 m.<br />
<br />
[[Etimologija]] imena Tabor potječe od riječi Taboureau što znači središnja [[kupola]] prostora, a pošto je sasvim odvojena od lanca planina i zaobljena od podnožja do vrha, tako je dobila i ime.<br />
<br />
Godine [[1925.]] na istočnoj padini gore pronađeni su ljudski ostaci i [[Alat|oruđa]] iz srednjeg (70.000 do 40.000 prije [[Krist]]a) te iz kasnog [[paleolitik]]a (35.000 do 15.000 prije Krista). Prije dolaska [[Židovi|Izraelaca]], na gori je postojalo svetište [[Kanaan|Kanaanca]], čiji su ostaci vidljivi i danas u [[Kripta|kripti]] [[Franjevci|franjevačke]] bazilike. <br />
Krajem trećeg stoljeća prije Krista [[Antioh III. Veliki|Antioh III]] gradi vojnu utvrdu na vrhu. <br />
<br />
U [[Stari zavjet|Starom zavjetu]] se spominje na više mjesta (Jš '''19''' 12, '''19''' 22, '''19''' 34), (Suci '''4''' 6, '''4''' 12, '''4''' 14, '''8''' 18) (1Sam '''10''' 3) (1Ljet '''6''' 62) (Jr '''46''' 18) (Hoš '''5''' 1). Goru Tabor smatrali su svetom neka od sjevernih [[12 izraelskih plemena|izraelskih plemena]]: ([[Zebulun (pleme)|Zebulunovo]], [[Naftali (pleme)|Naftalievo]] i [[Jisakar (pleme)|Jisakarovo]]).<br />
<br />
[[Kršćanstvo|Kršćanska]] tradicija drži je mjestom [[Isusovo preobraženje|Isusova preobraženja]] (Mt '''17''' 1-13; Mk '''9''' 2-13; Lk '''9''' 28-36, usp. 2Pt '''1''' 16-18). Kao mjesto Isusova Preobraženja spominje je [[Origen]] u 3. stoljeću te [[Ćiril Jeruzalemski|sv. Ćiril Jeruzalemski]] i [[sveti Jeronim|sv. Jeronim]] u 4. stoljeću. <br />
<br />
Od 4. st. Tabor postaje metom kršćanskih hodočašča. Hodočasničko mjesto opustošeno je za najezde [[Perzijanci|Perzijanaca]] 614. godine, da bi u vrijeme [[križari|križara]] zasjalo novim sjajem: tu je utemeljena [[Benediktinci|benediktinska]] opatija, za koju je obnovljena i proširena dotadašnja crkva, sjedište tamošnje biskupije, i sagrađen utvrđeni [[samostan]]. Nakon poraza križara 1187. na nedalekoj poljani Hatinskih rogova svetište je opustjelo. Sva kršćanska zdanja porušio je [[sultan]] [[Malek al-Adil I]] kad je 1211.-1212. nad njima podigao ogromnu utvrdu čiji ostaci i danas impresioniraju hodočasnike. No i nju je razorio isti sultan [[1227.]] da ne bi pala u ruke križara. Kršćanima je tada za čuvanje [[Evanđelje|evanđeoske]] uspomene služila jedna mala crkvica, no i ta je razorena [[1263.]] godine. Otkupili su je [[1631.]] godine [[franjevci]] nakon njihova dolaska u [[Nazaret]] 11 godina ranije, ali su svoj samostan i crkvu uspjeli podići tek [[1924.]] po planu koji je arhitekt A. Barluzzi razvio prema opustjelim starokršćanskim [[bazilika]]ma u [[Sirija|Siriji]]. <br />
<br />
Na vrhu se nalazi i [[pravoslavna crkva|pravoslavna]] crkva.<br />
<br />
U podnožju gore nalaze se: [[Židovi|židovsko]] selo Kfar Tavor na istoku te dvije [[Arapi|arapske]] zajednice; na jugoistoku Shibli-Umm al-Ghanam i Daburiyya na sjeverozapadu.<br />
[[Kategorija:Zemljopis Izraela]]</div>WikiSysop