Golfska struja - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T02:31:49Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 02:31
Redak 12:		Redak 12:
	Pored susreta s [[Labradorska struja\|Labradorskom strujom]], i [[Coriolisov učinak]] djeluje da Golfska struja sa svog kretanja prema sjeveru skrene na istok prema Europi. Na tom njenom putu, od nje se odvajaju ogranci, da bi zapadno od Britanskih otoka postala [[Sjevernoatlantska struja]].		Pored susreta s [[Labradorska struja\|Labradorskom strujom]], i [[Coriolisov učinak]] djeluje da Golfska struja sa svog kretanja prema sjeveru skrene na istok prema Europi. Na tom njenom putu, od nje se odvajaju ogranci, da bi zapadno od Britanskih otoka postala [[Sjevernoatlantska struja]].

	Golfska struja je snažna oceanska struja koja nosi oko 1,4 [[Watt\|petawatta]] toplinske energije. To je oko 100 puta više energije od ukupnih svjetskih [[energija\|energetskih]] potreba.<ref name="Australian">{{~~cite news~~ \|last=Leake \|first=Jonathan \|title=Scientists probing a dying current bring worst climate fears to the surface \|publisher=The Australian \|url=http://web.archive.org/web/20070802224636/http://www.theaustralian.news.com.au/common/story_page/0,5744,17457834%255E30417,00.html \|date=December 5, 2005 }} (Web archive)</ref> Količina vode koja prolazi Floridskim prolazom procjenjuje se na oko 30 milijuna m<sup>3</sup> u sekundi (30 [[Sverdrup]]a), a iza [[rt Hatteras\|rta Hatteras]] količina naraste na oko 80 milijuna m<sup>3</sup> u sekundi. Količina vode koja teče Golfskom strujom značajno premašuje ukupnu količinu vode od ukupno 0,6 milijuna m<sup>3</sup> u sekundi koju sve rijeke koje utječu u Atlantik donose sa sobom. No, usprkos tome, Golfska struja je slabija od [[Antarktička cirkumpolarna struja\|Antarktičke cirkumpolarne struje]].		Golfska struja je snažna oceanska struja koja nosi oko 1,4 [[Watt\|petawatta]] toplinske energije. To je oko 100 puta više energije od ukupnih svjetskih [[energija\|energetskih]] potreba.<ref name="Australian">{{Citiranje novina \|last=Leake \|first=Jonathan \|title=Scientists probing a dying current bring worst climate fears to the surface \|publisher=The Australian \|url=http://web.archive.org/web/20070802224636/http://www.theaustralian.news.com.au/common/story_page/0,5744,17457834%255E30417,00.html \|date=December 5, 2005 }} (Web archive)</ref> Količina vode koja prolazi Floridskim prolazom procjenjuje se na oko 30 milijuna m<sup>3</sup> u sekundi (30 [[Sverdrup]]a), a iza [[rt Hatteras\|rta Hatteras]] količina naraste na oko 80 milijuna m<sup>3</sup> u sekundi. Količina vode koja teče Golfskom strujom značajno premašuje ukupnu količinu vode od ukupno 0,6 milijuna m<sup>3</sup> u sekundi koju sve rijeke koje utječu u Atlantik donose sa sobom. No, usprkos tome, Golfska struja je slabija od [[Antarktička cirkumpolarna struja\|Antarktičke cirkumpolarne struje]].

	Ova struja je široka oko 80-159 kilometara, a duboka 800-1200 metara. Brzina struje je veća uz površinu i rubove, a maksimalna brzina joj je oko 2,5 metra u sekundi.<ref>{{Citiranje weba \|last=Phillips \|first=Pamela \|title=The Gulf Stream \|url=http://fermi.jhuapl.edu/student/phillips/ \|publisher=USNA/Johns Hopkins \|accessdate=2007-08-02 }}</ref>		Ova struja je široka oko 80-159 kilometara, a duboka 800-1200 metara. Brzina struje je veća uz površinu i rubove, a maksimalna brzina joj je oko 2,5 metra u sekundi.<ref>{{Citiranje weba \|last=Phillips \|first=Pamela \|title=The Gulf Stream \|url=http://fermi.jhuapl.edu/student/phillips/ \|publisher=USNA/Johns Hopkins \|accessdate=2007-08-02 }}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T00:12:32Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 00:12
Redak 14:		Redak 14:
	Golfska struja je snažna oceanska struja koja nosi oko 1,4 [[Watt\|petawatta]] toplinske energije. To je oko 100 puta više energije od ukupnih svjetskih [[energija\|energetskih]] potreba.<ref name="Australian">{{cite news \|last=Leake \|first=Jonathan \|title=Scientists probing a dying current bring worst climate fears to the surface \|publisher=The Australian \|url=http://web.archive.org/web/20070802224636/http://www.theaustralian.news.com.au/common/story_page/0,5744,17457834%255E30417,00.html \|date=December 5, 2005 }} (Web archive)</ref> Količina vode koja prolazi Floridskim prolazom procjenjuje se na oko 30 milijuna m<sup>3</sup> u sekundi (30 [[Sverdrup]]a), a iza [[rt Hatteras\|rta Hatteras]] količina naraste na oko 80 milijuna m<sup>3</sup> u sekundi. Količina vode koja teče Golfskom strujom značajno premašuje ukupnu količinu vode od ukupno 0,6 milijuna m<sup>3</sup> u sekundi koju sve rijeke koje utječu u Atlantik donose sa sobom. No, usprkos tome, Golfska struja je slabija od [[Antarktička cirkumpolarna struja\|Antarktičke cirkumpolarne struje]].		Golfska struja je snažna oceanska struja koja nosi oko 1,4 [[Watt\|petawatta]] toplinske energije. To je oko 100 puta više energije od ukupnih svjetskih [[energija\|energetskih]] potreba.<ref name="Australian">{{cite news \|last=Leake \|first=Jonathan \|title=Scientists probing a dying current bring worst climate fears to the surface \|publisher=The Australian \|url=http://web.archive.org/web/20070802224636/http://www.theaustralian.news.com.au/common/story_page/0,5744,17457834%255E30417,00.html \|date=December 5, 2005 }} (Web archive)</ref> Količina vode koja prolazi Floridskim prolazom procjenjuje se na oko 30 milijuna m<sup>3</sup> u sekundi (30 [[Sverdrup]]a), a iza [[rt Hatteras\|rta Hatteras]] količina naraste na oko 80 milijuna m<sup>3</sup> u sekundi. Količina vode koja teče Golfskom strujom značajno premašuje ukupnu količinu vode od ukupno 0,6 milijuna m<sup>3</sup> u sekundi koju sve rijeke koje utječu u Atlantik donose sa sobom. No, usprkos tome, Golfska struja je slabija od [[Antarktička cirkumpolarna struja\|Antarktičke cirkumpolarne struje]].

	Ova struja je široka oko 80-159 kilometara, a duboka 800-1200 metara. Brzina struje je veća uz površinu i rubove, a maksimalna brzina joj je oko 2,5 metra u sekundi.<ref>{{~~cite web~~ \|last=Phillips \|first=Pamela \|title=The Gulf Stream \|url=http://fermi.jhuapl.edu/student/phillips/ \|publisher=USNA/Johns Hopkins \|accessdate=2007-08-02 }}</ref>		Ova struja je široka oko 80-159 kilometara, a duboka 800-1200 metara. Brzina struje je veća uz površinu i rubove, a maksimalna brzina joj je oko 2,5 metra u sekundi.<ref>{{Citiranje weba \|last=Phillips \|first=Pamela \|title=The Gulf Stream \|url=http://fermi.jhuapl.edu/student/phillips/ \|publisher=USNA/Johns Hopkins \|accessdate=2007-08-02 }}</ref>

	Na svom putu prema sjeveru, topla voda golfske struje isparava, a time joj raste [[salinitet]]. Hlade ju vjetrovi koji pušu uz površinu i izazivaju [[isparavanje]]. Ova dva procesa, hlađenje i povećanje gustoće vode zbog većeg saliniteta, na sjeveru Atlantskog oceana ova voda počinje tonuti u dublje slojeve i postaje dio dubinskih voda atlantskog dijela [[termohalinska cirkulacija\|termohalinske cirkulacije]] (površinski dio te cirkulacije je Golfska struja).		Na svom putu prema sjeveru, topla voda golfske struje isparava, a time joj raste [[salinitet]]. Hlade ju vjetrovi koji pušu uz površinu i izazivaju [[isparavanje]]. Ova dva procesa, hlađenje i povećanje gustoće vode zbog većeg saliniteta, na sjeveru Atlantskog oceana ova voda počinje tonuti u dublje slojeve i postaje dio dubinskih voda atlantskog dijela [[termohalinska cirkulacija\|termohalinske cirkulacije]] (površinski dio te cirkulacije je Golfska struja).

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T01:28:40Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 01:28
Redak 5:		Redak 5:

	==Golfska struja i skretanje preko Atlantika==		==Golfska struja i skretanje preko Atlantika==
	Europljani su počeli s istraživanjem ove struje još 1513. godine s ekspedicijom [[španjolci\|španjolskog]] [[konkvistador]]a [[Juan Ponce de León]]a. Nakon toga, ušla je u široku primjenu kao pomorski put Španjolaca na povratku s [[Karibi\|Kariba]] u Španjolsku.<ref>{{~~cite book~~ \|last= Fernandez-Armesto \|first= Felipe \|title= Pathfinders: A Global History of Exploration \|year= 2006 \|publisher= W.W. Norton & Company \|isbn= 0-393-06259-7 \|pages= p. 194}}</ref> [[Benjamin Franklin]] je 1786. godine detaljno proučavao i kartirao ovu struju.<ref>[http://www.oceanexplorer.noaa.gov/library/readings/gulf/gulf.html 1785: Benjamin Franklin's ''Sundry Maritime Observations''] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20081002000344/http://www.oceanexplorer.noaa.gov/library/readings/gulf/gulf.html \|date=2. listopada 2008. }}, NOAA Ocean Explorer</ref> Uobičajeno se smatra, da topla voda koju sobom donosi Golfska struja, utječe na [[klima\|klimu]] [[Zapadna Europa\|Zapadne]] i, naročito, [[Sjeverna Europa\|Sjeverne Europe]], čineći ju blažom nego što bi inače bila. No, postojanje ovog utjecaja na razliku u temperaturi između Sjeverne Amerike i Europe na istoj [[zemljopisna širina\|zemljopisnoj širini]], predmet je rasprave.<ref name="mild_climate">{{cite journal \|last=Seager \|first=Richard \|title=The Source of Europe's Mild Climate \|journal=American Scientist Online \|date=July–August, 2006 \|url=http://www.americanscientist.org/template/AssetDetail/assetid/51963?fulltext=true&print=yes \|accessdate=2007-08-02 }}</ref>		Europljani su počeli s istraživanjem ove struje još 1513. godine s ekspedicijom [[španjolci\|španjolskog]] [[konkvistador]]a [[Juan Ponce de León]]a. Nakon toga, ušla je u široku primjenu kao pomorski put Španjolaca na povratku s [[Karibi\|Kariba]] u Španjolsku.<ref>{{Citiranje knjige \|last= Fernandez-Armesto \|first= Felipe \|title= Pathfinders: A Global History of Exploration \|year= 2006 \|publisher= W.W. Norton & Company \|isbn= 0-393-06259-7 \|pages= p. 194}}</ref> [[Benjamin Franklin]] je 1786. godine detaljno proučavao i kartirao ovu struju.<ref>[http://www.oceanexplorer.noaa.gov/library/readings/gulf/gulf.html 1785: Benjamin Franklin's ''Sundry Maritime Observations''] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20081002000344/http://www.oceanexplorer.noaa.gov/library/readings/gulf/gulf.html \|date=2. listopada 2008. }}, NOAA Ocean Explorer</ref> Uobičajeno se smatra, da topla voda koju sobom donosi Golfska struja, utječe na [[klima\|klimu]] [[Zapadna Europa\|Zapadne]] i, naročito, [[Sjeverna Europa\|Sjeverne Europe]], čineći ju blažom nego što bi inače bila. No, postojanje ovog utjecaja na razliku u temperaturi između Sjeverne Amerike i Europe na istoj [[zemljopisna širina\|zemljopisnoj širini]], predmet je rasprave.<ref name="mild_climate">{{cite journal \|last=Seager \|first=Richard \|title=The Source of Europe's Mild Climate \|journal=American Scientist Online \|date=July–August, 2006 \|url=http://www.americanscientist.org/template/AssetDetail/assetid/51963?fulltext=true&print=yes \|accessdate=2007-08-02 }}</ref>

	==Osobine Golfske struje==		==Osobine Golfske struje==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T04:05:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Golfstrom.jpg|mini|300px|Površinska temperatura vode u zapadnom Atlantiku. Sjeverna Amerika se čini crna i tamnoplava (hladno), a Golfska struja crveno (toplo). Izvor: [[NASA]]]]
'''Golfska struja''' je topla, brza [[morske struje|morska struja]] u [[Atlantik]]u. Dio je globalne [[termohalinska pokretna traka|termohalinske cirkulacije]] Jedan njen dio započinje u [[Meksički zaljev|Meksičkom zaljevu]] kao [[Floridska struja|Floridska]], a sjeverno od [[Bahami|Bahama]] spaja se s [[Antilska struja|Antilskom strujom]] i od tog mjesta se naziva Golfskom strujom. Jedno vrijeme slijedi obalu [[SAD]]-a, da bi oko [[Newfoundland]]a skrenula na istok preko Atlantika.

Zapadno od [[Velika Britanija|Britanskih otoka]], nakon što se dijelom razgranala, postaje [[Sjevernoatlantska struja]], i nastavlja prema sjeveru Europe.

==Golfska struja i skretanje preko Atlantika==
Europljani su počeli s istraživanjem ove struje još 1513. godine s ekspedicijom [[španjolci|španjolskog]] [[konkvistador]]a [[Juan Ponce de León]]a. Nakon toga, ušla je u široku primjenu kao pomorski put Španjolaca na povratku s [[Karibi|Kariba]] u Španjolsku.<ref>{{cite book |last= Fernandez-Armesto |first= Felipe |title= Pathfinders: A Global History of Exploration |year= 2006 |publisher= W.W. Norton & Company |isbn= 0-393-06259-7 |pages= p. 194}}</ref> [[Benjamin Franklin]] je 1786. godine detaljno proučavao i kartirao ovu struju.<ref>[http://www.oceanexplorer.noaa.gov/library/readings/gulf/gulf.html 1785: Benjamin Franklin's ''Sundry Maritime Observations''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081002000344/http://www.oceanexplorer.noaa.gov/library/readings/gulf/gulf.html |date=2. listopada 2008. }}, NOAA Ocean Explorer</ref> Uobičajeno se smatra, da topla voda koju sobom donosi Golfska struja, utječe na [[klima|klimu]] [[Zapadna Europa|Zapadne]] i, naročito, [[Sjeverna Europa|Sjeverne Europe]], čineći ju blažom nego što bi inače bila. No, postojanje ovog utjecaja na razliku u temperaturi između Sjeverne Amerike i Europe na istoj [[zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]], predmet je rasprave.<ref name="mild_climate">{{cite journal |last=Seager |first=Richard |title=The Source of Europe's Mild Climate |journal=American Scientist Online |date=July–August, 2006 |url=http://www.americanscientist.org/template/AssetDetail/assetid/51963?fulltext=true&print=yes |accessdate=2007-08-02 }}</ref>

==Osobine Golfske struje==
Rijeka morske vode, nazvana [[Atlantska ekvatorska struja|Atlantska]] [[Sjeverna ekvatorska struja|sjevernoekvatorska struja]], kreće na zapad tjerana u tropskom Atlantiku prevladavajućim [[Pasati|pasatnim vjetrovima]] od obala sjeverne [[Afrika|Afrike]] kao nastavak [[Kanarska struja|Kanarske struje]]. U interakciji s [[kopno]]m [[Južna Amerika|Južne Amerike]], struja se dijeli na dvije grane. Jedna nastavlja i ulazi u [[Karipsko more]] postajući [[Karipska struja]], dok druga skreće prema sjeveru i prolazi istočno od [[Karibi|Karipskih otoka]] kao [[Antilska struja]]. Karipska struja, nakon kruženja kroz [[Meksički zaljev]] kao [[Floridska struja]] kroz [[Floridski prolaz]] ponovo izlazi u Atlantik i nešto sjevernije spaja se s Antilskom. Nakon njihovog spajanja, postaju Golfska struja.
[[Datoteka:Golfstream.jpg|mini|Golfska struja s odvojcima]]
Pored susreta s [[Labradorska struja|Labradorskom strujom]], i [[Coriolisov učinak]] djeluje da Golfska struja sa svog kretanja prema sjeveru skrene na istok prema Europi. Na tom njenom putu, od nje se odvajaju ogranci, da bi zapadno od Britanskih otoka postala [[Sjevernoatlantska struja]].

Golfska struja je snažna oceanska struja koja nosi oko 1,4 [[Watt|petawatta]] toplinske energije. To je oko 100 puta više energije od ukupnih svjetskih [[energija|energetskih]] potreba.<ref name="Australian">{{cite news |last=Leake |first=Jonathan |title=Scientists probing a dying current bring worst climate fears to the surface |publisher=The Australian |url=http://web.archive.org/web/20070802224636/http://www.theaustralian.news.com.au/common/story_page/0,5744,17457834%255E30417,00.html |date=December 5, 2005 }} (Web archive)</ref> Količina vode koja prolazi Floridskim prolazom procjenjuje se na oko 30 milijuna m3 u sekundi (30 [[Sverdrup]]a), a iza [[rt Hatteras|rta Hatteras]] količina naraste na oko 80 milijuna m3 u sekundi. Količina vode koja teče Golfskom strujom značajno premašuje ukupnu količinu vode od ukupno 0,6 milijuna m3 u sekundi koju sve rijeke koje utječu u Atlantik donose sa sobom. No, usprkos tome, Golfska struja je slabija od [[Antarktička cirkumpolarna struja|Antarktičke cirkumpolarne struje]].

Ova struja je široka oko 80-159 kilometara, a duboka 800-1200 metara. Brzina struje je veća uz površinu i rubove, a maksimalna brzina joj je oko 2,5 metra u sekundi.<ref>{{cite web |last=Phillips |first=Pamela |title=The Gulf Stream |url=http://fermi.jhuapl.edu/student/phillips/ |publisher=USNA/Johns Hopkins |accessdate=2007-08-02 }}</ref>

Na svom putu prema sjeveru, topla voda golfske struje isparava, a time joj raste [[salinitet]]. Hlade ju vjetrovi koji pušu uz površinu i izazivaju [[isparavanje]]. Ova dva procesa, hlađenje i povećanje gustoće vode zbog većeg saliniteta, na sjeveru Atlantskog oceana ova voda počinje tonuti u dublje slojeve i postaje dio dubinskih voda atlantskog dijela [[termohalinska cirkulacija|termohalinske cirkulacije]] (površinski dio te cirkulacije je Golfska struja).


== Izvori ==
{{izvori}}

==Poveznice==
{{WProjekti
| commonscat = Gulf stream
| commonscathr= Golfska struja}}
* [https://web.archive.org/web/20080523170145/http://seis.natsci.csulb.edu/rbehl/NADW.htm Shematski prikaz termohalinske cirkulacije u Atlantiku]
* [http://www.physicalgeography.net/fundamentals/8q_1.html Shematski prikaz važnijih morskih struja]

[[Kategorija:Klimatologija]]
[[Kategorija:Morske struje u Atlantskom oceanu]]